Kompostiranje je prirodan proces razlaganja organskog materijala namijenjen ekološkoj preradi domaćeg gnojiva s visokim udjelom humusa.
Kompostiranje se vrši postupno te u kontroliranim uvjetima. Važnu ulogu imaju mikroorganizmi koji biološki razlažu organske otpatke na jednostavnije dijelove koji se zatim pretvore u spojeve humusa.
Dejan Udovč
Dipl. inženjer agr. i hortikulture
Zašto je dobro kompostirati?
Kompostiranje je zapravo proces reciklaže organskog, odnosno „bio otpada“ kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.
Kompostiranjem rješavamo problem organskih otpadaka iz kuhinje i vrta, a u isto vrijeme dobivamo kvalitetna organska gnojiva kojim ćemo obogatiti zemlju na vrtu. Tako obogaćena zemlja moćno će ojačati biljke koje će zbog toga biti otpornije na štetnike i bolesti. Hrana uzgojena bez upotrebe kemijskih sredstava ima bolju kakvoću i nema štetnih utjecaja na zdravlje ljudi.
Kompostiranje je dakle jedan zatvoreni krug suradnje čovjeka i okoliša u kojemu svi profitiraju.
Svojstva komposta
Zreli kompost sadrži od 70 do 80 % organskih tvari, dušik, fosfor, kalij i kalcij. Fosfor brzo djeluju dok dušik djeluje nešto sporije. Kompost sadrži i humusne spojeve koji zemlju čine plodnijom. Razlog tomu je svojstvo humusa da apsorbira vlagu i otapa (zadržava) minerale potrebne za napredovanje biljaka. Osim toga, kompost povećava mikrobiološku aktivnost tla.
Korištenje komposta
Kompost treba prije korištenja dobro prosijati kako bi se uklonili svi nestrukturirani ostatci (npr. ljuske oraha i sl.). Te ostatke zatim možete vratiti na kompostnu hrpu. Organskim vrtlarima ti veći djelići u kompostu obično ne smetaju zato taj dio po želji možete i preskočiti. Grublji materijal možete iskoristiti i kao organsku dekorativnu koru te ćete na taj način zaštiti biljke od vremenskih utjecaja.
Količina hranjivih tvari u kompostu nije toliko izrazita kao u gnojivima koja možete kupiti. Zbog toga je pri gnojidbi potrebno koristiti veću količinu komposta – od 30 do 60 tona po hektaru. Za kućne vrtove računajte da je potrebno od 2 do 5 litara po kvadratnom metru, ovisno o potrebama pojedine biljke. Kompost možete dodati i u rupe u koje ćete posaditi biljke.
Savjet
Kompost se razbaca po zemlji neposredno prije sjetve ili sadnje.
Juha od komposta
Kompost može biti i tekuće gnojivo.Od komposta se može napraviti i kompostna juha koja će poslužiti kao blago tekuće gnojivo za hranjenje biljaka. Kompostnu juhu pripremite neposredno prije nego je kompost zreo – materijal postavite u odgovarajuću posudu i prelije vodom u omjeru 1 : 6. Dobivena smjesa se dobro promiješa, procijedi te se prebaci u kantu za zalijevanje te se s njom zalijevaju biljke. Juha od komposta se koristi za poticanje mikrobiološke aktivnosti tla.
Kompostiranje ne treba nužno biti prljavi posao. Za kuhinjsko korištenje postoje manje i isto tako simpatične posude za kompost.
Na što moramo paziti
Kod izrade komposta treba posvetiti pažnju odabiru idealnog položaja u vrtu, tipu kompostera te na vrstu otpada koji odlažemo na kompostnu hrpu. Ovisno o godišnjem dobu i klimatskim uvjetima, treba voditi računa o vlazi, zračenju te o temperaturi komposta.
Što je to kompostna hrpa?
Kompostiranje se odvija u kompostnim hrpama. Dakle, kompostna hrpa je hrpa odloženog bio otpada u kojem se odvija proces razlaganja. Kompostna hrpa može biti na otvorenom ili se može smjestiti u prikladan komposter.
Idealan položaj za kompost
S obzirom na činjenicu da će većina organskog materijala za kompost doći iz vrta (otkos trave, ostatci od obrezivanja, suho lišće, korovi, neiskorišteno povrće i ostalo), a dobiveni kompost će se opet vratiti u vrt – najbolje je odabrati mjesto koje je u vrtu ili blizu njega. Puno organskih otpadaka dolazi i iz kućanstva – ukoliko je to izvedivo, razmislite o mjestu između kuće i vrta.
Kompost će povremeno trebati zalijevati, osobito u toplim, sušnim razdobljima stoga je dobro da je voda negdje pri ruci.
Što se tiče položaja u odnosu na sunce, najbolje je odabrati polusjenovite položaje. Toplina sunca će ubrzati procese razgradnje. Međutim, previše sunca i topline mogu isušiti kompost.
Tlo na koji se postavlja kompostna hrpa trebalo bi biti rahlo i dobro drenirano. U suprotnom bi zadržavanje tekućine moglo prouzročiti truljenje, a time i neugodne mirise komposta. Tlo bi također trebalo biti očišćeno od korova prije postavljanja hrpe.
Iako se kompost obično postavlja negdje u dnu vrta, što dalje od pogleda, valjalo bi pripaziti da ne bude baš neposredno uz ogradu. Oko kompostne hrpe bi bilo najbolje ostaviti oko 1,5 m slobodnog prostora.
Odabir kompostera, odnosno spremnika za kompost
Na velikim, otvorenim površinama kompost se može jednostavno slagati na hrpu. Za manje kućne vrtove prikladniji su pak posude za kompost – komposteri.
Komposter je najčešće plastičan ili drven, ali može biti izrađen i iz drugih materijala, npr. od metalne žice, betonskih blokova ili čak od staroga roštilja. Drveni komposter je najbolji termoizolator. S druge strane plastični komposter je lakše održavati i premještati.
Savjet
Ukoliko želite ekološki i najjeftiniji komposter, izradite ga sami od već korištenih materijala - reciklirajte. Tako iz drvenih paleta možete napraviti četverokutni okvir bez dna.
Plastična bačva koja vam više ne treba isto je odlična za komposter. Trebalo bi joj ukloniti barem trećinu dna kako bi kompost lakše disao. Za vrijeme kompostiranja bačvu više puta okrenite kako bi se materijal nekoliko promiješao.
Trodijelni kompost – za sve one za koje je kompostiranje vrlo ozbiljna stvar
Trodijelni komposter izrađen je od tri drvena sandučića bez dna koji su postavljeni jedan uz drugoga (koristite nehrđajuće čavle). Dimenzije pojedinačnog sanduka su od 1 do 1,2 m širine/dužine te od 1,2 do 1,5 m visine – znači kvadrat 1,2 metra. Bilo bi idealno da su prednji dio može otvoriti kako bi se kompostna hrpa lakše premještala.
U prvi sanduk dajte svježi otpadni materijal iz kuhinje i vrta. Kada se napuni pričekajte otprilike od 7 do 10 dana, nakon čega materijal prebacite u drugi sanduk i promiješajte. Ovdje se proces nastavlja sljedećih 10 dana zatim se masa prebacuje u treći sanduk. U trećem sanduku se proces dobivanja komposta završava. Kada je treći sanduk prazan, on postaje prvi, prvi postane drugi i tako dalje.
Zaštita komposta?
Ovisno o vremenskim uvjetima, komposter će povremeno trebati zaštititi od obilne kiše, snijega, vjetra, hladnoće ili izravnoga sunca. U specijaliziranim trgovinama može se kupiti materijal koji je namijenjen upravo za pokrivanje komposta. Želite li, pak, uštedjeti nešto novca, iskoristite materijale koje imate pri ruci – slamu, karton ili crnu plastičnu foliju.
Početak kompostiranja?
Tla na koja ćete postaviti kompost neka budu rahla i očišćena od korova. Osim toga, moraju biti ravna, kako bi kompost bio stabilan. Na dno položite nešto slame ili sijena (10 cm) te zalijte vodom. Ovako pripremljen komposter spreman je za početak kompostiranja.
Za postavljanje komposta najbolje godišnje doba je proljeće kada se tlo lagano ugrije i osuši ili jesen kada su temperature i dalje ugodne, a tla topla.
Slaganje slojeva otpadaka
Organske otpatke počnite slagati na tla u vrtu i ne na betonsku podlogu. Na dno položite nešto grublji materijal, poput grana ili debljih komada drveta, razrezanih na od 10 do 15 cm velike dijelove. Nastavite s polaganjem sve sitnijeg materijala. Taj sloj će omogućiti bolje kruženje zraka i bolji protok vode.
Na to položite različite organske otpatke iz kuhinje (nikakvu plastiku) i vrta, poput listova, pokošene trave i kartona (bez natpisa). Povremeno je dobro dodati i listove gaveza koji potiču fermentaciju i razvoj viših temperatura.
Među otpatke se preporuča nasuti tanak sloj zemlje ili starijeg komposta te malo gnojiva (odlično rješenje je organsko gnojivo za vrt u peletima s dodatkom mikoriznih gljiva i leonardita). Visina kompostne hrpe koja se najviše preporuča je cca 1,5 m. Razgradnjom se hrpa smanjuje negdje do četvrtine svoje prve visine.
Uvjeti za kompostiranje
Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja jesu zrak, vlaga i toplina. Kompostna hrpa mora biti prozračna, kako bi se spriječilo vrenje. Kod većih količina otpadaka, kompostnu hrpu moramo redovito prozračivati odnosno prevrtati. Količina vlage ovisit će o vrsti otpada te o vremenskim uvjetima – kompost će ponekad trebati zaliti, a ponekad zaštititi od oborina.
Temperatura unutar kompostne hrpe može doseći 70 stupnjeva. Temperaturu proizvode mikroorganizmi prerađujući „hranu“ – ugljik i dušik iz razgrađenog bio otpada.
Savjet
Omjer ugljika i dušika bi u kompostnoj hrpi trebao biti otprilike 3 : 1 u korist ugljika. Ako ne možete postići baš takav omjer, svakako se uvjerite da je ugljik više prisutan od dušika. Zeleni otpad sadrži više dušika (ostaci trave, voća i povrća, talog čaja i kave, gnoj). Ukoliko vam nedostaje smeđi otpad možete dodati i kokosova vlakna (sitnija ili deblja, ovisi o potrebi.
Što ide, a što NE ide u kompost
Pravilan odabir materijala za kompost te njegovo pravilno odlaganje važni su preduvjeti za proizvodnju visokokvalitetnog komposta. Veći otpadci se tako trebaju usitniti (na nekoliko centimetara) radi ubrzavanja razgradnje. Otpad iz vrta i kuhinje se na kompostnu hrpu slaže u tanjim slojevima te se lagano zalijeva vodom.
Materijali koji spadaju u kompost jesu:
- Trava, korovi koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti;
- ostatci od povrća i voća;
- suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara;
- uvelo cvijeće;
- piljevina, slama, sijeno, strugotine;
- talog čaja i kave;
- ljuske jajeta;
- papir, karton, ambalaža od jaja, novine (ne smiju biti u boji i biti lijepljene) – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima;
- vuna, pamuk;
- perje, životinjska dlaka, kosa;
- pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen);
- gnoj/gnojivo (kada treba potaknuti rad mikroorganizama).
Što ne ide u kompost:
- Trajni korov, osjemenjeni korovi;
- biljke tretirane pesticidima – pazite npr. kod ruža;
- otpadci koji sadrže boje i druge kemikalije (lakirano drvo, lijekovi, časopisi u boji i sl.);
- otpadci onečišćeni naftom i benzinom;
- anorganski materijali (guma, plastika, kamen, staklo, stiropor, sintetika i slično);
- masti i ulja.
Savjet
Ako niste sigurni ima li sjemena u korovu koji želite odložiti, najbolje bi bilo da ga staviti u sredinu kompostne hrpe. Temperatura je tamo najviša te će spriječiti klijanje sjemena.
Kompostiranje – mogući problemi i rješenja
1. Kompostna hrpa izgleda neaktivna – što se događa u kompostu
Ukoliko vam se čini da se u kompostnoj hrpi ništa ne događa, provjerite jesu li zadovoljeni osnovni uvjeti – zrak, vlaga i toplina.
Ukoliko želite ubrzati kompostiranje, koristite organsko gnojivo u peletima Organski vrt. Za pripremu 200 litara komposta (manji komposter) dodajte 1 kg gnojiva, odnosno 4 kg gnojiva za 800 litara (veći komposter). Pri tome vam savjetujemo da ne koristite fungicide (ubijače gljivica) jer se time znatno smanjuje učinkovitost djelovanja mikroorganizama koji brinu za preradu komposta.
Radi bolje prozračnosti, bio otpad odlažite u tanjim slojevima te prema potrebi kompostnu hrpu lagano, više puta promiješajte (preokrenite sadržaj).
Za život mikroorganizama je osim zraka potrebna i vlaga. Je li hrpa dovoljno vlažna možete provjeriti na sljedeći način – iscijedite u šaci malo komposta; ako uspijete iscijediti nekoliko kapi, kompost je dovoljno vlažan. U suprotnom, hrpu temeljito zalijte.
Tijekom hladnijih mjeseci se proces kompostiranja prirodno usporava. Međutim, kako se ne bi potpuno zaustavio, možete sami malo pripomoći. Prevrnite lagano sadržaj hrpe te dodajte nešto materijala bogatog dušikom (zeleni materijal) ili jednostavno dodajte organsko gnojivo – pospješivač kompostiranja – Organski vrt. Zatim hrpu dobro promiješajte i pokrijte.
U slučaju nedostatka dušika također se može usporiti ili čak zaustaviti proces kompostiranja. Uzrok tome je manjak tzv. zelenog otpada bogatog dušikom (trava, ostatci voća i povrća i sl.). Kako smo već spomenuli, tada je najbolje u hrpu umiješati nešto organskog gnojiva jer ćete ostale materijale teško dobiti u odgovarajućim količinama, osim ako ste jako vrijedni u kuhinji.
Dodatan materijal koji ubrzava proces dodajte tankom sloju jer ćete na taj način ubrzati razgradnju i u uvjetima koji su inače neprimjereni za kompostiranje.
Razlog za “nedjelovanje” komposta može jednostavno biti završetak procesa. Ako je kompost jednolične strukture, tamnosmeđe do crne boje te ugodnog mirisa na šumu – to znači da je spreman i primjeren za korištenje u vrtu.
2. Kompost privlači glodavce i muhe
Glodavce obično privlače ostatci kuhane hrane koja sadrži meso ili ribu. Zbog toga izbjegavajte dodavanje ovakvoga otpada kompostnoj hrpi. Ako ga ipak dodajete u hrpu, stavite ga u sredinu i pokrijte nekim neutralnim materijalom, npr. slamom ili travom. Muhe će također privlačiti nepojedena hrana pa primijenite isti postupak – kuhanu hranu odložite na sredinu komposta gdje je temperatura najviša zato je tamo i najbolje djelovanje mikroorganizama.
3. Kompost ima neugodan miris
Ukoliko se pridržavate uputa o materijalima koje možete dodati u kompost, ovakvih problema ne bi trebalo biti. Međutim, neugodan miris bi se mogao pojaviti i uslijed nedostatka zraka, tj. ako je kompostna hrpa suviše zbijena i mokra (sadrži premalo gruboga materijala). U tom slučaju možete prevrnuti hrpu te dodati prikladne materijale koji će upiti suvišnu vlagu, npr. slamu, sijeno, kokosova vlakna ili usitnjeni papir. U slučaju kiša obvezno zaštitite hrpu.
4. Kada je kompost zreo odnosno spreman?
Proces kompostiranja može trajati od par mjeseci do godinu dana – ovisno o vrsti i količini otpada te o vremenskim uvjetima. Zreli kompost ima sljedeće karakteristike – rahla i jednakomjerna tekstura, tamnosmeđa do crna boja te ugodan miris po šumi. Kompost koji još nije sazrio obično ima neugodan miris, svijetlije je boje te se u njemu razaznaju nerazgrađeni materijali.
Priroda ništa ne odbacuje a kompost je pravo zlato za vaše biljke! Sjetite se naših savjeta kada sljedeći puta krenete baciti nešto u kantu za smeće.
Za kompostiranje preporučujemo:
Pročitajte još
Radič uzgoj: Uzgoj radiča od sjetve do berbe
Radič! Lisnata biljka s tajanstvenom privlačnošću i kompleksnim okusom. Ova zelena ili crvena biljka već stoljećima osvaja srca ljubitelja organskog vrtlarenja diljem svijeta. Njegova izuzetna
100 % ORGANSKA NJEGA I PRIHRANA VOĆNJAKA – TAJNA OBILNOG RASTA I PLODNOSTI
Voćnjaci… bilo da su u malim vrtovima u vlasništvu entuzijasta ili veliki komercijalni nasadi, kriju čaroliju prirode i okusa. Šetnja kroz voćnjak u sezoni zrenja
Voluharica u vrtu
Tulipani vam nisu niknuli ovog proljeća? Većina vašeg posijanog graška je nestala? Imate rupe u tlu na vašem vrtu? Ako ste klimnuli glavom na barem jedno pitanje, voluharica bi mogla biti odgovorna za štetu na vašim biljkama.
Voćke i loza bez pesticida? Moguće je!
Većina voća koje danas kupujemo proizvedeno je pomoću pesticida, različitih opasnih otrova i intenzivnog gnojenja umjetnim mineralnim gnojivima. Takav način proizvođačima osigurava veliki prinos, a samim time dobit i konkurentnost.
