Veljača - radovi u vrtu

Sandra|31 siječnja, 2024| Savjeti

Početna » Savjeti » Veljača – radovi u vrtu

Veljača, mjesec ljubavi! A jeste li znali da se za sv. Valentina kaže da je svetac koji “otključava” radove u vrtu? Dočekujemo i tople sunčane dane koji nas pozivaju na prvi rez voćaka i vinove loze. Tijekom tog razdoblja obratite pozornost na pravilnu rezidbu, jer će to utjecati na zdravlje i plodnost biljaka tijekom cijele sezone.

Osim brige za voćke i vinovu lozu, pripremamo se za uzgoj prvih sadnica povrća poput paprike i rajčica. U veljači možemo početi razmišljati o klijanju ranog krumpira, što će nam omogućiti da uživamo u vlastitom uzgoju u narednim mjesecima.

Ali ne zaboravimo razmaziti sebe i svoje najmilije proljetnim cvijećem. Dajmo našem vrtu i domu dašak proljetne svježine cvijećem koje će uljepšati našu okolicu i donijeti radost u naš život.

Veljača je vrijeme kada se priroda priprema za buđenje, pa je ispravno da se i mi aktivno bavimo vrtlarskim radovima i stvaramo ugodan i produktivan vrt. Pažljivim planiranjem i radom ovog mjeseca osigurat ćemo uspješnu i cvjetnu vrtlarsku sezonu.

Povrtnjak u veljači

Vrijeme je da pregledate zalihe sjemena i naručite sjemenski krumpir, luk, ljutiku i eko sjeme za svoju prvu proljetnu sjetvu i uzgoj biljaka.

U vrtnim centrima počela je prodaja prvog sjemenskog krumpira koji klija u tamnom prostoru. Izbor je prilično velik, od ranog krumpira Kifelčar, do crvenog krumpira Desiree i jarko žute Adore. Tu se još nalaze i druge sorte krumpira koje su pogodne za uspješan uzgoj u vrtu i u vrećama za sadnju.

U drugoj polovici veljače rani krumpir stavljamo, jedan do drugog, za predklijanje u drvene sanduke. Moramo ga držati na suhom, svijetlom mjestu kako klice krumpira ne bi prerasle.

Postoje tri glavne vrste krumpira koje možete uzgajati ovisno o tome kada se sadi i bere.

Prvi rani ili “mladi” krumpir je najraniji usjev, u lipnju i srpnju. Gomolje ne skladištite dugo; najbolje ih je konzumirati svježe. Prvi krumpir možete saditi od sredine ožujka, a ostali rani krumpir nekoliko tjedana kasnije.
Drugom ranom krumpiru ili “mladom krumpiru” potrebno je još nekoliko tjedana da sazrije i bere se u srpnju i kolovozu. Gomolje je najbolje upotrijebiti odmah u kuhinji jer ne traju dugo. Krumpir za salatu ima čvrstu voštanu teksturu, a dok neki imaju intenzivan miris po orašastim plodovima.
Kasni krumpir sadimo u travnju i mora dugo stajati u zemlji kako bi dao dobar urod. Krumpir, glavna kultura, najduže dozrijeva i bere se od kolovoza do listopada. Gomolji krumpira idealni su za pečenje i prženje te imaju dugi vijek trajanja.

Polako se bude i zasadi jagoda. Za raniju berbu iznad nasada jagoda postavite plastični tunel, zbog kojeg će berba biti dva do tri tjedna ranije nego inače.

Još nemate povrtnjak, a vrtna zemlja vam je loša? Predlažemo vam da postavite visoke gredice prije početka sezone rasta. Visoke gredice omogućuju prve vrtlarske radove; zemlja se brže zagrijava, višak vode ne stagnira u gredici, te su zbog toga visoke gredice prikladne i u vrtovima s glinenim vrtnim tlom.

Pripremite prve povrtne gredice tako da odstranite sav korov i obilno pospite kompostom ili gnojivom za vrt. Pripremljenu zemlju prekrijte crnom tkaninom za malčiranje kako bi zemlja ostala suha i postupno se zagrijavala. Ako ste na gredicama primijetili mahovinu i crvene puževe, upotrijebite zeolit za vrt.

Koje povrće uzgajati u veljači?

Kod kuće, na osvijetljenoj prozorskoj dasci ili u grijanom plasteniku, iz ekološkog sjemena uzgojite prve presadnice povrća. Sredinom veljače počnite sa sjetvom salate, celera, paprike, patlidžana, peršina, ranog kupusa, korabice, poriluka, cvjetače, blitve i korijandera.

Za izravnu sjetvu u vreće za sadnju, visoke gredice i gredice s povrćem posijte ranu mrkvu, proljetni češnjak, bob i potkraj veljače rotkvicu.

Zašto uzgoj presadnica?

Skraćujemo vrijeme prizvodnje usjeva. Tako ćete uskoro imati urod salate, ranog kupusa, začinskog bilja …
Uzgajamo povrće kojem je potrebno dulje vegetacijsko razdoblje. To su: rajčice, paprike, čili, patlidžani, tikvice, dinje, lubenice i krastavci. Većinu ih sijemo u veljači i ožujku.
Zemlja je u proljeće još hladna i mokra, što otežava klijanje. Lagan, dovoljno vlažan i topao supstrat te odgovarajuća mikroklima čimbenici su koji omogućuju brže i bolje klijanje sjemena.
Pikiranjem i presađivanjem u dobar supstrat te uzgojem u primjerenim uvjetima prije presađivanja na otvoreno, razvijaju se presadnice jačeg korijenskog sustava.

Pročitajte više o vlastitom uzgoju presadnica iz organskog sjemena u savjetu: Sijanje i uzgoj presadnica za organski vrt

Trik za povrtnjak

Želite li privući žabe u svoj vrt? Stvorite vlažno okruženje s vodenim područjima i posadite biljke poput lokvanja. Pružite sklonište kamenjem i drvenim daskama te ostavite prirodne materijale poput trave. Izbjegavajte upotrebu pesticida, postavite vanjska svjetla za privlačenje insekata kako bi privukli žabe u noćni lov i posadite gusto biljke poput kadulje i mente za dodatno sklonište. Tako ćete privući žabe koje će vam pomoći u kontroli populacije štetnika na prirodan način.

Ukrasno drveće i grmovi u veljači

Mnogi listopadni grmovi koji cvjetaju ljeti možete orezati između veljače i ožujka; obično one koje cvjetaju na rastu tekuće godine. Među grmove koje je potrebno redovito orezivati ubrajamo Buddleju davidii, Ceratostigmu, Hydrangea paniculata, Perovskia i izdržljive višegodišnje fuksije.

Nakon cvatnje, zimski cvjetni jasmin (Jasminum nudiflorum) orežite za 5 cm kako bi se potaknuo novi rast za cvatnju sljedeće godine. Veljača je vrijeme kada se orezuje penjačica glicinija (kada je biljka u stanju mirovanja i bez listova) smanjivanjem bočnih izboja na 2 ili 3 pupa.

Ako u veljači padne posljednji snijeg, koji je uglavnom mokar, otresite ga s grana grmova da se ne savijaju i ne slome.

Vrtno tlo u blizini voćaka prekrijte kompostom, a umjesto njega možete upotrijebiti organska gnojiva i dekorativna kora. Ukrasno drveće i grmove potrebno je prvi put gnojiti gnojivom koje sadrži više kalija i fosfora. Počela je i prva zimska rezidba voćaka. Prilikom rezidbe pazite da uklonite sve oštećene i bolesne grančice i grane.

Veće rane koje nastaju pri rezidbi, zaštite voćarskim voskom – sredstvo za zatvaranje rana s prirodnom smolom. Ukoliko vrtno tlo nije smrznuto, možete posaditi grmove ogrozda i ribiza. S grmova ogrozda i crvenog ribiza uklonite stare grane kako bi grmovi bili prozračniji, a sunčeva svjetlost obasjava i unutrašnjost grmova. Uklonite stare grane ribiza i ogrozda koje se nalaze tik uz tlo. Ako vrtna zemlja nije smrznuta, možete posaditi voćke (jabuke, kruške, breskve, šljive). U toplijim krajevima gdje se uzgajaju breskve i masline, prvi put ih orezujte u veljači.

U veljači temperature su već dovoljno visoke za početak rezidbe ruža. Zašto orezivati ruže? Rezidbom doprinosite zdravlju, vitalnosti i izgledu ruža.

Načela rezidbe ruža su ista: snažno rezanje stabljike ruže potaknut će najjači rast, lagano orezivanje rezultirat će slabijim rastom. Još jedno osnovno pravilo pri rezidbi je rezanje na pupoljku okrenutom prema van kako bi se spriječio gusti rast, a to isto tako pomaže u sprječavanju da stabljike rastu gusto i međusobno se bore za prostor. Odstranite sve kratke i suhe grane na kojima se ne očekuje rast i cvatnja.

Trik za ukrasno drveće i grmove

U veljači zaštite mlade biljke osjetljivih grmova poput rododendrona i magnolija od hladnih noći vrtnom tkaninom protiv smrzavanja.

Trajnice i cvijeće u veljači

Prvi vjesnici proljeća promolili su svoje glavice.

Visibabe iz vlastitog vrta možete ubrati za prvi mirisni proljetni buket, ali iz prirodnih divljih staništa to nije dozvoljeno. Kazne su poprilične za branje i prodavanje strogo zaštićenih vrsta proljetnica, kao što su velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.) , visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) tj. potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, sukladno čl. 64 Zakona o zaštiti prirode.

U vlastitom vrtu sad slobodno odrežete nekoliko centimetara od tla stare stabljike ukrasnih trava (kineski miskantus, pampas trava) prije nego što počne njihov novi rast.

Trajnice su vrlo popularne u vrtlarstvu zbog svoje prilagodljivosti, posebice jer se svake godine vraćaju iz vrtnog tla. Jednom posađeno, za višegodišnje uživanje.

U veljači se neke trajnice mogu uzgajati izravno iz organskog sjemena poput lavande na prozorskoj dasci, a neke se mogu saditi kao sadnice (u toplijim područjima).

Trik za trajnice i cvijeće

Ljetno cvijeće iz ekološkog sjemena posijte osam do deset tjedana prije zadnjeg datuma mraza. Dobro je posudice označiti ne samo vrstom sjemena, već i datumom sjetve te prosječnim brojem dana do klijanja.

Travnjak u veljači

Ukoliko je vrijeme dovoljno toplo trava će početi rasti na temperaturama iznad 5 °C. Košnja može započeti, ali kotače kosilice postavljamo na maksimalnu visinu rezanja i kosimo samo kad je trava suha. Ako smo u listopadu na travnjak posadili proljetne lukovice (šafrani, tulipani, narcisi), one sada mogu početi viriti iz zemlje, pa izbjegavamo košnju ili hodanje u tim područjima.

Provjetravamo stari travnjak grabljama ili jednostavno hodamo po površini travnjaka u cipelama s potplatima sa zubcima.

Na rubovima cvjetnjaka postavljamo granice travnjaka, što daje uredan izgled i olakšava održavanje, poput košnje. Inspiraciju za obrubljivanje travnjaka možete pronaći na internetskim stranicama poput Pinteresta.

Tijekom zime, dosadna mahovina je narasla preko travnate površine, što zauzima prostor za travu na travnjaku. Protiv dosadne mahovine u vrtnom travnjaku koristite sredstvo protiv mahovine. Kako bi ovaj proizvod bio učinkovit pratite da su noćne i dnevne temperature iznad 5 °C.

Da biste se uspješno borili protiv dosadne mahovine u vrtnom travnjaku, pročitajte savjet: Ekološka rješenja za borbu protiv mahovine na travnjaku.

Trik za travnjak

Jeste li primijetili hrpice zemlje na vašem travnjaku? To je znak zdravog tla bogatog glistama, ali ako vam se ne sviđaju, kada se osuše, očistite ih tvrdom metlom. Taj prirodni kompost dobro dođe na travnjaku. Hvala glistama!

Biljke u posudama

Biljke (limuni, šparoge, fuksije), koje ste u listopadu premjestili u zatvorene osvijetljene prostorije na prezimljavanje, već razvijaju zelenu lisnu masu, pa upotrijebite gnojivo za zelene biljke Organski List original, kojim gnojite jednom u 14 dana. Počnite i s presađivanjem pelargonija za koje upotrijebite univerzalnu zemlju, dok ostalo balkonsko cvijeće presadite tek u ožujku.

Sjetva začinskog bilja za uzgoj u posudama:

Posijte sjeme bosiljka u vreće za sadnju kako biste mogli uživati u pestu prije nego počnu prvi vrtlarski radovi u vrtu.
Uzgojite sjeme trajnica kao što su majčina dušica, mažuran, origano, komorač, kadulja ….
U veljači posijte sjeme začinskog bilja otpornog na niže temperature, poput peršina i vlasca. U vanjski vrt možete ih posaditi u ožujku ili travnju jer dobro podnose hladno vrijeme.

Posadite japansku kameliju u praktične vreće za sadnju

U veljači počinje cvjetati prva japanska kamelija. Za bujno cvjetanje kamelija u veljači prikladno je tlo za borovnice. Posadite kamelije u kiselo tlo. Možete koristiti i vreće za sadnju za optimalno kontrolirano okruženje. Osigurajte visokokvalitetno gnojivo za borovnice, koje sadrži potrebne hranjive tvari i važan element – željezo. To će potaknuti zdrav rast i obilno cvjetanje kamelija tijekom ovog ranog proljetnog mjeseca.

Trik za biljke u posudama

Ako ste skladištili lukovice i gomolje (dalije, gladiole, perunike) redovito ih pregledavajte kako bi bili sigurni da nisu istrulili ili se potpuno osušili.

Voćnjak u veljači

Veljača donosi optimalne uvjete za važne aktivnosti u voćnjaku.

Orezivanje, preporučeno za većinu voćaka, igra bitnu ulogu u oblikovanju, potiče snažniji rast izdanaka i poboljšava cirkulaciju zraka. Ako posljednji tjedni velječe nisu prehladni, orezujte i mlađa stabla. Fokusirajte se na pažljivo uklanjanje mrtvih, bolesnih ili oštećenih grana kako biste osigurali zdravu i produktivnu voćku. Ukoliko imate planove za proširenje voćnjaka ili zamjenu starih voćaka, veljača pruža odličnu priliku za sadnju novih voćaka. U tom slučaju, bitno je proučiti specifične preporuke za sadnju koje odgovaraju vrsti voća koje planirate posaditi. Ove aktivnosti u veljači postavljaju temelje za uspješnu sezonu uzgoja voća.

Zaštita od hladnoće

Velike temperaturne razlike dana i noći mogu izazvati oštećenje drveta i kore. Stoga obavite bijeljenje, odnosno postavite daske uz debla.

Orezivanje

Od kraja siječnja do ožujka, zbog toplijeg vremena, stablom postupno počinje teći biljni sok. Biljke u tom razdoblju više nisu izložene dugotrajnoj hladnoći, tako da postoji mali rizik od sušenja ili odmrzavanja izdanaka zbog rezidbe. Pred kraj zime i početak proljeća, čak i prije nego što se novi izdanci počnu stvarati i razvijaju cvjetni izboji, dobro je vrijeme za orezivanje većine stabala. U hladnijim klimatskim uvjetima ovu rezidbu treba pričekati do kraja veljače i prve polovice ožujka. U vinogradarskim područjima orezivanje se može započeti već krajem siječnja.

Orezivanjem se uklanja određeni broj pupova, usmjeravajući energiju i biljne sokove prema preostalim pupoljcima. To rezultira time da preostali pupoljci imaju više hranjivih tvari na raspolaganju, što potiče jači rast izbojaka. Međutim, važno je pridržavati se umjerenosti prilikom orezivanja. Pretjerano orezivanje može dovesti do nepoželjnih posljedica. Preveliko uklanjanje pupova može oslabiti stablo i smanjiti ukupnu količinu lišća koje je važno za fotosintezu. Preoblikovanje voćke treba provoditi pažljivo kako bi se očuvala ravnoteža između poticanja jačeg rasta i očuvanja vitalnosti biljke. Orezuju se voćke marelice, dunje, jabuke, maline, mandarine, murve, borovnice, kruške, breskve, ribizla, šljive i ogrozda. Svake 2- 3 godine potrebno je proprijediti trešnje i lješnjak.

Ako se ukloni previše izdanaka i, sukladno tome, pupoljaka, poremećena je ravnoteža između uvijek jednako velikog korijenskog sustava i smanjene krošnje.
Na voćki će početi nicati manje izdanaka, koji će biti preveliki i nedovoljno otporni.
Uglavnom se prekinuta ravnoteža između korijena i krošnje obnavlja najranije za dvije ili čak tri godine.

Rezidba u veljači imat će manji učinak na rast od zimske rezidbe. Međutim, orezivanje bi trebalo početi tek kada prođe opasnost od mraza i više se ne očekuju temperature ispod -5 stupnjeva Celzija.

Uklonite tanke ili oštećene izbojke

Prvo odrežite sve tanke ili oštećene izbojke i grane do mjesta gdje rastu iz grane ili glavnog stabla. Kada stablo nije prolistalo, mnogo je lakše postići željene rezultate, jer možete jasno vidjeti i oblik biljke i cvjetne pupoljke od kojih možete očekivati plodonošenje.

Prekinuti rast prethodne sezone. Bočne izbojke iz prethodne sezone treba orezati natrag na četiri do šest pupova iz debla. Mlađe stabljike imaju srebrno-sivu boju, pa se lako razlikuju od starih, smeđih grana.

Priprema za proljetnu sadnju voćaka

Priprema za proljetnu sadnju voćki i ukrasnog drveća česta je aktivnost tijekom veljače kad tlo nije smrznuto. Iako preporučujemo jesensku sadnju zbog bolje prilagodbe, mnogi se ipak odlučuju za proljetnu sadnju. Stoga je važno unaprijed pripremiti sadne jame kako bi se u optimalnom trenutku u rano proljeće moglo posaditi željene voćke.

Sadnja voćaka

Oblik i veličina svake voćke uvjetuje količinu i kvalitetu proizvedenih plodova, a uvelike ovisi i o rezidbi. Cijepljenim stablima izuzetno bitnu ulogu igra i supstrat koji određuje rast korijena. Stoga se ista sorta može uzgajati i u obliku stabla visokog 2 metra i u obliku stabla visokog 10 metara.

Sporo rastuće voćke

Mogu napredovati i na mjestu od tri četvorna metra.
Tijekom cijele vegetacije drveće treba drvenu potporu.
Pod krošnjom se ne preporuča tavnjak ili sadnja cvijeća kako se ne bi dogodilo nepotrebno natjecanje između korijena za hranjive tvari. Radije koristite pokrov za vrt.
Drveće ima slabo razvijen korijenski sustav, koji treba intenzivnu obradu tla i organska gnojiva.
Drveće treba godišnje orezivanje krune.
Prve plodove možete očekivati već nakon dvije godine od sadnje.
Životni vijek voćaka je 15-25 godina.

Brzo rastuće voćke

Potrebno ih je uzgajati 5-10 godina.
Ovaj način uzgoja osigurava dugovjećnost voćaka te kada odrastu, ne moraju se orezivati svake godine.
Kao visoka debela, stabla trebaju prostor od 100 četvornih metara. Zbog širokog rasta krošnje pripazite i dobro razmislite prilikom sadnje u urbanim područjima, a kako krošnja ne bi prerasla na susjedne parcele.

Pročitajte više o sadnji voćaka u savjetu: Sadnja voćaka

Orezivanje prilikom sadnje

Orezivanje je jedan korak u brizi za voćnjak, a različite dobi voćaka zahtijevaju specifične vrste rezidbe, uključujući sadnju (prilikom sadnje), kultiviranje, održavanje te često i pomlađujući rez.

Kada koristimo sadnice s golim korijenima tijekom sadnje, orezujemo grane kako bismo nadoknadili gubitak korijena koji je nastao u rasadniku, gdje se sadnica iskopava iz vrtnog tla.
U prve tri godine, primjenom proljetnog rezidbenog režima, oblikuje se buduća krošnja voćke. Iako neki tipovi voćaka mogu u ovom razdoblju prvi put donijeti plodove, plodnost ne bi trebala biti glavni prioritet orezivanja.
Posebno u adolescenciji voćaka, divljaci (izbojci iz korijena) često se razvijaju ispod mjesta cijepljenja, te ih je potrebno stalno uklanjati.
Kod određenih voćki, mjesto reza može se osušiti duboko u glavnu granu. Osjetljive vrste poput breskvi, marelica, trešnji i šljiva, najbolje je orezati ljeti (između srpnja i rujna), jer će tada njihove rane lakše zacjeliti. Sve ove prakse orezivanja pridonose razvoju zdravih i produktivnih voćaka.

Trik voćnjak u veljači

Veljača je idealno vrijeme za uklanjanje mrtvih i bolesnih grana, jer je stablo u mirovanju. Pažljivo pregledajte krošnju i odrežite sve grane koje pokazuju znakove bolesti ili umiranja. To će potaknuti zdrav rast i spriječiti širenje bolesti.

Veljača je mjesec pripreme vrta za nadolazeće proljeće, a pravilnom njegom možemo unaprijed utjecati na uspješnost biljaka tijekom cijele sezone. Fokus na orezivanju voćaka, uklanjanju mrtvih grana i oblikovanju krošnji pružit će zdrav temelj za rast voćaka.

Osim toga, veljača je vrijeme kad treba provjeriti zalihu organskih sjemenki, pripremu vrtnih gredica za sjetvu te planiranje eventualnih promjena u vrtu. Pažljivim radom ovog mjeseca postavit ćemo temelje za uspješnu vrtlarsku sezonu i osigurati obilnu i zdravu žetvu.

Svaki vrt ima svoje jedinstvene karakteristike, stoga je važno prilagoditi savjete prema vrstama biljaka i specifičnim klimatskim uvjetima. S predanošću i brigom u veljači, stvarate recept za uspješan rast i obilje u mjesecima koji dolaze.