Krastavce uzgajamo zbog ukusnih, sočnih plodova koje možemo brati manje i konzervirati, ili veće te ih koristiti sirove ili u raznim jelima. Bilo da je riječ o domaćem krastavcu, salataru ili krastavcu za kiseljenje, organski vrt omogućuje uzgoj zdravih i ukusnih plodova čak i u hladnijim podnebljima. S pravilnim sortama i njegom, vaš vrt može pružiti bogatstvo okusa i svježine tijekom cijele sezone.
Dejan Udovč
Dipl. inženjer agr. i hortikulture
Krastavac (ugorak, kukumar, lat. Cucumis sativus) je jednogodišnja biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae) koja donosi osvježavajuće i sočne plodove savršene za ljetne salate ili zimnicu. Porijeklom iz Indije, krastavci su prisutni u ljudskoj prehrani više od 3 000 godina, od Babilona do današnje Kine, najvećeg svjetskog proizvođača. Danas su krastavci omiljeni u vrtovima širom svijeta, a uzgoj u organskom vrtu omogućava vam da uživate u zdravim i ekološki uzgojenim plodovima.
S 97% vode, bogat vitaminima i mineralima, krastavac je nezaobilazan dio zdrave prehrane. Njegov uzgoj ne zahtijeva složene vrtlarske vještine, stoga je idealan za početnike. Bilo da želite domaći salatar ili krastavac za kiseljenje, uz pravilnu njegu i odabir sorte, vaš organski vrt može postati izvor svježih i zdravih krastavaca.
Svojstva krastavca nisu uvijek privlačila zasluženu pažnju u usporedbi s drugim vrstama povrća. Međutim, taj trend se mijenja jer krastavac nudi jedinstvenu kombinaciju ljekovitih sastojaka. Zahvaljujući fitonutrijentima poput flavonoida (apigenin, luteolin, kvercetin, kempferol), lignana (pinorezinol, laricirezinol, sekoizolaricirezinol) i triterpena (kukurbitacin A, B, C i D), krastavac posjeduje izvanredna antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva. Ovi fitonutrijenti, zajedno s tradicionalnim antioksidansima poput vitamina C, beta-karotena i mangana, koji su također prisutni u krastavcu, doprinose poboljšanju zdravlja. Posebno, lignani poput laricirezinola, pinorezinola i sekoizolaricirezinola postali su predmet istraživanja u kontekstu liječenja kardiovaskularnih bolesti te određenih tipova raka, kao što su rak dojke, maternice, jajnika i prostate.
Krenimo zajedno na ovo zeleno putovanje i otkrijmo kako uzgojiti savršene krastavce u vlastitom vrtu!
1. Uzgoj krastavaca: sjeme krastavaca i sjetva krastavaca
Sjeme krastavaca
Iako među velikim izborom sjemena krastavaca postoji mnogo sorti, dvije od najpoznatijih su sorte salatnih krastavaca »Marketmore« i krastavaca za kiseljenje »Piccolo verde di Parigi«. Često se izbjegava uzgoj iz sjemena jer se vjeruje da je to prezahtjevan posao. No, zapravo, uzgoj krastavaca iz sjemena nije težak ni za početnike. S pravilnim pristupom i osnovnim vrtlarskim tehnikama, uzgoj krastavaca iz sjemena može biti izuzetno jednostavan i zadovoljavajući proces.
Ukoliko se koristite preporukama sjetvenog kalendara, važno je znati da biljku krastavaca sijemo na dane povoljne za razvoj plodova.
Sadnja krastavaca
Za uzgoj domaćih krastavaca, avantura počinje već u ožujku ili travnju, kada ih sijemo u pripremljene posude za sadnju ili čak u posude na prozorskim daskama ili grijanom stakleniku.
Preporučeni broj sadnica po osobi je jedna, a prilikom sadnje održavamo udaljenost od 30,0 cm u nizu i 30,0 cm između redova. Važno je osigurati odgovarajuće temperature za sadnju, s minimalnom temperaturom od 15 °C i optimalnom temperaturom od 27 °C.
Za ovu zelenu pustolovinu, bit će nam potrebno: vreće za sadnju, rahla organska zemlja od kokosovih vlakana, prskalica za održavanje vlažnosti, plastična folija koja će stvoriti toplinski omotač, te oznake za biljke koje će nam pomoći pratiti njihov rast i razvoj. Sada smo spremni za putovanje u svijet sočnih krastavaca!
