Najčešće bolesti gredica i kako ih iskorijeniti

Sandra|2 lipnja, 2022| Savjeti

Početna » Savjeti » Najčešće bolesti gredica i kako ih iskorijeniti

Vrtovi su uređeni, biljke lijepo uspijevaju, a ukusni plodovi uživaju na suncu. Visoke temperature i učestale oborine, nažalost idealne su za razvoj biljnih bolesti.

DHMZ upozorava da temperature u Hrvatskoj rastu brže od svjetskog prosjeka. Posljedično ćemo svjedočiti sve većim ekstremnim vremenskim i klimatskim promjenama.

Zato se mi vrtlari moramo dobro potruditi da biljkama u svakom trenutku pomognemo u održavanju dobrog imunološkog sustava i da ih podržavamo u njihovom rastu. Bolesti u vrtovima veliki su izazov i za iskusne vrtlare jer se javljaju u raznim oblicima i nisu previše “izbirljive”, a posljedice mogu biti katastrofalne.

Bolesti i štetnici na biljkama mogu uništiti vaš organski vrt. Saznajte kako prepoznati i suzbiti najčešće bolesti i štetnike na lisnatom povrću, korijenskim usjevima, plodnim biljkama, mahunarkama, ukrasnom bilju i voćkama, te kako zaštititi svoj vrt na prirodan način.

Voće i povrće kao iz supermarketa nije naš cilj jer kao vrtlari želimo kvalitetu prije svega. Međutim, kada uzgajamo ono što volimo, često se pojave bolesti i štetnici koji žele zagristi baš u našu jabuku. Zdrave biljke temelj su uspješnog organskog vrtlarstva, ali su često meta brojnih bolesti i štetnika koji mogu ozbiljno ugroziti naše organske povrtnjake, voćnjake i cvijetnjake. Budući da su naši vrtovi organski uzgojeni, privlače razne životinje i gljivice koje također preferiraju organski pristup.

Očigledne promjene u vremenskim uvjetima često dovode do različitih problema na biljkama, uključujući napade štetnika.

Kako nastaju biljne bolesti?

Pitanje na koje nije jednostavno odgovoriti, zar ne? Teško je uprijeti prstom u samo jednu stvar, jedan faktor, jednog “vraga koji stvara probleme”. Obično se biljne bolesti razvijaju kombinacijom više stvari, a osnova je zasigurno slab imunološki sustav. Kao što se nećete riješiti prehlade nakon cjelodnevnog ispijanja zdravih napitaka, tako su biljkama i njihovom imunološkom sustavu uvijek potrebni zdravi uvjeti za život.

Stoga je pravovremeno djelovanje, prepoznavanje znakova bolesti i štetnika i sprječavanje štete velikih razmjera, ponekad izazov za hobi vrtlare, ali i za profesionalce.

Činjenica je da se u vrtlarenju, sad već zadnjih nekoliko desetljeća, često suočavamo s klimatskim uvjetima koji mogu značajno utjecati na naše biljke. Nije moguće predvidjeti kakvo će vrijeme biti tijekom sezone vrtlarenja; iako kratkoročne prognoze mogu biti točne, dugoročno predviđanje često ostaje nagađanje.

Sad kad je jasnije da se određene bolesti često razvijaju pod specifičnim temperaturnim i vlažnim uvjetima, poput plijesni lista vinove loze koja se pojavljuje u toplim i vlažnim uvjetima, te truleži korijena koju uzrokuju visoke razine vlage u tlu, treba napomenuti da se i populacije štetnika mogu pojačano ili smanjeno množiti ovisno o zimskim temperaturama. Na primjer, populacija lisnih uši može se dramatično povećati nakon blagih zima koje su pogodne za njihovo preživljavanje. Puževi, najmrskiji neprijatelji u vrtu, obično se množe tijekom kišnih i vlažnih godina.

Kako se boriti s tim izazovima?

Preventiva i znanje kako prepoznati uvjete koji dolaze ključ su uspjeha, kako bismo spriječili potencijalno nepoželjna stanja ili na vrijeme djelovali.

Stoga je važno pratiti vremenske uvjete i prilagoditi strategije zaštite biljaka prema specifičnim klimatskim uvjetima koji vladaju tijekom sezone vrtlarenja.

Glavni uzroci nastanka biljnih bolesti dijele se na:

Patološke bolesti (patogeni) – uzrokovane virusima, bakterijama ili gljivicama
Fiziološke uzroke (fiziopatija, nepatogeni) – klimatski uvjeti, pH tla, sastav tla, mehanička oštećenja, previše zalijevanja, nedostatak hranjivih tvari…

Biljne bolesti su poremećaji uzrokovani patogenima (kao što su gljivice, bakterije, virusi i nematode) ili nepatogenim čimbenicima tj. fiziološkim uzrocima (kao što su uvjeti okoliša, nedostatak hranjivih tvari ili mehanička oštećenja). Ove bolesti mogu ozbiljno utjecati na rast, razvoj i prinose biljaka.

U fitopatologiji znanosti o biljnim bolestima, bolest se definira kao promjena u morfološkim i fiziološkim osobinama biljaka koja ugrožava njihov razvoj, smanjuje prinos, pogoršava kvalitetu i na kraju može dovesti do njihovog propadanja.

Mehanička oštećenja nastala kao posljedica uslijed teških vremenskih uvjeta (tuča, obilne i ledene kiše, vjetar..), napadom štetnika ili nepravilnog kidanja i rezanja su magnet za bolesti. Oštećenja negativno utječu na imunološki sustav biljke, te će sva njena energija otići u “stanje obnove”, umjesto u razvijanje novih plodova i rast biljke. Takva je biljka mnogo osjetljivija na napad novih bolesti.

Pretjeranom gnojidbom vrta privlačite bolesti

Jake i dobro nahranjene biljke su otpornije, to je “stara dobra seljačka logika”. Bogata gnojidba je zato najbolja prevencija koju možete poduzeti u borbi protiv bolesti. Ali nemojte da vas to zavara. Sigurno nećete u trgovini reći: “Daj mi sve!” Umjerenost je lijepa vrlina, a to vrijedi i za biljke.

Umjetna gnojiva i stajski gnoj s puno dušika razrjeđuju staničnu stijenku biljaka. Tanka stijenka znači da će takva biljka brže podleći štetočinama i/ili bolestima.

Zato budite oprezni pri odabiru gnojiva. Stajski gnoj treba biti s ekoloških farmi i biti dovoljno zreo. Koristite organska gnojiva koja svojim djelovanjem debljaju staničnu stijenku i pomažu pri zdravom rastu.

Zasićenost određenim mineralima, koje nalazite u cijeloj hrpi umjetnih gnojiva, onemogućuje biljci da može normalno apsorbirati sve hranjive tvari iz tla. Sigurno ste jednom upotrijebili krivo gnojivo – rajčice u vrtu potpuno su otpale. Prvo je rasla kao luda, ali je na kraju samo malo urodila ili ju je brzo napala plijesan. Prilikom odabira gnojiva imajte na umu dobru kombinaciju sastojaka za određenu fazu rasta – npr: organsko gnojivo s više kalija i kalcija najbolji je odabir za bujno formiranje plodova.

5 najčešćih biljnih bolesti u organskom vrtu

Kao što smo već spomenuli, poznajemo dva uzroka bolesti. Prvi su patološke bolesti, a drugi tzv. fiziopatija, posljedice vremenskih uvjeta ili nepravilne njege. Prepoznavanje biljnih bolesti od velike je pomoći jer ćete znati kako započeti liječenje.

Vrtlarima većinu glavobolja uzrokuju plijesni uzrokovane gljivičnim infekcijama. Plijesan je parazitska i pogađa slabe biljke. One biljke koje imaju debelu staničnu stijenku rijetko će se razboljeti. Zato je važno pravilno hraniti i njegovati biljke tijekom rasta.

U nastavku su neke od najčešćih biljnih bolesti i njihove prepoznatljivosti. Za brzo prepoznavanje i rješavanje problema preporučujemo da biljke cijelo vrijeme držite pod budnim okom. Tako ćete pravovremeno reagirati na najmanji znak promjene.

#1 Siva plijesan ili Botrytis cinerea

Siva plijesan je zapravo dio prirodnog ciklusa. Javlja se kada određena biljka (ili njezin dio) uvene i pomaže joj da se razgradi. Ali ponekad zna prerano pokucati na vrata. Izrazito je pahuljasta, a kasnije se razvijaju i tamnije spore. Na gredice može doći preko ostataka usjeva ostavljenih u zemlji. Zaražene dijelove treba ukloniti što je prije moguće, jer će se spore plijesni brzo proširiti i zaraziti druge dijelove biljke.

#2 Pepeljasta plijesan

Pojavljuje se kao bijele okrugle mrlje, najčešće na mladim listovima, koju je lako odstraniti. Za razliku od drugih gljivičnih bolesti, javlja se i po suhom vremenu s malo vlage. Posebno voli bundeve. Plijesan zaustavlja fotosintezu i proždire hranjive tvari iz biljke, pa će ona sporije formirati plodove. Ako se plijesan jako širi, može i potpuno uništiti biljku.

#3 Krumpirova plijesan

Javlja se po hladnom i kišnom vremenu. Napada obitelji pomoćnica: krumpir, rajčice i patlidžane. Jedna je od najčešćih bolesti na našim gredicama, a zahvaća sve dijelove biljke. Rani znakovi su u obliku smeđih mrlja na stabljici, a u vlažnim uvjetima razvija se sivkasto-bijeli micelij. U odličnim uvjetima infekcija se razvija unutar tri dana pa je potrebno brzo djelovati. Zaraženu biljku zamota se u plastičnu vrećicu, izvadi iz gredice i uništi.

#4 Hrđa

Vrtlari miješaju velik broj bolesti s hrđom, jer i mnoge druge bolesti počinju sa smeđim mrljama. Hrđu možete prepoznati po crvenkasto-smeđoj boji i po grupicama spora na površini biljke. Prepoznat ćete gljivičnu hrđu ako uzmete povećalo i provjerite ima li spora na tim mjestima. Hrđa je uzrokovana prevelikom količinom vlage i najčešće pogađa ruže, karanfile, fuksije i druge ukrasne biljke. Određene hrđe napadaju lukovice, grah, zelenu salatu i voćke.

#5 Biljni virusi

Žućkasto lišće, uvijanje lišća, patuljastost i deformacija znakovi su da je vaš vrt zaražen virusom. Za viruse ne postoji lijek, zato je preventiva ključna. Zaražene biljke moraju se ukloniti što prije te zaustaviti štetnike koji prenose virus. Najčešći krivci su lisne uši. Najčešće virusne bolesti su: virus mozaika krastavca, virus mozaika salate i virus krumpira.

Idealni uvjeti za razvoj bolesti su temperature oko 10 – 25°C i visoka razina vlage. Većina gljivičnih bolesti voli vlagu. Međutim, postoje iznimke poput plijesni, koje izvrsno funkcioniraju čak i po vrlo suhom vremenu.

Bolesti se šire vjetrom, štetnicima (muhe, kornjaši i sl.) ili preko zemlje. Mikrospore mogu putovati nadaleko i naširoko i nemoguće ih je izbjeći. Bolesti se doslovno mogu zaglaviti u zemlji, stoga je ključno da svake godine prekopamo tlo, unesemo bogatu organsku masu i ne zaboravimo na plodored!

Nepatogeni čimbenici:

Nedostatak hranjivih tvari: Uzrokuje simptome kao što su žutilo lišća (kloroza), slab rast i deformacije.
Stres okoliša: prekomjerna ili nedovoljna voda, ekstremne temperature, onečišćenje zraka ili tla.
Mehanička oštećenja: Ozljede uzrokovane insektima, životinjama ili ljudskom aktivnošću.

Preventivni savjeti za zdrav organski vrt

Dobrom prevencijom smanjit ćete mogućnost da se biljke razbole i ojačati njihov imunološki sustav do te mjere da čak i ako se razbole, neće dugo ostati osjetljive na bolesti. Evo nekoliko korisnih smjernica da vaše gredice pršte od zdravlja.

Upotreba otpornih sorti: Sjetva sorti otpornih na određene bolesti. Potražite stare dobre hrvatske sorte povrća za koje se zna da su otporne. Također i ekološko sjeme koje je klimatski prilagođeno na uvjete slične ili iste u našoj regiji od velikog su značaja za uspjeh i zdrave biljke.
Plodored: Kada se iste biljke uzgajaju na istom mjestu, tlo se iscrpljuje i biljke postaju podložne bolestima. Zato je važno mijenjati mjesta sjetve ili sadnje, čime se održava plodnost tla i zdravlje biljaka.
Pravilna udaljenost sadnje: Za osiguravanje optimalne cirkulacije zraka među biljkama, osigurajte preporučene razmake za pojedine sorte. Na taj način smanjuje se vlažnost i stvara nepovoljne uvjete za razvoj patogena. Ovaj pristup također omogućuje biljkama da bolje apsorbiraju svjetlost i hranjive tvari, što rezultira jačim i zdravijim rastom.
Zbrinjavanje zaraženih biljaka: Odmah uklonite i uništite zaražene biljke kako biste spriječili širenje bolesti. Zaražene biljke nikako ne odlagati u kompost.
Uporaba odgovarajućih sredstava za zaštitu bilja: Pravilna uporaba fungicida, baktericida ili drugih zaštitnih sredstava u skladu s uputama proizvođača.
Budite oprezni pri odabiru supstrata. Velik broj bolesti dolazi iz zemlje. Bilo da je kupljena, koja sadrži nekvalitetne sastojke, ili domaća, u kojoj mogu biti ostaci usjeva. Ako u vrtu postavite zdrave temelje, već ste riješili pola problema. Pri odabiru supstrata obratite pozornost na organski sastav. Široku paletu supstrata i mješavina supstrata možete vidjeti ovdje.
Važna je i fizička zaštita. Želite li rajčicu što više zaštititi od prevrtljivog vremena koje privlači plijesan, najbolje joj je postaviti “krov”. I druge biljke će bolje uspijevati u staklenicima ili u zaštićenom prostoru. Nemojte koristiti jeftine plastične folije, jer na suncu ispuštaju otrovne pare u atmosferu i čestitce mikroplastike u tlo.
Upotrijebite malč. Malč upija dosta vode i tako štiti biljke niskog rasta od prekomjerne vlage. Dobrodošao je i za visoke biljke, jer sprječava nastanak bolesti. Pazite da stabljike biljke ne dodiruju komadiće malča. Koristite organski malč za vrt, bez dodanih impregnacija i boja.
Dobar zračni režim u zemlji i iznad nje. Gredice moraju disati. Na mjestu gdje su sadnice stisnute jedna uz drugu i gdje je razmak sadnje premali, biti će više vlage. To je idealan recept za razvoj bolesti. Isto vrijedi i za zemlju – njen sastav mora biti pahuljast i prozračan, s bogatom organskom masom.
Oprezno sa zalijevanjem. Ako biljke previše zalijevate, radite sami sebi štetu. Najprije previše razmazite biljku, a zatim privlačite mnoge bolesti. Kombinacija toplih temperatura i puno vode idealna je za razvoj bolesti.

Biljni štetnici u organskom vrtu

Biljni štetnici su organizmi koji napadaju biljke, nanose im štetu i mogu značajno smanjiti prinose u našim organskim vrtovima. Ovi se organizmi, najčešće kukci, hrane raznim dijelovima biljaka, uključujući korijenje, stabljike, lišće, cvijeće i plodove.

Najčešće se u organskim vrtovima susrećemo s puževima, glodavcima, raznim kukcima te grinjama i nematodama.

Puževi, kao najveći neprijatelji naših vrtova, zaslužili su zasebnu temu u našoj rubrici savjeti, a možete ju pročitati ovdje: https://homeogarden.com/hr/savjeti/puzevi-u-vrtu-kako-ih-prepoznati-i-eliminirati/

Najčešći napadači naših organskih vrtova

Svaki organski vrtlar zna: gdje su biljke, tu su i štetnici. Ti nevidljivi neprijatelji mogu u tren oka uništiti mukotrpan rad i nadu u obilnu berbu. Lisne uši, puževi, tripsi, mineri lista, smrdljivi martini, štetne muhe, žičnjaci i buhači samo su neki od razbojnika koji vrebaju među biljkama, spremni na svoj udar kad god im se ukaže prilika. Razumijevanje vrsta i biologije štetnika bitno je za uspješno prepoznavanje i suzbijanje njihovih populacija bez upotrebe kemijskih sredstava, čime se osigurava održivost i ekološka integritet organskog vrta.

A ovo su neki od najčešćih i najupornijih štetnika koji ugrožavaju biljke u organskim vrtovima:

Lisne uši

Opis: Lisne uši se pojavljuju u proljeće, naseljavajući mlade i sočne dijelove biljaka. One sišu biljne sokove i mogu izazvati deformaciju i sušenje biljnih dijelova.

Kako ugrožava biljke: Lisne uši oslabljuju rast biljaka, mogu pridonijeti pojavi bolesti te privlače mrave koji se hrane njihovom izlučevinom.

Kako spriječiti: Redovito pregledavajte biljke kako biste na vrijeme primijetili prisutnost lisnih uši. Primijenite prirodne pripravke poput ekstrakta koprive, bijelog luka ili sapuna za pranje kako biste ih suzbili. Privucite kukce predatore poput bubamara, čije ličinke su vrlo proždrljive za lisnim ušima.

Mineri lista

Opis: Mineri lista su mali kukci čije larve prave hodnike (tunele) u tkivu lista, što smanjuje asimilacijsku površinu i iscrpljuje biljke.

Kako ugrožava biljke: Napadnuti listovi postaju oslabljeni i podložni dodatnim infekcijama. Biljke mogu zaostajati u rastu i razvoju.

Kako spriječiti: Održavajte biljke zdravima i snažnima, jer su zdrave biljke manje privlačne za minere lista. Ako je potrebno, primijenite organske insekticide ili insekticidne sapune.

Puževi

Opis: Puževi, posebno puževi golaći, postaju aktivni nakon blagih zima i vlažnih proljeća te mogu nanijeti ozbiljne štete biljkama.

Kako ugrožava biljke: Puževi se hrane mladim izdancima, lišćem i plodovima, ostavljajući karakteristične tragove i rupe.

Kako spriječiti: Postavljajte zamke s pivom, palentom ili mamcima kako biste smanjili populaciju puževa. Ograničite njihov pristup biljkama postavljanjem barijera poput malča ili pepela.

Buhači

Opis: Buhači su mali kukci koji često napadaju kupusnjače, posebno u toplim i suhim uvjetima.

Kako ugrožava biljke: Odrasli buhači hrane se biljnim sokovima, uzrokujući deformacije i slabljenje biljaka.

Kako spriječiti: Koristite navodnjavanje i malčiranje kako biste održavali tlo vlažnim i smanjili stres na biljkama. Primijenite pripravke od bijelog luka, duhana ili ljute paprike kako biste odvratili buhače. Tušt među kupusnjačama može odbiti buhače.

Stjenice (smrdljivi martin)

Opis: Smrdljivi martin pripada porodici stjenica te često napada voćke i povrće, a najviše rajčice, probadajući tkivo biljaka i sisajući njihove sokove.

Kako ugrožava biljke: Njihov napad može uzrokovati deformaciju plodova, slab rast i općenito oslabljivanje biljaka.

Kako spriječiti: Primijenite preventivne mjere kao što su biljne zamke ili prirodni insekticidi. Održavajte okoliš čistim i uklonite potencijalna skloništa za smrdljivog martina kako biste smanjili njihovu prisutnost. Privucite kukce predatore i razne ptice u organski vrt.

Svaki od navedenih štetnika može značajno utjecati na zdravlje biljaka u organskom vrtu, stoga je važno prepoznati simptome njihovog napada i poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se minimizirala šteta.

Kako djelovati protiv napada štetnika na biljke?

Za suzbijanje biljnih štetnika koriste se različite metode, uključujući biološke, kemijske i kulturne pristupe. Biološki pristupi uključuju upotrebu prirodnih neprijatelja štetnika (npr. grabežljivaca, parazitoida), kemijski pristupi uključuju upotrebu pesticida, a ekološki pristupi uključuju dobre poljoprivredne prakse kao što su plodored, pravilno navodnjavanje i sadnja otpornih sorti.

Biljne bolesti i štetnici predstavljaju ozbiljnu prijetnju usjevima, kvaliteti hrane i ekonomskoj stabilnosti poljoprivrede. Stoga je važno da uzgajivači bilja zauzmu holistički pristup zaštiti bilja koji uključuje preventivne mjere, rano otkrivanje i pravovremeno djelovanje, tj. djelovanje u skladu s prirodom.

Prevencija i suzbijanje štetnika

Prvi korak u suočavanju s bolestima i štetnicima biljaka je prevencija njihove pojave. Korištenje visokokvalitetnog sjemenskog materijala i sadnja otpornih sorti biljaka može značajno smanjiti rizik od zaraze i napada štetnika. Redovito održavanje u staklenicima i poljima, uklanjanje zaraženih biljaka i suzbijanje korova također mogu spriječiti širenje bolesti i štetnika.

Plodored: Plodored na istom području smanjuje mogućnost nakupljanja određenih štetnika koji napadaju određene vrste biljaka.
Pravilna primjena gnojiva i pravilno navodnjavanje doprinose snažnim i zdravim biljkama koje su otpornije na bolesti i štetnike. Zdrave biljke manje su osjetljive na čimbenike stresa i mogu bolje podnijeti napade štetočina.

Rano otkrivanje i praćenje: Redovito praćenje stanja biljaka ključno je za rano otkrivanje bolesti i štetnika. Vizualni pregledi biljaka, upotreba zamki za štetočine i laboratorijske analize mogu pomoći u brzom prepoznavanju problema. Rana akcija omogućuje rješavanje problema prije nego što prouzroče veliku štetu.

Integrirana zaštita bilja (IPM) održiv je pristup koji kombinira biološke, kulturne, mehaničke i kemijske metode za kontrolu bolesti i štetnika. Biološka kontrola uključuje upotrebu prirodnih neprijatelja štetnika, poput grabežljivaca, parazitoida i patogena. Kemijska kontrola upotrebljava se samo u krajnjoj nuždi i na način kojim se utjecaj na okoliš i neciljane organizme svodi na najmanju moguću mjeru.
Korištenje otpornih sorti: Odabir sorti koje su prirodno otporne na određene štetnike može značajno smanjiti učestalost ovih štetnika.
Sadnja pratećih biljaka: Neke biljke mogu odbiti štetnike ili privući korisne kukce predatore. Na primjer, neven može odbiti štetnike, dok biljke poput kopra privlače grabežljive kukce.
Održavanje zdravog ekosustava tla: Korištenje komposta i organskih tvari poboljšava zdravlje tla i podržava korisne mikroorganizme i kukce koji pomažu u suzbijanju štetnika.

Biološke metode:
- Prirodni grabežljivci i parazitoidi: Uvođenje ili promicanje prirodnih neprijatelja štetnicima kao što su bubamare, parazitske ose i grabežljive grinje.
- Mikrobni insekticidi: Upotreba bakterija (npr. Bacillus thuringiensis), gljivica ili virusa koji napadaju i uništavaju štetočine.

Mehanička metoda: Ručno uklanjanje: Skupljanje i uništavanje štetnika poput gusjenica i puževa rukama. Zamke i barijere: Korištenje ljepljivih zamki, feromonskih zamki i fizičkih barijera kao što su mreže za sprječavanje štetnika da pristupe biljkama.

Obrazovanje i osposobljavanje

Ključna je i kontinuirana edukacija i obuka uzgajivača bilja, posebice profesionalnih uzgajivača o najnovijim metodama i tehnologijama za suzbijanje bolesti i štetnika. Radionice, seminari i pristup stručnoj literaturi mogu pomoći u širenju znanja i poboljšanju praksi u tom području.

Pomozite biljkama da izgrade jak imunološki sustav

Odgovarajuća gnojiva omogućuju biljkama snažan rast, razvoj i obilan urod. Međutim, određeno povrće je svake sezone sklono bolestima. Stoga je potrebno preventivno dodavati “dodatke prehrani”. Za organske gredice, to su prirodna sredstva koja pomažu biljkama da ojačaju svoj imunološki sustav. Biljke neće brzo podleći bolesti, ali ako slučajno budu zahvaćene, brzo će se oporaviti.

U HomeOgardenu nudimo organska sredstva koja možete koristiti u svojoj biljnoj ljekarni. Sva sredstva su prikladna za preventivnu uporabu, tijekom cijele sezone rasta biljaka. Tako će vaše zelene ljepotice u svakom trenutku biti primjereno zaštićene.

Bolesti Stop je prirodni ekstrakt za jačanje biljaka i povećanje njihove otpornosti na bolesti kao što su plijesan, pjegavost, hrđa i mnoge druge.
Otpornost rajčice je organsko sredstvo namijenjeno za rajčice i patlidžane. Povećava otpornost na infekcije bolestima poput plijesni i pjegavosti.
Jačanje plodovitog povrća je sredstvo posebno dizajnirano za jačanje plodovitoog povrća (bundeve i obitelj pomoćnica). Sredstvo pojačava cvatnju i omogućuje zdrav rast i razvoj ploda.
Jačanje lisnatog povrća sadrži hranjive tvari koje poboljšavaju lisnu masu. Sredstvo je pogodno za sve zelenolisne biljke: špinat, rukola, zelena salata, kupus,…
Zdravo začinsko i aromatično bilje je sredstvo za povećanje otpornosti začinskog i aromatičnog bilja na različite vrste stresa te osigurava zdrav rast i razvoj biljaka.

Zaštita biljaka bez agresivnih preparata

Mnogi će na prvi znak bolesti posegnuti za sredstvima za zaštitu biljaka kao što su pesticidi, herbicidi i fungicidi. To su brza rješenja koja nisu previše korisna ni za biljke, a pogotovo za okoliš. Agresivna sredstva neće ojačati imunološki sustav biljke, već obrnuto – mogu ga još više oslabiti. Ostaci takvih proizvoda ostaju u zemlji, otječu u podzemne vode, a najgore od svega, ostaju prisutni u plodovima ili listovima koje konzumiramo.

I plijesni grade svoj imunitet na sredstva za zaštitu bilja i postaju sve otpornije. Sve veća upotreba takvih sredstava vodi do pojave superbakterija, virusa i gljivičnih infekcija. To je začarani krug koji vi, kao savjesni vrtlari, možete prekinuti. Organsko vrtlarstvo ne samo da će učiniti uslugu vašem zdravlju, već će dugoročno doprinijeti zaštiti okoliša.

Organski vrtovi zdravi kao dren!

Vrtlarima je zdravlje na prvom mjestu. Uostalom, zdrave gredice ne znače samo obilan prinos, već i zdrav doprinos okolišu. Bolesti se lako mogu otjerati pravilnom njegom i kvalitetnim organskim sastojcima – a čak i ako se prikradu u vaše gredice, to nije neuspijeh, već sastavni dio vrtlarstva. Naše gredice su naš ponos, u dobru i u zlu. Za pravilnu zaštitu i podršku u borbi protiv bolesti, neka vam pomognu naši proizvodi.

Biljne bolesti i štetnici stalna su prijetnja poljoprivrednoj proizvodnji, ali sveobuhvatan i održiv pristup može smanjiti njihov utjecaj. Primjena preventivnih mjera, redovito praćenje stanja bilja, integrirana zaštita bilja i kontinuirana edukacija ključni su elementi u uspješnom upravljanju tim izazovima. Učinkovitim upravljanjem možemo osigurati zdrave biljke, povećati prinose i doprinijeti održivom razvoju poljoprivrede.