Svaki vrtlar već je upoznat s razlikom između domaćeg i kineskog češnjaka, što je dovelo do toga da je češnjak postao neizostavna kultura u gotovo svakom povrtnjaku posljednjih godina. Uzgoj češnjaka je jednostavan, a njegova prisutnost u vrtu razveselit će i ostale povrtnice u vrtu, budući da je poznato da češnjak štiti vrt od brojnih bolesti i štetnika.
U nastavku vam donosimo nekoliko jednostavnih savjeta za uzgoj domaćeg organskog češnjaka.
Dejan Udovč
Dipl. inženjer agr. i hortikulture
Češnjak
Češnjak tj. bijeli luk (Allium sativum), biljka je poznata po svom jedinstvenom i snažnom mirisu i okusu. Pripada porodici lukova (Alliaceae) i jedna je od najčešće korištenih začina i ljekovitih biljaka na svijetu. Ima bogatu povijest koja seže tisućama godina unatrag. Češnjak je u kulinarskom svijetu vrlo popularan zbog svog izraženog okusa i mirisa, a također ima i brojne zdravstvene koristi. Kao popularan sastojak u kulinarstvu, češnjak nalazimo u različitim kultura, uključujući egipatsku, grčku i rimsku kuhinju.
Jeste li znali da je češnjak u različitim kulturama povezan s brojnim praznovjerjima i narodnim predajama? Vjerovalo se da kad ga objesite unutar kuće, tjera zle duhove i donosi sreću.
Vrste češnjaka
Češnjak raste iz lukovica koje su pod zemljom i sastoje se od više pojedinačnih češnjeva. Lukovice su uobičajeno obavijene bijelom, ljubičastom ili ružičastom kožicom. Poznato je nekoliko vrsta češnjaka, poput:
- Obični češnjak (Allium sativum): To je najčešća vrsta češnjaka koja se nalazi u većini kuhinja diljem svijeta. Obični češnjak ima bijele ili ljubičaste lukovice koje se sastoje od više odvojenih češnjeva. Koristi se kao začin i kao ljekovita biljka.
- Divlji češnjak (Allium ursinum): Divlji češnjak je divlja vrsta češnjaka koja se često koristi u nekim europskim kuhinjama. Ima nešto blaži okus od običnog češnjaka. Listovi divljeg češnjaka su jestivi i odlični su u salatama i umacima.
- Crni češnjak: Crni češnjak se dobiva posebnim postupkom fermentacije običnog češnjaka pri niskim temperaturama. Time se postiže crna boja, mekša tekstura i bogatija aroma. Koristi se u raznim kulinarskim jelima.
- Kineski češnjak (Allium tuberosum): Kineski češnjak ima široke listove slične lukovicama. Listovi i cvjetovi kineskog češnjaka su jestivi i često se koriste u azijskoj kuhinji.
- Slonovski češnjak (Allium ampeloprasum): Slonovski češnjak puno je veći od običnog češnjaka i ima velike lukovice. Ima nešto blaži okus i koristi se u kuhinji slično kao obični češnjak.
- Medvjeđi luk poznat i pod nazivima divlji luk, srijemuž, sremuš, crijemuž (Allium oleraceum): Medvjeđi luk je divlja biljka slična divljem češnjaku. Koriste se njezini listovi, cvjetni pupoljci i lukovice, uglavnom u tradicionalnim seoskim jelima. Pazite da ne zamijenite medvjeđi luk s jesenskim mrazovcem, đurđicom i čemerikom koje su otrovne biljke! Ne preporuča se brati i konzumirati neiskusnim beračima jer konzumacija ponekih sličnih vrsta kao što je mrazovac može dovesti do smrti. Opasnost predstavlja i moguća zaraza lisičjom trakavicom.
Trik za uzgoj češnjaka
Kod miješanih kultura češnjak sprječava gljivične bolesti biljaka u njegovoj blizini. To se vrlo dobro pokazuje kod uzgoja jagoda. Stoga kod novog nasada jagoda između sadnica posadite češnjak.
Zanimljive činjenice o češnjaku:
Sjeme i sadnja češnjaka
Sjeme češnjaka
Češnjak se najlakše razmnožava pomoću češnjakovih češnjeva koje su „sjeme češnjaka“, a koji se zatim sade u zemlju. Birajte najbolje češnjeve za sadnju kako biste osigurali dobar urod.
Uzgoj češnjaka : Sjetva češnjaka u jesen ili proljeće?
Najbolje vrijeme za sadnju češnjaka ovisi o sorti.
Proljetne sorte češnjaka koje su osjetljivije na mraz i obično proizvode manje lukovice, najbolje je posaditi u rano proljeće, od ožujka do početka travnja. Važno je odabrati vrijeme kada nema težih noćnih mrazeva i kada započinju prvi radovi u vrtu.
Zimske sorte češnjaka, koje tvore deblje glavice, obično sadimo od mjeseca listopada do sredine studenog ili jačih noćnih mrazeva. Na nepovoljnim položajima mraz može oštetiti češnjak, stoga je pametno zaštititi jesenski češnjak kokosovom korom, slamom, grančicama ili vrtnom koprenom (agrotekstil). Šteta na zimskom češnjaku se može dogoditi ukoliko je češnjak prerano izbacio list i to prije dolaska zime. Cilj jesenskog sadnje češnjaka je da se lukovice češnjaka razviju i formiraju korijenje, a ne razvoj lišća. Izdanke bi trebali primijetiti tek u proljeće. Budući da se korijenje češnjaka već formiralo, takav češnjak ima u proljeće veliku prednost, a prinosi su obilniji nego kod proljetnog češnjaka s kraćim vremenom rasta. Što znači , nekad je bolje kasnije saditi češnjak nego ranije.
Redovito uklanjanje korova pomoći će češnjaku da bolje raste jer neće konkurirati korovu za vodu i hranjive tvari.
Trik za uzgoj češnjaka
Poznato je da češnjak odbija mrkvinu muhu i u tome se pokazuje puno bolje od luka. Posađen pod breskvama, češnjak štiti od kovrčavosti lista breskve, a ispod ruža potiče intenzivan miris.
Tlo za sadnju češnjaka
Češnjak dobro uspijeva na sunčanim, srednje teškim i dobro dreniranim tlima. Voli srednje teška tla bogata organskom tvari s pH vrijednošću između 6,5 i 7,4. Vrlo lagana ili vrlo teška tla ne odgovaraju češnjaku, a posebno je osjetljiv na loše drenirana tla u kojima voda ne otječe dobro. Probleme s teškim, zbijenim i teško propusnim tlima u vrtu možete jednostavno riješiti dodavanjem organske zemlje od kokosovih vlakana. To će osigurati prozračnost i značajno poboljšati vodni režim u vašem tlu. Nekoliko korisnih savjeta o poboljšanju svog vrtnog tla možete pročitati u našem članku – Kakvo je tlo u vašem vrtu..
Najbolja temperatura za uzgoj češnjaka
Češnjak je vrlo otporan na niske temperature i mraz, posebno zimske sorte. Češnjak klija već pri temperaturi od 3-5°C, dok je optimalna temperatura za rast korijena 10°C, a za nadzemne dijelove 16-18°C. Intenzivni rast lukovica počinje pri temperaturi od 20°C, a zrenje pri 25°C. To znači da je potrebno proljetni češnjak posaditi što ranije u proljeće.
Razmak sadnje češnjaka
Pri sadnji češnjaka pazite da lukovice stoje uspravno. Razmak sadnje češnjaka između redova trebao bi biti 25 do 30 cm, dok ih u redu sadimo na udaljenosti od 10 do 15 cm.
Jesenski češnjak sadimo duboko 5 do 7 cm, a proljetni 4 do 6 cm.
Dobri/loši susjedi češnjaka
Češnjak je idealan za miješane kulture!
Pri planiranju gredice na kojoj ćete saditi češnjak, imajte na umu da su kao dobre predkulture za češnjak prikladne uglavnom kupusnjače npr. brokule, kupus, kelj, salate , a loše sve biljke koje pripadaju lukovicama poput luka, šparoga i krumpira. Kao neprijateljski susjedi s kojima se češnjak ne slaže, smatraju se uglavnom grah i grašak. Od cvijeća , suncokret je izrazito loš susjed.
Gnojenje češnjaka i dodatno gnojenje češnjaka
Prije sadnje češnjaka ne gnojimo tlo.
Češnjak nije poželjno saditi odmah nakon gnojenja svježim prirodnim gnojivom tzv. stajnjakom. Prije ili nakon sadnje koristimo kvalitetno gnojivo za vrt Organski vrt ili kompostirano ekološko gnojivo Organic ECO. Zemlja mora biti dobro opskrbljena hranjivima prije sadnje, jer se velike lukovice formiraju samo ako je biljka u glavnom razdoblju rasta od ožujka dobro opskrbljena vodom i hranjivim tvarima. U slučaju suhog vremena, proljetni češnjak treba zalijevati više puta i po potrebi dodatno gnojiti tekućim organskim gnojivom Organski list. Ako zanemarimo proljetni češnjak, biljke kasnije to ne mogu nadoknaditi.
Žutilo lišća češnjaka obično znači da je biljka previše opskrbljena vodom. Nasadi češnjaka bez miješane kulture slabo prekrivaju tlo, stoga je potrebno često plijeviti ili pokrivati tlo. Pokrivač za vrt od kokosovih komadića učinkovito će riješiti probleme s korovom i zadržavanjem vode.
Bolesti češnjaka i štetnici češnjaka
Češnjak je zdrava biljka, ali i dalje može biti podložan nekim bolestima i štetnicima.
Evo nekoliko najčešćih bolesti češnjaka:
- Plijesan na listovima (češnjakova plijesan): Plijesan na listovima češnjaka je česta gljivična bolest koja se javlja u vlažnim uvjetima. Na listovima se pojavljuju sive ili bijele mrlje koje se zatim šire. Za prevenciju ove bolesti važno je održavati biljke suhima.
- Češnjakova hrđa: Češnjakova hrđa još je jedna gljivična bolest koja pogađa češnjak. Na listovima se pojavljuju smeđe, narančaste ili žute mrlje.
Za kontrolu različitih bolesti češnjaka možete koristiti sredstvo protiv biljnih bolesti.
Kako biste spriječili bolesti češnjaka, važno je slijediti nekoliko ključnih mjera, poput:
- Odabir zdravih češnjeva za sadnju.
- Osiguranje dobre drenaže tla.
- Izbjegavanje pretjeranog zalijevanja i prekomjernog gnojenja.
- Upotreba zaštitnih sredstava, ako je potrebno.
- Redovita kontrola biljaka kako bi se na vrijeme otkrile eventualne bolesti ili štetnici.
Češnjak mogu napasti i razni štetnici koji uzrokuju oštećenja listova, lukovica ili korijenskog sustava. Evo nekoliko uobičajenih štetnika češnjaka:
- Češnjakova muha: Češnjakova muha je mali insekt koji je čest štetnik češnjaka i drugih biljaka iz porodice Allium. Njene ličinke hrane se unutrašnjošću lukovica, što može uzrokovati truljenje i oštećenje biljaka.
- Resičari ili trips: Trips su mali kukci koji se hrane sokom biljaka. Na listovima češnjaka ostavljaju srebrne ili brončane mrlje i mogu uzrokovati deformacije biljaka.
- Puževi: Puževi mogu biti velika nevolja za češnjak jer mogu pojesti mlade biljke i uzrokovati oštećenja listova.
- Nematoda korijena: Nematoda je parazit koji se može nastaniti u korijenskom sustavu češnjaka. To može uzrokovati žućenje i odumiranje lišća. Često dolazi do deformacija lukovica i problema s rastom.
- Crveni pauk ili pauk grinja: Crveni pauk se hrani sokom biljaka i ostavlja mreže na listovima češnjaka. To može uzrokovati žutilo i sušenje lišća.
Kako biste spriječili napad štetnika češnjaka, možete koristiti različite metode, uključujući biološka sredstva za zaštitu bilja i fizičke prepreke. Također je važno redovito nadgledati biljke i djelovati odmah ako primijetite znakove štetnika.
Trik za uzgoj češnjaka
Možete pripremiti prirodne pripravke s ekstraktima češnjaka koji učinkovito štite ukrasno bilje od raznih bolesti i štetnika.
Berba češnjaka
Optimalno vrijeme za berbu češnjaka obično je početkom ljeta. Najlakše ćete prepoznati zrelost češnjaka po tome što požuti trećina listova i lukovice su već jasno odvojene, a list je još čvrsto povezan s glavicama.
Budite oprezni prilikom berbe, jer je češnjak vrlo osjetljiv na udarce i pritisak, a čak i male rane mogu kasnije uzrokovati trulež ploda. U slučaju lijepog i suhog vremena, češnjak može bez problema još nekoliko dana ostati na gredici izvađen i polegnut kako bi se dodatno prosušio, zatim ga pletemo u snopove i čuvamo u suhoj i hladnoj podrumskoj prostoriji, a najbolje obješenog u spletene vjenčiće ili u drvenim sanducima.
Upotreba – zdravlje, kozmetika, kulinarstvo
Ukoliko tražite prirodno rješenje za zdravstvene probleme, želite obogatiti okus svojih jela ili se pobrinuti za svoju kožu, otkrit ćete kako češnjak može postati važan sastojak u vašem svakodnevnom životu.
Upotreba češnjaka za zdravlje
Češnjak ima mnogo koristi za zdravlje zbog čega se već stoljećima koristi u tradicionalnoj medicini. Važno je da se pri upotrebi češnjaka za zdravlje posavjetujete sa svojim liječnikom, posebno ako uzimate lijekove ili imate bilo kakvih zdravstvenih problema.
Češnjak se može konzumirati svjež, sušen, u obliku dodataka prehrani ili kao dodatak hrani. Važno je slijediti preporučene količine, jer pretjerana konzumacija češnjaka može uzrokovati probavne probleme.