2. Uzgoj krastavaca: uzgoj presadnica krastavaca
U svaku jamicu za sadnju stavite po 2-3 zrna sjemena, a nakon nicanja biljaka prorijedite ih, zadržavajući samo najjače. Alternativno, možete sijati sjeme u posudice u unutarnjem prostoru, na dubini od približno 2 cm. Optimalna temperatura za klijanje je između 15 i 27 °C. Ova metoda sjetve može se provesti krajem ožujka kako biste dobili zdrave mlade biljke spremne za presađivanje. Ako biljke brzo rastu, možda će biti potrebno presaditi ih u veće posude prije nego što ih premjestite na otvoreno.
Preporučuje se korištenje univerzalnog organskog supstrata i mikorize radi poticanja rasta korijena. Za dodatnu otpornost, preporučuje se početak prskanja biljaka prirodnim pripravkom od leonardita kada dosegnu visinu od oko 4 cm. Ovaj postupak treba nastaviti 2-3 tjedna, sve do vremena presađivanja na otvoreno.
3. Uzgoj krastavaca: Sadnja presadnica krastavaca
Sadnja presadnica krastavaca na otvorenom prostoru preporučuje se kada biljke dosegnu od 3 do 4 para pravih listova, uzimajući u obzir vremenske uvjete. Toplo preporučujemo da se sadnja presadnica krastavaca obavi nakon 15. svibnja.
Savjet za uzgoj krastavaca: Svi ljubitelji vrtlarstva nemaju vlastiti vrt, stoga je odlična alternativa posaditi krastavce u velike posude na balkonu ili terasi. Važno je redovito obnavljati supstrat u vrećama i posudama svake godine kako bi biljkama osigurali dovoljno hranjivih tvari za rast i razvoj.
Trik za uzgoj krastavaca
Krajem svibnja i početkom lipnja još uvijek imate priliku posijati sjeme krastavaca na otvoreno. Ovaj kasni proljetni period može biti idealan za sadnju krastavaca jer su temperature već stabilne, a vrtovi su već pripremljeni za sadnju. Posijati sjeme u ovo doba godine omogućuje vam da imate svježe krastavce do kasnog ljeta ili rane jeseni.
Tlo za sadnju krastavaca
Za uzgoj krastavaca idealna je vrtna zemlja koja ima sposobnost zadržavanja vlage. Ako je vaše tlo pjeskovito, preporučuje se dodatak organske zemlje od kokosovih vlakana kako bi se poboljšala zadržavanje vlage. Prije sadnje presadnica krastavaca, važno je temeljito pripremiti tlo gnojivom organskog podrijetla. Najbolji rezultati postižu se na dubokom, plodnom i rastresitom tlu bogatom organskim tvarima, s neutralnom ili blago kiselom reakcijom (pH 5,5-6,5). Tla koja su teška, hladna ili izrazito kisela nisu povoljna za kvalitetan uzgoj krastavaca.
Najbolja temperatura za uzgoj krastavaca
Kada se uzgajaju na otvorenom, krastavci trebaju osiguranje od vjetra i dovoljno sunčeve svjetlosti. Optimalne temperature za njihov uspjeh su između 21 i 24°C, dok se ne preporučuje uzgajanje na temperaturama iznad 27°C i ispod 10°C.
Za uspješan uzgoj na otvorenom potrebna je prosječna dnevna temperatura veća od 15°C, s optimalnom temperaturom od 25-27°C. Cvjetanje počinje pri temperaturama od 15-17°C, dok je najpovoljnije oprašivanje na temperaturama od 18-21°C. Od trenutka zametanja plodova do berbe, potrebno je 30-40 dana, pri čemu brzina rasta plodova ovisi o njihovom broju. Plodonošenje traje 1,5-2,5 mjeseca.
Potrebe za vodom
Kada je riječ o vodi, za uspješan rast i razvoj krastavaca potrebno je osigurati dovoljnu vlažnost tla i zraka. Relativna vlažnost zraka idealno bi trebala biti između 85-90%, dok je optimalna vlažnost tla oko 70% punog kapaciteta za vodu, što iznosi otprilike 90-150 litara vode po kvadratnom metru tijekom dva mjeseca uzgoja. Zalijevanje u početnoj fazi može biti rjeđe, dok kasnije, posebno tijekom plodonošenja i berbe, krastavci zahtijevaju zalijevanje svakih 4-5 dana, ovisno o vrsti tla i metodi uzgoja.
Razmak sadnje krastavaca
Razmak između biljaka trebao bi biti 100 cm x 50 cm, jer se tijekom rasta znatno šire.
Dobri/loši susjedi krastavaca
Dobri susjedi krastavaca u vrtu uključuju:
- Luk
- Zelena salata
- Grah
- Grašak
- Brokula
- Celer
Krastavci ne vole biti u blizini:
- Krumpir
- Rajčica
- Rotkvica
Uzgoj krastavaca
Presadnice krastavaca presađujemo na otvoreno oko 8 tjedana nakon sjetve, a to je približno oko 15. svibnja, kada prođe opasnost od mraza i “ledeni sveci” odrade svoj posao.
Krastavce sadimo u vreće za sadnju i na vrtne gredice. I tada je vrijeme za njegu presadnica (provjerite jesu li biljke napadnute bolestima i štetnicima, gnojite sa organskim gnojivom za plodovito povrće, zemlju ispod krastavaca prekrijte organskom dekorativnom korom – održavajte vlagu). Ne zaboravite ih obilno zalijevati u vrijeme suše kako bi lakše preživjeli ljeto.
4. Uzgoj krastavaca: gnojidba krastavaca
Tijekom rasta krastavaca, važno je osigurati dobro gnojeno tlo s više dušika kako bi se potaknuo rast vegetativne mase. Kada biljke procvjetaju i počnu donositi plodove, potrebno je povećati količinu kalija. Na tržištu su dostupna različita organska gnojiva, a kao novost su organska gnojiva 100% biljnog porijekla.
Gnojivo pripremljeno od koprive i gaveza može se jednostavno napraviti i kod kuće. Gnojivo od koprive može biti korisno za rast biljaka, ali prekomjerna uporaba može uzrokovati probleme zbog visokog udjela dušika. Dok biljke rastu, trebaju različite hranjive sastojke. Mladim presadnicama treba više fosfora, dok za cvjetanje i razvoj plodova treba više kalija.
Gnojivo od gaveza, bogato kalijem, može se koristiti kao prirodni izvor kalija.
Za pripremu, usitnite listove gaveza i ostavite ih da se fermentiraju u vodi tjedan dana. Nakon toga, procijedite i razrijedite tekućinu 1:10. Ovaj recept može biti koristan dodatak u organskom vrtlarstvu.
Preporučamo korištenje organskog tekućeg gnojiva za gnojidbu biljaka, posebno u vrećama za sadnju ili visokim gredicama, gdje je prostor ograničen.
Korištenje organskih tekućih gnojiva prilagođenih različitim fazama vegetativnog razvoja biljaka ima nekoliko prednosti. Prije svega, omogućuje preciznu kontrolu nad hranjivim sastojcima koje biljke primaju u određenoj fazi rasta. To znači da se biljkama može pružiti optimalna prehrana kako bi se potaknuo zdrav rast i razvoj.
Osim toga, tekuća gnojiva brže se apsorbiraju u korijenje biljaka, što rezultira bržim djelovanjem i vidljivim rezultatima. Također, tekuća gnojiva omogućuju veću fleksibilnost u primjeni, jer se mogu koristiti putem folijarne prihrane ili zalijevanja tla.
5. Bolesti krastavca i štetnici krastavca
Uz krastavaca preporučujemo sadnju različitih sorti bosiljka jer privlače pčele i potiču rast. Za zaštitu od bolesti i štetnika na krastavcima, ne zaboravite na proizvode koji sprječavaju napad uši, puževa i bolesti krastavca.
Bolesti krastavca
Uzgoj krastavaca može biti izazovan zbog prisutnosti različitih bolesti i štetnika koji mogu značajno utjecati na njihovu produktivnost i kvalitetu. Bolesti poput plamenjače, pepelnice i gljivičnih infekcija te štetnici poput lisnih uši, puževa i crvenog pauka mogu prouzročiti značajne probleme u uzgoju krastavaca. Važno je prepoznati simptome ovih problema i poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se zaštitili usjevi i osigurala uspješna berba. U nastavku istražujemo neke od najčešćih bolesti i štetnika krastavaca te strategije za njihovu prevenciju i kontrolu. Bolesti koje napadaju krastavce su: pepelnica, koja ograničava rast krastavaca, bakterijska plamenjača može uništiti biljku, virus mozaika krastavaca, gljivična pjegavost lista, krastavost plodova, antraknoza.
Bolesti krastavca: najčešći problemi
- Plamenjača, uzrokovana gljivicom Pseudoperonospora cubensis, predstavlja ozbiljnu prijetnju krastavcima, posebno onima za kiseljenje. Ova bolest napada nadzemne dijelove biljaka, uzrokujući oštećenja na listovima i plodovima. Širi se u uvjetima visoke relativne vlage zraka, a simptomi uključuju zeleno-žute pjege na listovima koje se postupno šire i uzrokuju propadanje biljaka. Kontrola plamenjače uključuje redovite preglede biljaka i brzo djelovanje na prve simptome bolesti, održavanje suhoće oko biljaka te primjenu prirodnih tretmana kako bi se suzbila bolest i zaštitile biljke od daljnjih oštećenja.
- Pepelnica predstavlja čestu pojavu na krastavcima, manifestirajući se s jednakom snagom kako na otvorenom polju, tako i u zaštićenim prostorima. Tipični simptomi infekcije uključuju pojavu pepeljaste prevlake na gornjoj strani lista, koja se lako uklanja dodirivanjem. Kod intenzivne zaraze, osobito u zaštićenim prostorima, mogu biti zahvaćeni i donji dijelovi lista. Ponekad su pogođeni i kotiledonski listovi i vriježe. Dva glavna uzročnika pepelnice su Sphaerotheca fuliginea, koja uzrokuje sivu prevlaku, te Erysiphe cichoracearum, koja stvara bijelu prevlaku nalik baršunu. Otpornije sorte, poput Marketmore, Vasstar i drugi, pokazuju manju osjetljivost na ovu bolest.
U slučaju otkrivanja zaraze virusom mozaika krastavca, ključno je odmah uništiti zaražene biljke, idealno spaljivanjem, kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.
U vlažnim uvjetima često se pojavljuje trulež korijena, koju prepoznajemo po venuću biljke i smeđenju korijena. Ovu virusnu bolest prenose štetnici, posebno lisne uši, a često se javlja i na područjima gdje je korišten nezreo stajnjak u početnoj gnojidbi. Biljke zahvaćene ovom bolešću mogu se spasiti, ali prinos će biti značajno smanjen. Važno je paziti da se ne pretjeruje s dušičnim gnojivima, jer njihov višak može doprinijeti pojavi ove bolesti.
U slučaju da biljka izgleda uvenulo, a korijen je normalne boje, to može ukazivati na drugu bolest – verticilijsko venuće.
Antraknoza je još jedna bolest koja prvenstveno zahvaća listove, ali može se proširiti i na plodove, manifestirajući se kao zaobljene smeđe pjege koje se postupno raspadaju. Osim korištenja kemijskih fungicida, kao alternativu možemo koristiti otopine pepela ili gorušice. Drugi izazov koji možemo susresti je bakterijska trulež, za koju se pokazala efikasnom otopina češnjaka. Za pripremu ove otopine, potrebno je usitniti 200 g listova ili stabljika s cvjetovima i preliti ih s 5 litara vode. Nakon što smjesu ostavimo poklopljenu četiri sata, procijedimo je i tretiramo biljke.
Virus mozaika krastavca predstavlja virusnu bolest koja dovodi do slabog rasta biljaka, deformacija listova te u nekim slučajevima potpunog uništenja biljaka. Glavni izvor zaraze su druge zaražene biljke, dok su lisne uši nositelji virusa. Prepoznavanje virusa mozaika krastavca i mjere protiv bolesti su od ključne važnosti za sprječavanje širenja bolesti. Ova virusna bolest napada ne samo krastavce, već i druge biljke poput buča i rajčica. Simptomi infekcije uključuju deformirane listove, te nekrozu na listovima, stabljici i plodovima.
Trik za uzgoj krastavaca
S krastavcima imamo puno manje problema ako uzgajamo zdrave i otporne presadnice koje smo posadili u pravo vrijeme i nisu prerasle, a ujedno ih preventivno jačamo prirodnim preparatima na bazi homeopatije kao što je Jačanje plodovitog povrća. Bitno je redovito pregledavati biljke. Ako primijetite malu promjenu odmah poduzmite preventivne mjere.
Štetnici krastavca
U borbi protiv štetnika poput lisnih ušiju, puževa, štitastog moljca i crvenog pauka, ekološki pristup donosi niz mogućnosti za kontrolu, izbjegavajući upotrebu agresivnih kemikalija i pridonoseći očuvanju okoliša. Evo nekoliko strategija koje se mogu primijeniti:
- Ekološki preparati: Postoji niz prirodnih preparata koji se mogu koristiti za odbijanje štetnika. Repelenti su uvijek dobrodošli u organskom vrtu. Insekticidni sapun može biti efikasan protiv ušiju, dok se puževi mogu kontrolirati postavljanjem kantica s pivom ili ljuski jaja na mjestima gdje se puževi često pojavljuju. Malčiranje kokosovim komadićima također pokazuje uspjeh u sprečavanju puževa. Štitasti moljci i crveni pauk također se mogu suzbiti primjenom insekticidnih sapuna ili prirodnih ulja, poput ulja neema ili ulja od češnjaka. No ne zaboravite da insekticidi mogu uništiti i korisne kukce.
- Privlačenje bioraznolikosti: Stvaranje okoliša koji potiče prisutnost korisnih organizama može biti korisno u kontroli štetnika. Kako biste privukli korisne kukce poput bogomoljki, bubamara i parazitskih osa, te ih potaknuli da se riješe štetnih insekata poput lisnih ušiju, crva u kupusu ili štitastih moljaca posadite cvjetne biljke koje ih privlače. Osim toga, puževi imaju prirodne neprijatelje poput ptica, pa stvaranje sigurnih staništa za ptice u vrtu može pomoći u kontroli populacije puževa.
- Plodored: Redovito mijenjanje usjeva na istom mjestu može smanjiti koncentraciju štetnika koji su specifični za određene vrste biljaka. Osim toga, pravilno planiranje plodoreda može pomoći u održavanju zdrave biljne raznolikosti, što je važno za očuvanje otpornosti biljaka na štetnike i bolesti.
- Združena sadnja: Kombiniranje različitih biljnih vrsta u istom vrtu može stvoriti složeni ekosustav koji podržava zdrav rast biljaka i smanjuje potrebu za korištenjem pesticida. Na primjer, sadnja aromatičnih biljaka poput bosiljka, lavande ili timijana može odbiti neke štetnike, posebice uz krastavce, dok sadnja određenih biljaka poput nevena može privući korisne insekte poput pčela i bubamara.
Kombinacija ovih strategija može stvoriti uravnotežen i održiv pristup kontroli štetnika u vrtu, pružajući zaštitu biljkama bez štetnih posljedica po okoliš.
Berba krastavaca
Prije berbe, važno je da krastavci imaju lijepu, svježu boju i ne smiju biti požutjeli. Krastavce za kiseljenje treba brati kada dosegnu veličinu od 8 cm ili manje.
Skladištenje krastavaca
Što se tiče skladištenja, svježi krastavci trebaju biti čvrsti, bez vidljivih oštećenja ili mekih mjesta. Najbolje ih je čuvati u hladnjaku, omotane u papirnati ručnik ili u plastičnoj vrećici, kako bi se održala njihova svježina. Ako su svježi, mogu se čuvati u hladnjaku do tjedan dana. Međutim, važno je napomenuti da će duže stajanje uzrokovati gubitak svježine i hrskavosti, pa je najbolje konzumirati ih što je prije moguće nakon kupnje.
No, ukoliko uzgajate vlastiti organski vrt, krastavac je uvijek najbolje jesti svjež, netom ubran.
6. Krastavac u medicini , kozmetici i kuhinji
Osim što su zdravi za konzumaciju, krastavci su također popularni u kozmetičkim receptima, poput tonika za kožu i šampona za kosu, što ih čini svestranim i korisnim sastojkom u svakodnevnom životu.
Krastavci i zdravstvene dobrobiti
- Pomažu zdravlju srca: Visok udio kalija u krastavcima pomaže u održavanju zdravog krvnog tlaka i smanjuje rizik od srčanih bolesti.
- Djeluju protuupalno: Svojstva krastavaca mogu pomoći u smanjenju upale u tijelu, što je važno za opće zdravlje.
- Ublažavaju bol: Spojevi poput flavonoida i tanina u krastavcima mogu ublažiti bol i nelagodu.
- Hidratiziraju iznutra i izvana: Visok sadržaj vode u krastavcima pomaže u hidrataciji tijela, a također se koristi i u kozmetičkim proizvodima za hidrataciju kože.
- Preveniraju neurološke bolesti: Krastavci sadrže spoj fisetin koji se povezuje sa smanjenjem rizika od neuroloških bolesti poput Alzheimera.
- Smanjuju rizik od raka: Polifenoli i biljni nutrijenti u krastavcima mogu smanjiti rizik od određenih vrsta raka.
- Štite zdravlje kostiju: Visok udio vitamina K u krastavcima pomaže u održavanju zdravih kostiju i smanjenju rizika od prijeloma.
- Pomažu kod mršavljenja: Niskokalorični i visokovlaknasti krastavci su odličan izbor za one koji žele izgubiti kilograme.
- Osvježavaju dah: Anti-bakterijska svojstva krastavaca mogu pomoći u osvježavanju daha i uklanjanju bakterija u usnoj šupljini.
- Poboljšavaju probavu: Visok sadržaj vlakana u krastavcima podržava zdravu probavu i sprječava zatvor.
Krastavci u kozmetici
Krastavci na očima nisu samo slika iz filmova – zapravo, postoji mnogo razloga zašto ljudi koriste ovu jednostavnu i prirodnu metodu za njegu očiju. Iako se većinom sastoje od vode, krastavci sadrže spojeve koji umiruju kožu i minerale koji jačaju tkiva.
Primjena krastavca na oči je jednostavna: samo narežite hladan krastavac na tanke kolutove i stavite ih na zatvorene oči. Možete ležati opušteno dok krastavci djeluju na vaše oči. Nakon 10-15 minuta uklonite kriške krastavca i isperite lice hladnom vodom.
Ova metoda može biti korisna nakon dugog dana ili noći, kada su oči umorne ili otečene. Također je popularna kao dio rutine prije spavanja za osvježenje kože oko očiju i smanjenje tamnih krugova.
Šampon od krastavca i limuna: Ovaj šampon je idealan za suhu kosu, kombinirajući hranjive vrijednosti krastavca s duboko pročišćujućim svojstvima limuna. Potrebni sastojci su jedan oljušteni limun i jedan oljušteni krastavac. Pomiješajte ova dva sastojka u glatku pastu. Operite kosu ovom smjesom, a zatim je dobro isperite. Takav šampon osvježit će vašu kosu i pružiti joj njegu koja je potrebna.
Krastavac i kulinarstvo
Krastavac je izuzetno prilagodljiv sastojak koji se može koristiti na različite načine u kuhinji. Može se jesti sirov, dodavati salatama, koristiti kao prilog mesnim jelima ili kao sastojak u pićima.
Kiseli krastavci su neizostavan dio zimnice i često se koriste kao dodatak raznim jelima pa čak i kao slano-kiseli dodatak juhama.
Salatni krastavci kao što im ime govori, se koriste u salatama, kombinirajući se s različitim preljevima ili octenim umacima.
Krastavci za pečenje mogu se koristiti za pripremu juha, umaka ili variva nakon što su termički obrađeni.
Krastavci su zaista praktični za uzgoj u vrtu jer, osim što ne zahtijevaju puno prostora na tlu, mogu se uzgajati i vertikalno kako bi maksimalno iskoristili dostupan prostor. Njihove vriježe omogućuju im da se penju po rešetkama ili potporama, što je korisno i za vrtlare koji imaju ograničen prostor. Osim toga, svježi salatni krastavci mogu se brati direktno s biljke i koristiti u raznim jelima, a ako su uzgojeni prema organskim principima, ne moraju se ni guliti prije konzumacije. To čini uzgoj krastavaca ne samo praktičnim, već i ugodnim i zdravim za svakodnevnu upotrebu.
Za 100% organski uzgoj krastavca preporučujemo:
Pročitajte još:
Sadnja graha i uzgoj graha od sjetve do berbe
Uzgoj graha od sjetve do berbe: grah je kod nas najraširenija mahunarka. Sadimo ga u vrtove, ali i u urbane vrtove u prostranim koritima kako bismo stvorili privatnost na balkonu.
Kako uzgojiti domaći češnjak
Svaki vrtlar je već shvatio razliku između domaćeg i kineskog češnjaka i to je razlog što je češnjak postao nezamjenjiv u svakom kućnom vrtu u posljednjih nekoliko godina.
Uzgoj rajčice od sjetve do usjeva
Uzgoj rajčice. Koji je najljepši dar ljeta? Zrele crvene rajčice obasjane suncem vrhunskog slatkastog okusa. Rajčica pripada obitelji pomoćnica. Bliski srodnici su krumpir, paprika, čili, patlidžan, duhan, goji bobice i andska jagoda.
Uzgoj salate – od sjetve do berbe
Kada govorimo o salati, pomislimo na ukusne, hrskave, zelene listove salate. Postoji mnogo vrsta salata, a dolaze u raznim oblicima, bojama, okusima i teksturama. Izbor je zaista velik, stoga vam predlažemo da u vrtu ili urbanom vrtu svaki dan u tjednu posadite barem jednu sortu salate.
Ostale kategorije proizvoda za vrt: