Domaći krumpir iz vrta ili uzgojen u vreći za sađenje nešto je potpuno drugačije nego „vodeni“ krumpir iz Egipta ili neki drugi, bliže nama industrijski uzgojen, pun kemikalija i umjetnih gnojiva. Domaći krumpir možemo posaditi već sredinom ožujka ispod pokrivača, ali ga moramo prethodno naklijati. Rano sazrijevajuće sorte možemo koristiti već sredinom svibnja.
Odabir zemljišta: Zemlja mora biti rahla, bez većeg kamenja i ne smije zadržavati vodu. Prilikom pripreme tla dodajte organsku zemlju – dobro zadržava vlagu i rahli tlo što ju čini pogodnom za teška glinena ili pješčana tla. Preporučuje se 1 blok od 70 litara zemlje na 5 do 10 m2 tla.
Organsko gnojivo: Što dublje prekopavamo tlo, tim ga više usitnjavamo i gnojimo Organskim vrtom u količini 4 kg/100 m2. Sva je gnojiva preporučljivo ukopati u zemlju prilikom njezina prekopavanja.
Kaljenje sjemena: Na taj način krumpiru uzgojenom iz sjemena ubrzavamo rast za dva tjedna. Za sađenje upotrebljavamo iznimno rane sorte, svakako sadeći pod pokrivačem.
Ciklusi: Krumpir ne sadimo na istoj površini najmanje tri do četiri godine zaredom.
Odabir sorte krumpira: Preporučljivo je izabrati sorte otpornije na bolesti kao što su virus Y, krumpirova plijesan, nematode i rak krumpira. Ako sadimo sitniji sjemenski krumpir, priprema je obično manje zahtjevna.
Za vrtlare je posebno primjereno sjeme namijenjeno ekološkom uzgoju. Sađenjem ranijih sorti izbjegava se krumpirova plijesan.
Sađenje pri primjerenim temperaturama: Krumpir sadimo kada temperatura tla dosegne najmanje 8 ˚C. Zemlja se dovoljno brzo zagrije kada su dnevne temperature između 10 i 12˚C. To je krajem ožujka ako tlo nije pokriveno snijegom. No, ako su temperature početkom ožujka dovoljno visoke, prerano je za sađenje krumpira jer je velika mogućnost da se u travnju dogodi zahlađenje. Nadalje, dok su gomolji u mokroj zemlji, veća je opasnost od razvoja bolesti i štetočina.
Jačanje: Prilikom brzog sađenja, ili kada se temperatura nenadano spusti, preporučuje se ojačati krumpir zalijevanjem odmah poslije sađenja te dva puta tijekom rasta u razmaku od nekoliko tjedana. Zalijevamo prirodnim sredstvom za jačanje vrtnih plodova koje omogućuje raslinju lakšu prilagodbu na teške uvjete i ujedno pospješuje kvalitetu i rast krumpira te ostalih plodova ili gomolja.
Uništavanje korova: Brzi rast korova može se pojaviti prilikom uzgoja krumpira pod vrtnom tkaninom. Tada ga otkrivamo, odstranimo korov te ponovno pokrijemo vrtnom tkaninom.
Gnojenje pod vrtnom tkaninom: Zbog viših temperatura pod zimskom vrtnom termo tkaninom možemo ranije sorte posaditi već sredinom ožujka te prinos očekivati krajem svibnja. Rast pospješujemo kaljenjem sjemena i uporabom prirodnih ojačivača. Kada prođe opasnost od mraza, krumpir otkrivamo. Pri vanjskim temperaturama iznad 25 ˚C pod pokrivačem postaje prevruće što dovodi do manjeg i kasnijeg uroda.
Dubina sađenja: Gomolj sadimo ispod nivoa ravnog tla pritom ne pazeći na gredice.
Pospješivanje rasta u početnoj fazi: Ukoliko krumpir zaostaje rastom ili nema listove tamnozelene boje, možemo ga zaliti tekućim, brzodjelujućim gnojivom – Organsko dognojavanje. Kako je to još u ranoj fazi rasta, njime pospješujemo rast, a ne debljinu gomolja.
Okopavanje i ogrtanje krumpira: Krumpir okopavamo i ogrćemo tako da napravimo gredice koje se pružaju 15 do 20 cm u visinu. Tlo time načinimo rahlim, pokupimo korov, zadržavamo vlagu u tlu te sprječavamo da gomolj izađe izvan tla i pozeleni. Pri okopavanju pazimo kako ne bismo oštetili korijen i podzemnu stabljiku. Iznad gomolja stavimo najmanje 5 cm zemlje jer time sprječavamo spore plijesni da prilikom ispiranja kišom s listova dospiju do gomolja. Krumpir možemo na početku malo nagrnuti jer će zbog više temperature pod zemljom prije proklijati. Po potrebi ga kasnije još jednom ogrćemo.
Organsko dognojavanje: Pri ogrtanju dodajemo organsko gnojivo na bazi algi koje brzo djeluje i finije je granulacije te se brzo otapa. Za zdrav i obilan prinos preporučujemo organska gnojiva prilagođena urodima kod kojih želimo veći plod ili gomolj. Odabir je Organske rajčice i plodovito povrće, koje možemo upotrijebiti i kasnije za gnojenje i dognojavanje rajčice jer, kao i krumpir, potječe iz iste grupe biljaka (krumpirovki). Količina za ¼ ara ili 25 m2 je 1 kilogram.
Gustoća sađenja: Krumpir ne sadimo pregusto. Pravilo je četiri (za kasnije sorte) ili pet gomolja (za ranije sorte) na kvadratni metar. Preporučena međusobna udaljenost je 65 do 70 cm. Na taj ćemo način imati dovoljno zemlje za ogrtanje krumpira. Ako nam je ipak ponestane prilikom ogrtanja, možemo dodati još nešto organske zemlje. Gomolje sadimo u redove s razmakom 30 do 35 cm. Posljedice pregustog sađenja su presitan urod i bujna, neprozračna krošnja krumpira u kojoj se bolesti lakše prenose.
Zalijevanje: Krumpiru je potrebna uredna opskrba vodom. Ako zalijevamo krumpir u vrtu, tada upotrebljavamo 20 do 25 litara vode na metar kvadratni čime zemlju namočimo 20 do 30 cm u dubinu. U sušnom razdoblju zalijevamo najmanje dva puta tjedno. Stalno namakanje sprječava bolest krastavosti, osobito u razdoblju stvaranja gomolja.
Bolesti i štetočine: Krumpir rado napadaju krumpirova zlatica i krumpirova plijesan. Preventivno jačanje svakako je poželjno i obično nužno potrebno. Još u ranoj fazi rasta možemo pomoću prirodnih pripravaka kao što su Tvrdokrilci stop i Bolesti stop itekako smanjiti pojavu štetočina i bolesti te time omogućiti krumpiru brži i nesmetan rast. S oba prirodna pripravka krumpirovu biljku zalijemo 2 do 3 puta u fazi rasta. Ako biljku nismo prethodno ojačali, pri pojavi većih problema stabljiku biljke također možemo ojačati zalijevanjem spomenutim pripravcima.
Rast gomolja: Ranije sorte počinju tvorbu gomolja dok je stabljika visoka 15 do 20 cm.
Ubiranje prinosa: Poslije ubiranja zemlja neće biti presuha. Ako je nasad teško pogođen bolešću ili štetočinama te su u tlu gomolji već gnjili, takav krumpir ne smijemo iskopavati. Krošnju okruženu plijesni pokosimo ili iščupamo i odstranimo s njive, a gomolje ostavimo u zemlji još tri tjedna da kožica otvrdne. Spore plijesni u zemlji propast će nakon dva tjedna. Takvom gomolju nema pomoći ako bi se i požurili s iskopavanjem jer bismo na taj način zarazili ostale krumpire. Iznimno je važno pravovremeno smanjiti pojavu bolesti prirodnim pripravcima.
Ako doma sadite krumpir ili bilo koje povrće, pobrinite se da ga uzgojite na organski način – prirodan način. U suprotnom, krumpir tretiran kemikalijama i umjetnim gnojivima svakodnevno možete pronaći u trgovinama. Domaći krumpir, dobiven na gore spomenuti organski način, nešto je posve drugo. Uživat ćete prilikom uzgoja, zdravo živjeti i ukusno jesti.
Za organski uzgoj krupira preporučujemo:
Pročitajte još:
Poriluk uzgoj od sjetve do berbe
Otkrijte sve tajne uzgoja poriluka u vlastitom organskom vrtu, od sjemena do berbe! Naučite kako uspješno sijati i uzgajati ljetne i zimske sorte poriluka. Ova biljka, koja pripada dvogodišnjim biljkama,
Sve što morate znati o gnojenju vrta s organskim gnojivima
U jesen, a posebno u proljeće vrtlari kreću u akciju sa najvažnijim zadatakom – pripremom zemlje za prvu sjetvu. Ponekad izgledamo poput dabrova koji izrađuju svoje nastambe kad sve alate nosimo na hrpu. U ovom savjetu naučit ćete sve što morate znati o gnojenju vrta s organskim gnojivima.
Uzgoj i sadnja limuna
Agrumi, prepoznatljivi po svojoj osvježavajućoj aromi i bogatstvu okusa, predstavljaju šaroliku obitelj biljaka koja potječe iz tropskih i suptropskih područja jugoistočne Azije. Ovaj raznoliki rod, poznat i kao Citrus, uključuje
Bolesti rajčice i plodovitog povrća
Biljne vrste koje uzgajamo, podložne su raznim bolestima i napadima štetnika. Biljke koje rastu u optimalnim uvjetima imaju visok imunitet, rijetko obolijevaju te ih rijetko napadaju ih štetnici.
Ostale kategorije proizvoda za vrt:
