Dolaskom proljeća kreću razmišljanja o uređenju balkona i sadnji bilja. Hoće li balkon biti raskošniji od prošlogodišnjeg, planirate li saditi nove vrste ili ste skloniji usavršiti one dobro poznate. Možda ste spremni na nešto drugačije, zelenu oazu od začinskog bilja koja će biti poslastica za vas i za korisne kukce koji će uživati u vrlo medonosnim cvjetovima.
Ima li što ljepše i ukusnije od svježih začina koje ćete upotrijebiti u vlastitoj kuhinji, a potom u delicijama uživati okruženi mirisima na svom balkonu.
Začinsko bilje samoniklo je bilje čija su korisna svojstva ljudi prepoznali još davnih dana. Najpopularniji su kao dodatak raznim jelima i slasticama, no često imaju višestruka ljekovita svojstva. Začini su odlični zaštitnici drugog ukrasnog i jestivog bilja jer djeluju repelentno, insekticidno i fungicidno, odnosno tjeraju nepoželjne insekte te umanjuju ili sprječavaju bakterijska i gljivična oboljenja biljaka. Iz istog razloga imaju bitnu ulogu u proizvodnji lijekova i prirodnih zaštitnih sredstava.
Razlog više da svoj balkon obogatite ovim čudesnim biljkama, ali kako odlučiti koje vrste uzgojiti?
Krenite od začina koje volite konzumirati u jelima, čajevima i osvježavajućim napitcima. Najpopularniji iz ove skupine svakako su bosiljak, majčina dušica, origano, timijan i kadulja, zatim paprena metvica ili menta i matičnjak ili melisa. Lavanda je neizostavna na svakom osunčanom balkonu jer, osim mirisom, oduševljava izgledom. Uz nju je potrebno spomenuti i manje poznatu vrstu iz iste porodice bilja zvanu izop ili sipan koji također cvate prekrasnim klasom s plavim, rozim ili bijelim cvjetićima.
Preduvjet za uzgoj začinskog bilja na balkonu dovoljna je količina sunčeve svjetlosti, minimalno 4 do 6 sati dnevno. Postoje vrste koje dobro podnose polusjenu te će uspješno rasti i na istočnim balkonima, no najbolji izbor su svakako južne i jugozapadne orijentacije balkona.
Pri uzgoju začinskog bilja vrlo je važno pravilno izabrati posudu i supstrat te osigurati dobru drenažu.
Posuda u koju ćete saditi začinsko bilje mora imati rupice na dnu i ne smije biti suviše duboka. Na dno je poželjno staviti sloj drenaže kako biste bili sigurni da će se višak vode iz supstrata iscijediti. Između drenažnog sloja i supstrata stavite sloj geotekstila koji sprječava probijanje korijena u drenažni sloj i tako sprječava utapanje i propadanje korijena biljke.
***Koristite li podloške ispod posuda u kojima raste začinsko bilje, ispraznite višak vode nakon svakog zalijevanja, a zalijevanje ponovite tek kada se supstrat gotovo u potpunosti prosuši.
Začinsko bilje najbolje je posaditi u dobro propusni supstrat s primjesom pijeska. Mješavinu možete napraviti sami dodavanjem 1/3 pijeska u organsku zemlju iz kokosovih vlakana. Tek neke vrste zahtijevaju nešto teži i vlažniji supstrat te u njihovom slučaju nećete primiješati pijesak.
Začinsko bilje vrlo je skromnih zahtjeva za hranjivima što će vam dodatno olakšati uzgoj. U pripremljenu zemlju dodajte i organsko gnojivo za mediteranske biljke, agrume i začinsko bilje. Gnojivo na bazi morskih algi će osigurati dovoljno hranjiva za uspješan rast i razvoj biljke, a prihranu će biti potrebno ponoviti samo još jednom krajem ljeta.
Začinsko bilje možete nabaviti u dva oblika – kao sjeme ili kao već formirane presadnice.
Odlučite li se za sjetvu, krenite na vrijeme, još u zimskim mjesecima u toplini svog doma, na osunčanom prozoru. Želite li preskočiti ovaj korak, presadnice potražite na proljeće kod proizvođača začinskog bilja. Ne zaboravite provjeriti radi li se o organskom uzgoju.
Kombinirajte prema ukusu, boji, habitusu i ljepoti cvijeta.
U jedan klasičan balkonski sandučić dužine 60 centimetara posadite najviše tri do četiri vrste začina ostavljajući razmak između biljaka minimalno 10 do 15 centimetara, ovisno o načinu rasta i veličini habitusa. Možete kombinirati začine višeg rasta, na primjer korijander ili kopar s bosiljkom te timijan s origanom ili mažuranom s time da više biljke posadite u sredinu, bosiljak ili timijan na jednu stranu sandučića, a origano ili mažuran na drugu. Puzajuće forme s vremena na vrijeme malo ukrotite kako ne bi zavladale sandučićem.
Na ovaj način sandučić će izgledati dinamično, ravnoteža će biti zadovoljena jer se začini razlikuju po visini i načinu rasta, teksturi i boji lista te mirisu. Ovako možete i zasjeniti vrste koje ne vole prejako popodnevno sunce, primjerice bosiljak uvijek sadite pokraj višeg bilja i smjestite ga s istočne strane sandučića.
Gradacija začinskog bilja prema rastu:
- visoki: čubar, estragon, gorušica, izop, kiml, korijander, kopar, koromač, ljupčac, limunska trava, pelin, ružmarin
- srednji: anis, bosiljak, crnjika, čubar, lavanda, kadulja, matičnjak, mažuran, menta, peršin, ruta, timijan, vlasac
- niski: majčina dušica, origano, mažuran, neke sorte mente, puzajući ružmarin.
Također, kod kombiniranja začinskog bilja bitno je pripaziti na zahtjeve za vlagom i hranjivima te dubinom supstrata. Robusnije i agresivne vrste začinskog bilja posadite u zasebne posude kako ne bi zavladale ostalim biljem. To su na primjer matičnjak, kadulja, lavanda, menta i limunska trava.
Među začisko bilje ubacite pokoju cvjetnu vrstu ljekovitog bilja poput nevena, dragoljuba, buhača, kamilice ili stolisnika koje će uljepšati i dodatno zaštititi začine od nepoželjnih gostiju.
Nemojte se previše opterećivati pravilima, najljepše je o biljkama učiti iz vlastitog iskustva, metodom pokušaja i promašaja.
Poštujte osnovne smjernice, poslušajte koji savjet iz susjedstva i birajte vrste koje vam se sviđaju. Prikratite ih redovito kako biste dobili što zdravije i bogatije biljke, ubirite plodove svog rada, kuhajte sa začinima sa svog balkona, konzumirajte ih na salatama, pijte svježe čajeve. Ako neka vrsta krene nadvladavati drugu, slobodno ju presadite na drugu poziciju, a na njeno mjesto ubacite neku novu vrstu. I najvažnije – uživajte u mirisnoj oazi na svom balkonu!