Glavna svojstva upotrebe češnjaka za zdravlje su:
- Antioksidativni učinci: Češnjak sadrži antioksidante koji pomažu u zaštiti tijela od slobodnih radikala i oksidativnog stresa, što može doprinijeti razvoju različitih bolesti.
- Jačanje imunološkog sustava: Češnjak sadrži tvari koje podržavaju imunološki sustav, što pomaže u borbi protiv infekcija i bolesti.
Upotreba češnjaka u kozmetici
Češnjak ima neka svojstva koja ga čine korisnim i u kozmetičke svrhe, iako ima prilično jak miris koji neki ljudi možda ne vole. Vrlo je važno znati da češnjak može izazvati iritaciju i alergijske reakcije kod nekih ljudi, pa ga uvijek treba testirati na malom području kože prije nego što ga koristite na većim površinama. Također izbjegavajte upotrebu češnjaka u blizini očiju i drugih osjetljivih područja kože. Prije upotrebe češnjaka u kozmetičke svrhe posavjetujte se s dermatologom kako biste izbjegli moguće probleme s kožom.
Evo nekoliko načina kako se češnjak može koristiti u kozmetici:
- Akne i prištići: Češnjak ima prirodna antibakterijska svojstva koja mogu pomoći u liječenju akni i prištića. Možete napraviti pastu tako da zdrobite češnjak i nanesete je na zahvaćeno područje. Budite oprezni i isprobajte ovu metodu na malom dijelu kože, jer češnjak može izazvati iritaciju kod nekih ljudi.
- Celulit: Češnjak možete koristiti u kombinaciji s toplom vodom i maslacem te ga nanijeti na područja s celulitom. Neki tvrde da ova mješavina pomaže poboljšanju izgleda kože.
Upotreba češnjaka u kulinarstvu
Češnjak je jedan od najpopularnijih začina u kulinarstvu diljem svijeta. Ima karakterističan okus i miris te može obogatiti okuse brojnih jela. Češnjak možete koristiti sirov, pečen, kuhan ili pržen jer je njegova upotreba u kulinarstvu izuzetno raznovrsna. Također se dobro slaže s drugim začinima poput luka, peršina, ružmarina, bosiljka.
Za zdrav i ukusan obrok posjetite https://www.coolinarika.com/recept/knoblauchsuppe-njemacka-krem-juha-od-cesnjaka-d35f5fb6-6384-11eb-a762-0242ac120031
Koristi češnjaka
U današnje vrijeme češnjak i dalje ostaje popularna začinska i ljekovita biljka. Istraživanja su potvrdila neke njegove zdravstvene koristi, uključujući mogući utjecaj na smanjenje krvnog tlaka i poboljšanje imunološkog sustava.
Korištenjem navedenih savjeta možete stvoriti idealne uvjete za uspješan uzgoj češnjaka. Uzgoj češnjaka u mnogim je pogledima sličan našim životnim događajima – zahtijeva strpljenje, pažnju i predanost.
Kao što češnjak raste iz malog, nevažnog češnja, tako i naši životi proizlaze iz skromnih početaka. I kao što moramo posvetiti pažnju detaljima prilikom uzgoja češnjaka, tako moramo cijeniti male trenutke i korake na putu u životu.
Za organski uzgoj češnjaka preporučujemo:
Pročitajte još:
Sve što morate znati o gnojenju vrta s organskim gnojivima
U jesen, a posebno u proljeće vrtlari kreću u akciju sa najvažnijim zadatakom – pripremom zemlje za prvu sjetvu. Ponekad izgledamo poput dabrova koji izrađuju svoje nastambe kad sve alate nosimo na hrpu. U ovom savjetu naučit ćete sve što morate znati o gnojenju vrta s organskim gnojivima.
Uzgoj rajčice od sjetve do usjeva
Uzgoj rajčice. Koji je najljepši dar ljeta? Zrele crvene rajčice obasjane suncem vrhunskog slatkastog okusa. Rajčica pripada obitelji pomoćnica. Bliski srodnici su krumpir, paprika, čili, patlidžan, duhan, goji bobice i andska jagoda.
Uzgoj mrkve od sjetve do berbe
Vrtlarova marljivost ocjenjivala se po količini njegovih zimskih zaliha povrća. Zato je i danas korjenasto povrće jedna od najvažnijih kultura u povrtnjaku. U velikoj mjeri sijemo mrkvu različitih boja i oblika što je važno za naš vid. Mrkva je zdravo povrće bogato karotenima i vitaminima.
Organski uzgoj jesenskog češnjaka
Preuzeto sa: Organsko carstvo Češnjak ( Allium sativum), pripada porodici Alliaceae i skupini lukovičastog povrća. Podrijetlom je s područja srednje Azije i jedna je od najstarijih povrćarskih kultura. Češnjak je
Ostale kategorije proizvoda za vrt:
