Pesticidi u europskom voću i povrću

Fruit market.

PFAS (perfluorirane i polifluorirane alkilirane tvari) su kemikalije široko korištene u industrijskim procesima zbog svoje iznimne trajnosti i otpornosti na vodu, masti i kemikalije. Poznate kao „vječne kemikalije”, nakupljaju se u ljudima i okolišu, uzrokujući ozbiljne zdravstvene probleme poput oštećenja jetre, bolesti štitnjače, problema s plodnošću i raka. Novo izvješće istražuje kontaminaciju europskog voća i povrća PFAS pesticidima, ističući potrebu za strožim propisima kako bi se smanjila ova opasnost.

Metodologija proučavanja

Izvješće se temelji na analizi službenih podataka iz nacionalnih programa praćenja ostataka pesticida u hrani u državama članicama EU-a. Studija je usmjerena na razdoblje od 2011. do 2021.  i uključuje 278 516 uzoraka voća i povrća iz osam država članica: Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Nizozemske i Španjolske. Glavni cilj analize bio je utvrditi prisutnost i učestalost otkrivanja ostataka PFAS pesticida u svježem voću i povrću te kako se ta prisutnost promijenila tijekom posljednjeg desetljeća.

Ključni zaključci

Drastičan porast onečišćenja između 2011. i 2021.

Između 2011. i 2021. broj uzoraka europskog voća i povrća koji sadržavaju ostatke pesticida  PFAS gotovo se utrostručio.  Kontaminacija se povećala  za 220% u voću i za 247% u povrću. Najalarmantniji porast zabilježen je u Austriji, gdje je kontaminacija voća i povrća porasla za 698%, a povrća za 3277%. Slični trendovi zabilježeni su u Grčkoj, gdje se kontaminacija voća povećala za 696%, a povrća za 1974%.

Visoka razina kontaminacije određenih kultura koje se uzgajaju u Europi

U 2021. ostaci PFAS pesticida bili su prisutni u 20% svih uzoraka voća.

Jagode, breskve i marelice bile su najkontaminiranije voće proizvedeno u EU-u. Prema podacima za 2021. godinu, najveće zagađenje zabilježeno je kod sljedećih vrsta voća i povrća:

  • Bobičasto voće: 37% uzoraka sadržavalo je ostatke PFAS pesticida. U nekim uzorcima otkrivena su čak četiri različita PFAS pesticida.
  • Breskve: 35 % uzoraka bilo je kontaminirano. U nekim uzorcima pronađena su tri različita PFAS pesticida.
  • Marelice: 31% uzoraka bilo je kontaminirano. U nekim uzorcima pronađena su tri različita PFAS pesticida.

U povrću su najčešće zagađeni bili:

  • Radič: 42% uzoraka bilo je kontaminirano barem jednim PFAS pesticidom.
  • Krastavci: 30% uzoraka je kontaminirano. U pojedinačnim uzorcima otkrivena su do tri različita PFAS pesticida.
  • Paprika: 27% uzoraka bilo je kontaminirano barem jednim PFAS pesticidom.

Zemljopisna rasprostranjenost kontaminacije

Analiza onečišćenja u državama članicama EU-a pokazala je da  su 2021. najviše  kontaminirani uzorci voća i povrća iz Nizozemske (27 %), Belgije (27 %), Austrije (25 %), Španjolske (22 %) i Portugala (21 %). Među uvezenim proizvodima, najveće razine kontaminacije otkrivene su u voću i povrću iz Kostarike (41%), Indije (38%), Južne Afrike (28%), Kolumbije (26%) i Maroka (24%).

10 pesticida koji se najčešće nalaze u europskom voću i povrću

U EU-u su 2021. najčešće otkriveni sljedeći pesticidi:

  1. Fluopiram: Ovaj fungicid koristi se za zaštitu biljaka od gljivičnih bolesti. Najčešće je otkriven u jagodama, breskvama, marelicama i grožđu. Iako je učinkovit protiv mnogih patogena, njegova prisutnost u hrani predstavlja rizik za ljudsko zdravlje, jer može utjecati na hormonalni sustav.
  2. Flonikamid: Ovaj insekticid koristi se za suzbijanje štetnika poput lisnih uši i bijelih muha. Otkriven je uglavnom u lisnatom povrću poput zelene salate i radiča, te u voću poput jabuka i krušaka. Ima visoku postojanost u okolišu i može predstavljati rizik za vodene ekosustave.
  3. Trifloksistrobin: Fungicid koji se koristi za zaštitu biljaka od brojnih gljivičnih bolesti. Često se otkrivao u paprikama, tikvicama i grožđu. Može se akumulirati u tlu i vodi i predstavljati opasnost za vodene organizme.
  4. Bifentrin: Ovaj insekticid se koristi za suzbijanje mnogih insekata. Često se otkriva u uvoznom voću poput banana i agruma, te u povrću poput krastavaca i paprike. Bifentrin je vrlo toksičan za vodeni život i može se akumulirati u okolišu.
  5. Boskalid: Još jedan fungicid koji se koristi za zaštitu biljaka od gljivičnih bolesti. Otkriven je u mnogim vrstama voća i povrća, poput jagoda, grožđa i zelene salate. Boskalid je vrlo postojan u tlu i može utjecati na kvalitetu tla i vodnih resursa.
  6. Ciprodinil: Ovaj fungicid se koristi za sprečavanje plijesni na voću i povrću. Najčešće je otkriven u jagodama, grožđu i lisnatom povrću. Ciprodinil se može akumulirati u hrani i vodi i predstavljati rizik za ljudsko zdravlje.
  7. Pirimetanil: Često korišteni fungicid za zaštitu od plijesni i drugih gljivičnih bolesti. Često je otkriven u grožđu i jabukama. Može izazvati otpornost kod nekih vrsta gljiva i predstavljati rizik za ekosustave.
  8. Tebukonazol: Ovaj fungicid se koristi protiv mnogih gljivičnih bolesti. Često je otkriven u voću poput jabuka i breskvi, te u povrću poput tikvica i paprike. Može uzrokovati poremećaj hormonalnog sustava ljudi i životinja.
  9. Klorpirifos: Ovaj insekticid obično se otkriva u uvoznom voću i povrću. Iako je njegova upotreba sada zabranjena u EU-u, ostaci su i dalje prisutni u mnogim uvezenim usjevima. Poznat je po svojim negativnim učincima na razvoj živčanog sustava kod djece.
  10. Dimetoat: Još jedan insekticid koji se koristi za suzbijanje štetočina. Često je otkriven u povrću poput paprike, rajčice i zelene salate. Dimetoat je vrlo toksičan i predstavlja rizik za  zdravlje ljudi i životinja.

Zbog tih pesticida ključno je da europska poljoprivreda podliježe strožim propisima i kontroli jer njihova prisutnost u hrani predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi i okolišu. Izbjegavanje konvencionalno uzgojene hrane i odabir organskih proizvoda važni su koraci prema smanjenju izloženosti tim štetnim kemikalijama.

Trešnje se redovito svrstavaju među voće s višim sadržajem pesticida, što je posljedica njihove osjetljivosti na štetnike i bolesti. / FOTO: Pixabay

Učinak “koktela”: višestruka kontaminacija voća i povrća

Jedna od glavnih opasnosti PFAS pesticida je njihova prisutnost u kombinaciji s drugim pesticidima, što povećava rizik za ljudsko zdravlje. U 2021. otkriveno je nekoliko različitih PFAS pesticida u 20% uzoraka voća proizvedenog u Europi. U nekim slučajevima  u uzorku jagoda i stolnog grožđa pronađena su do četiri različita PFAS pesticida, a u breskvama i marelicama do tri.

Uvozno voće i povrće

Uvozno voće

U 2021. ostaci PFAS pesticida otkriveni su u 18% svih uvezenih uzoraka voća i u 14% svih uvezenih uzoraka povrća, što ukazuje na raširenu prevalenciju ovih tvari i u usjevima koji dolaze izvan Europske unije. Najkontaminiraniji usjevi među uvezenim voćem bili su stolno grožđe, banane i marelice:

  • Stolno grožđe: 37% uzoraka stolnog grožđa sadržavalo je ostatke najmanje jednog PFAS pesticida. Ukupno je u svim uzorcima otkriveno devet različitih PFAS pesticida, a u pojedinačnim uzorcima pronađeni su ostaci do pet različitih PFAS pesticida. To znači da su uvezeni klasteri posebno problematični zbog  visoke razine kontaminacije i raznolikosti pesticida koji se koriste.
  • Banane: 31 % uzoraka banana sadržavalo je ostatke najmanje jednog PFAS pesticida. U svim uzorcima pronađene su dvije različite vrste PFAS pesticida, a u  svakom uzorku nije otkriveno više od jednog pesticida u  isto vrijeme. Ipak, kontaminacija jednim pesticidom je zabrinjavajuća, jer  su banane  jedno od  najpopularnijih voća koje konzumiraju potrošači svih dobnih skupina.
  • Marelice: 21% uzoraka marelice kontaminirano je barem jednim PFAS pesticidom. Ukupno su u svim uzorcima otkrivena četiri različita PFAS pesticida, a u pojedinačnim uzorcima pronađeni su ostaci do dva različita PFAS pesticida. Ova vrsta onečišćenja je zabrinjavajuća, jer se marelice smatraju sezonskim voćem koje se često jede svježe ili prerađeno.

Sveukupno, najveći broj različitih PFAS pesticida otkriven je u uzorcima stolnog grožđa, što ukazuje na široku upotrebu tih kemikalija u proizvodnji grožđa za izvoz u Europsku uniju. Najveći broj različitih PFAS pesticida otkrivenih u jednom uzorku bio je čak pet, što predstavlja iznimno visoku razinu izloženosti tim štetnim tvarima. U svim uzorcima stolnog grožđa otkriveno je ukupno devet različitih pesticida, što ukazuje na iznimnu raznolikost kemikalija koje se koriste u proizvodnji ovog voća.

Uvozno povrće

Među uvezenim povrćem najzagađeniji su bili krastavci, patlidžani i paprika:

  • Krastavci: 30% uzoraka krastavaca sadržavalo je ostatke najmanje jednog PFAS pesticida. U svim uzorcima pronađeno je šest različitih PFAS pesticida, a u svakom uzorku pronađeni su ostaci do dva različita PFAS pesticida.
  • Patlidžani: 24% uzoraka patlidžana sadržavalo je ostatke najmanje jednog PFAS pesticida. U svim uzorcima pronađeno je šest različitih PFAS pesticida, a u pojedinačnim uzorcima pronađeni su ostaci do dva različita PFAS pesticida.
  • Paprika: 23% uzoraka paprike sadržavalo je ostatke najmanje jednog PFAS pesticida. Ukupno je u svim uzorcima otkriveno 14 različitih PFAS pesticida, a u pojedinačnim uzorcima pronađeni su ostaci do tri različita PFAS pesticida.

Sveukupno,  najveće količine različitih PFAS pesticida otkrivene su u uzorcima uvezene paprike, što ukazuje na široku upotrebu ovih kemikalija u proizvodnji paprike za izvoz. Ukupno  je u svim uzorcima paprike otkriveno čak 14 različitih PFAS pesticida, što predstavlja ozbiljnu prijetnju potrošačima.

Uvezeno voće i povrće čini velik dio ponude u europskim trgovinama, stoga je kontrola prisutnosti PFAS pesticida ključna za zaštitu zdravlja potrošača.

jagoda plod
Otprilike 90 % do 95 % uzoraka konvencionalno uzgojenih jagoda sadrži ostatke pesticida, zbog čega se često nalaze na popisu voća s najvišim sadržajem pesticida. / FOTO: Pixabay

Učinci PFAS pesticida na ljudsko zdravlje

Izloženost pesticidima povezana je s ozbiljnim zdravstvenim stanjima, uključujući poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD) te Parkinsonovu bolest. Istraživanje provedeno na  Sveučilišta Guelph u Kanadi pokazalo je da pesticidi uzrokuju mutacije životinjskih stanica slične onima koje se javljaju kod Parkinsonove bolesti. U drugoj studiji otkriveno je da piretroidni pesticidi povećavaju ekspresiju transportera dopamina (DAT) kod miševa, što se također primjećuje kod osoba s ADHD-om, dok je izloženost pesticidima tijekom trudnoće ili ranog djetinjstva povezana s razvojem autizma.

PFAS pesticidi predstavljaju dodatnu zabrinutost, jer su povezani s poremećajima hormonskog sustava, ometajući funkciju štitnjače i hormonsku ravnotežu, što dovodi do problema s razvojem kod djece i smanjenja plodnosti kod odraslih. Dugotrajna izloženost ovim kemikalijama također povećava rizik od raka, posebno raka bubrega i testisa. Osim toga, PFAS pesticidi se nakupljaju u jetri i bubrezima, uzrokujući ozbiljne zdravstvene probleme poput kronične bolesti bubrega i oštećenja jetre.

Djeca riskiraju apsorpciju većih doza pesticida zbog većeg unosa hrane ili tekućine po kilogramu tjelesne težine.

Utjecaj pesticida na okoliš

Osim utjecaja na ljudsko zdravlje, PFAS pesticidi imaju i ozbiljne posljedice za okoliš. Zbog svoje postojanosti i pokretljivosti nakupljaju se u tlu i izvorima vode, što znači da mogu kontaminirati pitku vodu i utjecati na cijeli ekosustav. Budući da se te kemikalije ne razgrađuju, mogu se transportirati kroz prehrambeni lanac i utjecati na zdravlje životinja i ljudi.

Preporuke za smanjenje rizika od negativnih posljedica pesticida

  1. Strože zakonodavstvo: Postojeće regulative nisu dostatne. Europska unija mora usvojiti strože propise kako bi ograničila upotrebu PFAS-a, pesticida i drugih postojanih kemikalija u poljoprivredi. Zabranom upotrebe tih tvari smanjila bi se njihova prisutnost u prehrambenim lancima i okolišu.
  2. Promicanje ekološke poljoprivrede: Ekološka poljoprivreda ne dopušta upotrebu PFAS pesticida, što znači da je tako uzgojena hrana sigurnija za potrošače i okoliš.
  3. Edukacija potrošača: Važno je da potrošači budu informirani o rizicima povezanim s PFAS pesticidima i kako ih mogu izbjeći. Poticanje kupnje ekoloških proizvoda i pravilno pranje voća i povrća može smanjiti izloženost.

Što možemo učiniti sami da se zaštitimo od pesticida?

Uzgajajte vlastito organsko povrće i voće

 Jedan od najučinkovitijih načina izbjegavanja ostataka pesticida je uzgoj vlastitog povrća i voća. Na taj način imate potpunu kontrolu nad proizvodnjom i možete izbjeći upotrebu štetnih kemikalija. Čak i ako nemate vrt, možete posaditi mnoge vrste povrća i začinskog bilja u posude za sadnju i vreće  za sadnju na balkonu ili terasi. Domaća hrana je svježa, zdrava i sigurna, a istovremeno možete doprinijeti smanjenju onečišćenja okoliša. Također je izvrsna prilika za povezivanje s prirodom i brigu o zdravom načinu života za cijelu obitelj.

Uzgojem vlastitih organskih proizvoda možete aktivno smanjiti rizik od izloženosti pesticidima i doprinijeti zdravijem okolišu.

Odaberite organski uzgojenu hranu

Organski uzgojena hrana dolazi s farmi na kojima  se ne koriste sintetički pesticidi, mineralna gnojiva ili GMO. Organski proizvodi uzgajaju se prema prirodnim ciklusima i bez upotrebe štetnih kemikalija, što znači da su često sigurniji izbor za potrošače. Istraživanja su pokazala da organski proizvodi također imaju višu razinu korisnih hranjivih tvari, poput vitamina i minerala. Osim toga, podržavate održive poljoprivredne prakse kojima  se štiti okoliš, čuva biološka raznolikost i smanjuje onečišćenje tla, vode i zraka.

Temeljito pranje i ljuštenje

Iako temeljito pranje i ljuštenje ne uklanjaju sve ostatke pesticida, mogu značajno smanjiti njihovu prisutnost na površini voća i povrća. Pranje pod tekućom vodom pomaže u uklanjanju prašine, prljavštine i nekih pesticida, posebno ako prilikom pranja koristite meku četku za povrće.

Korištenje mješavine vode i sode bikarbone može dodatno poboljšati učinkovitost u uklanjanju površinskih pesticida. Piling je još jedan učinkovit način za smanjenje unosa pesticida, jer se oni često nakupljaju u kori usjeva poput jabuka, krastavaca i krumpira. Međutim, piling uklanja i neke važne nutritivne elemente, pa je najbolje to učiniti samo kada je to prijeko potrebno.

Također, ne zaboravite pravilno očistiti tvrdokorna mjesta, poput peteljki, gdje se pesticidi mogu zadržati. Unatoč ovim mjerama, međutim, važno je zapamtiti da one ne uklanjaju pesticide koji su apsorbirani unutar usjeva, pa je ipak preporučljivo odlučiti se za organski uzgojenu hranu gdje je to moguće.

spinat
Špinat je visoko na lestvici »onesnaženosti« s pesticidi. / FOTO: Pixabay

Izvješće o toksičnosti jasno ukazuje na ozbiljnu prijetnju koju kontaminacija voća i povrća PFAS pesticidima predstavlja za zdravlje europskih potrošača i okoliš. Iako su mnoge od ovih tvari već zabranjene u Europskoj uniji, njihova prisutnost u okolišu i prehrambenim lancima ostaje zabrinjavajuće visoka. Hitne mjere su nužne kako bismo zaštitili zdravlje građana i očuvali prirodni okoliš.

Moramo biti svjesni da naše odluke i postupci danas utječu na budućnost naše djece. Oni zaslužuju svijet u kojem će biti sigurni, gdje će moći rasti i razvijati se bez straha od toksičnih kemikalija. Naša odgovornost je stvoriti uvjete koji će im omogućiti zdraviji život i bolju budućnost. Hitno djelovanje i promjene u našim politikama ključni su za osiguranje sigurnog i zdravog okruženja za generacije koje dolaze.

Za detaljnije informacije i preporuke o tome kako smanjiti izloženost PFAS-u pesticidima, možete pročitati cijelo izvješće o toksičnoj žetvi  na: Pan europe

Sve što trebate za zdrav uzgoj povrća:

PRIMAJTE NAJNOVIJE VIJESTI IZ SVIJETA VRTLARENJA
Ne morate ići daleko po svježe savjete – samo u pristiglu poštu. Kako ne biste propustili bilo kakve važne informacije ili trenutne kampanje, pozivamo vas da se prijavite za naše novosri. I ne brinite, slati ćemo vam samo korisni sadržaj.

Pročitajte još:

slatki krumpir gomolj

Uzgoj slatkog krumpira

Slatki krumpir, poznat i kao batat, hranjiv je i svestran gomolj koji postaje sve popularniji u kuhinjama diljem svijeta. Njegova prirodna slatkoća, bogatstvo antioksidansa i

Preberite več »
jagode uzgoj

7 zlatnih pravila za ekološki uzgoj jagoda

Jagode su voće zbog kojih i odraslima zasjaje oči na tržnici. Velike, sjajne crvene jagode uočimo izdaleka, a njihov miris zrelog i slatkog voća širi se na sve strane. Njihov čarobni okus vodi nas negdje daleko, na proplanke, usred šume ili na ljetni odmor gdje si u večernjoj šetnji priuštimo još jedan voćni kup sa jagodama.

Preberite več »