Uzgoj matovilca od sadnje do berbe: Tko nije čuo za prvu proljetnu salatu s ukusnim matovilcem, tvrdo kuhanim jajetom i rukolom? Posijte matovilac na vrijeme kako biste ga mogli brati već iste godine. A jeste li znali da matovilac ima veću nutritivnu vrijednost u usporedbi s ostalim vrstama zelene salate te da sadrži čak pet puta više vitamina C od ledenke?
Dejan Udovč
Dipl. inženjer agr. i hortikulture
Matovilac
Obični motovilac (Valerianella locusta) je jednogodišnja biljka iz obitelji kozokrvnica (Caprifoliaceae) s jestivim mekanim listovima orašastog okusa i tamnozelenom bojom. Matovilac uspijeva u Europi, sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji kao popularna stočna kultura europskih poljoprivrednika. Zašto neki narodi matovilac poznaju kao “kukuruznu salatu”? Jer su ga često nalazili kao korov na kukuruznim poljima. Matovilac se proširio po Europi tijekom renesanse, oko 16. stoljeća, iako su ga Egipćani poznavali još u davnim vremenima. Prvi opis datira iz 1753. , a opisao ga je Linnaeus. U egipatskim grobnicama arheolozi su pronašli crteže na zidovima koji datiraju 500 godina prije Krista, a vrlo su slični današnjim sortama matovilca.
Vrste matovilca
Većina ljudi poznaje sortu naziva Ljubljanski matovilac, no matovilac je prilično rasprostranjena biljka s oko 100 podvrsta. Među poznatijima su i Holandski matovilac, Žličar, Pomladin i eko sjeme “Vit”. Možete birati između sorti s manjim ili većim sjemenkama. Na svijetu postoji oko 60 sorti matovilca koje potječu iz divljine. Razlikuju se po veličini listova i sjemena, te obliku i okusu listova. Postoje sorte s velikim rozetama i velikim sjemenkama koje se lako beru. Među njima su “Grosse Graine”, “Piedmont” i “Valgros”. S druge strane, sorte s manjim sjemenkama i manjim rozetama, poput “Coquille de Louviers”, “D’Etampes” ili “Verte de Cambrai”, zahtijevaju više truda pri berbi iz gredica i njihovo čišćenje nije jednostavno, no svakako su ukusnije. Uglavnom, sorte matovilca s većim sjemenkama bolje podnose visoke temperature, dok sorte s manjim sjemenkama preferiraju hladnije, vlažnije uvjete te najbolje napreduju ako se uzgajaju samo preko zime.
- Holandski matovilac
Na tržištu se može pronaći poboljšana sorta holandskog matovilca pod nazivom “Grosso”, koja je rana sorta matovilca cijenjena zbog izvanrednog okusa. Njeni listovi su svijetlo zeleni, dugi i široki, lagano hrapavi i bez sjaja. Ova sorta pokazuje dobru otpornost na hladnoću, no prvenstveno je pogodna za jesensku upotrebu. Također je bogata vitaminom C, klorofilom i željezom, dok sjeme klija za 20-25 dana.
- Ljubljanski motovilac
Ljubljanski matovilac je rana slovenska sorta matovilca cijenjena zbog iznimnog okusa. Njegovi listovi su srednje veličine, duguljasti, uski, glatki, zelene boje i blistavi. Ovaj matovilac je otporan na hladnoću i najbolje uspijeva u humusnom tlu obogaćenom kompostom. Također, obiluje vitaminom C, klorofilom i željezom, dok sjeme klija za otprilike 20-25 dana.
- Matovilac Vit
Matovilac Vit je jednostavan za uzgoj i pogodan za sadnju u jesen. Pripada francuskoj sorti s velikim sjemenkama te je otporan na plijesan. Karakteriziraju ga duguljasti, ovalni, sjajno zeleni listovi koji tvore veliki grozd zelenog lišća. Njegovi listovi imaju nježan okus orašastih plodova i mente. Matovilac “Vit” je osnovni sastojak zimskih salata, ali se može kuhati i kao špinat. Sjeme klija za otprilike 20-25 dana.
- Matovilac “Coquille de Louviers”
Vrlo otporna sorta s tamnozelenim lišćem u obliku žlice, koja dobro podnosi hladnoću i niske temperature. Ovo je ne zahtjevna sorta pogodna za uzgoj na različitim vrstama vrtlarskog tla. Sjeme klija za čak 7-15 dana.
- Matovilac “D’Etampes”
Stara i kasna sorta s debelim, gustim, tamnozelenim lišćem. Listovi su plosnati, glatki i zaobljeni. Ova se sorta matovilca može konzumirati sirova ili kuhana. Sjeme klija za 7-15 dana.
Trik za uzgoj matovilca
Divlji matovilac je samonikla biljka koja se spontano širi na poljima. Sjemenke nakon žetve klijaju na oranicama. Ako se matovilac ne bere, iz rozeta lišća u proljeće izrasta cvjetna stabljika, razvijaju se sjemenke i životni ciklus se ponovno pokreće. Razmislite o tome da ga pustite da raste na određenim područjima kao praktičan trik za osiguravanje prirodnog izvora matovilca.
Sjeme i sadnja matovilca
Sjeme matovilca
U vrtnim centrima i trgovinama biljaka dostupno je nekoliko različitih sorti matovilca različitih veličina i oblika lišća. Sjeme matovilca je sitno, tamnozeleno, i prikladne veličine za jednostavno sijanje. Slično je sjemenu rukole, ali nešto manje. Zrelo sjeme se može čuvati do 5 godina, a da pritom zadrži svoju sposobnost klijanja.
Bitan korak pri sadnji matovilca je kvalitetno sjeme. Stoga prije uzgoja provjerite kvalitetu sjemena.
Sadnja matovilca
Sadnju matovilca možete obaviti koristeći praktične vreće za sadnju , keramičke i ostale posude, povišene gredice ili ga jednostavno posijte direktno u povrtne gredice. Između različitih sorti matovilca možete birati “Holandski”, “Ljubljanski”, “Žličar”, “Grosse Graine”, “Piedmont”, “Coquille de Louviers”, Gala, Etap, Juvert i “Vit”.
U kolovozu ga posijte u sjenu ili ga na sunčanom vrtu zasjenite npr. zelenim grančicama bukve. Ako ga sijete u rujnu i listopadu, prve plodove brat ćete u proljeće. Matovilac možete sijati i u proljeće, do sredine travnja. Obzirom da je sjeme matovilca vrlo sitno treba ga sijati plitko. Pokušajte ga jednakomjerno posuti po površini tla. Ne treba ga prekrivati zemljom jer treba svjetlost za klijanje. Sjeme matovilca klija otprilike četiri tjedna. Često se događa da sjeme matovilca ne nikne i to ukoliko ga posijete prerano (početkom kolovoza) jer temperature iznad 25 °C značajno smanjuju klijavost sjemena. Kad se pojave prvi listovi, matovilac zalijevajte umjereno.
Uzgoj presadnica matovilca
Od sredine kolovoza do kraja listopada možete uzgajati matovilac i iz presadnica. To možete učiniti tako da ga posijete u plitke posude za uzgoj matovilca presadnica, po 2-5 sjemenki. Nikada ne pokrivajte sjeme supstratom jer matovilac treba svjetlost za klijanje. Sadnice uzgajajte kao sjetvu na djelomično zasjenjenoj vanjskoj prozorskoj dasci. Dobro razvijene sadnice s barem pet pravih listova možete presaditi u povrtni vrt ili posude koristeći supstrat.
Uzgoj matovilca: Sadnja sadnica matovilca
Matovilac možete posaditi ili presaditi u glinene i plastične posude i vreće za sadnju u kojima može ostati vani sve do proljeća.
Tlo za sijanje matovilca
Matovilac nije zahtjevan glede vrste tla, ali izbjegavajte područja gdje se zadržava voda. Tlo ne smije biti previše gnojeno. Budući da su sjemenke matovilca sitne, prije sijanja dobro usitnite gornji sloj zemlje.
Najbolja temperatura za uzgoj matovilca
Niske temperature neće naštetiti rastu matovilca jer može podnijeti temperature do -15 °C. Ako očekujete izuzetno niske temperature, možete ga zaštititi vrtlarskom koprenom (agrotekstilom). Prebacivanjem koprene preko lukova možete stvoriti toplu gredicu i tako sačuvati biljke.
Trik za uzgoj matovilca
Kupili ste sjeme matovilca i ne znate hoće li uspješno proklijati? Stavite vrećicu sjemena u zamrzivač preko noći na 24 sata. Drugi dan ga posijete na gredice. Niske temperature potiču klijanje sjemena.
Razmak sijanja matovilca
Matovilac uvijek sijte u redove, ostavljajući barem 10 cm prostora između njih, kako biste olakšali:
- održavanje usjeva,
- berbu i rezanje prinosa,
- kopanje i rahljenje vrtnog tla.
Razmak sadnje matovilca ovisi o sorti koju uzgajate, budući da se različite vrste matovilca razlikuju po veličini biljaka i listova. Matovilac također možete posijati poprečno po gredici, kao što biste posolili hranu ili u skupine od 5 sjemenki zajedno. Sjemenke matovilca su sitne stoga preporučamo prilično gusto sijanje. Obično se preporučuje razmak od približno 1-2 cm između sjemena u redu. Neke sorte zahtijevaju više prostora između sjemena. Nakon klijanja, važno je prorijediti sadnice kada dosegnu visinu od oko 5-7 cm. Pod prorjeđivanjem se podrazumijeva uklanjanje viška sadnica kako bi se biljke održale na odgovarajućem razmaku.
Dobri/loši susjedi matovilca
Dobri susjedi matovilca su: radič, bob, grašak, kupus, paprika, krastavac, rajčica, rotkvica, slatki kukuruz, rabarbara.
Loši susjedi matovilca su špinat i valerijana.
Njega matovilca
Matovilac ne zahtijeva puno pažnje. Redovito ga zalijevajte, koristite gnojivo za zelene biljke “Organski list Original”. Gnojite ga s navedenim gnojivom svakih 3 tjedna. Zimi preporučujem korištenje vrtlarskog platna (agrotekstila) ili postavljanje tople gredice od polikarbonata.
Trik za uzgoj matovilca
Matovilac posijan u jesen treba zaštititi od dugotrajnog snijega i jakog mraza. Pokrijte ga vrtlarskim platnom (agrotekstilom).
Gnojidba matovilca i dognojavanje
Matovilac ne zahtijeva posebnu gnojidbu već mu je dovoljna rahla organska zemlja. Pretjerano gnojenje može uzrokovati nakupljanje nitrata u matovilcu. Ako želite da matovilac stvori puno zelenog lišća, treba ga više puta gnojiti organskim gnojivima.
Bolesti matovilca i štetnici matovilca
Najveći problem u uzgoju matovilca je korov. U toplijim mjesecima (travanj-svibanj) ne koristite vrtne pokrove i umjereno zalijevajte kako bi se izbjeglo zadržavanje vode na površini vrtnog tla. Protiv bolesti i štetnika možete koristiti prirodne pripravke.
Bolesti matovilca
Matovilac povremeno napada pepelnica, kao i salatu. Pepelnica je gljivična bolest koja se očituje kao bijeli, pepeljasti premaz na listovima, stabljikama i drugim dijelovima biljke. Za prevenciju i kontrolu pepelnice na matovilcu slijedite ove savjete:
- pravilan odabir mjesta za uzgoj matovilca – sunčana pozicija,
- izbjegavajte pretjerano zalijevanje,
- u slučaju pojave pepelnice koristite sredstva protiv biljnih bolesti,
- redovno berite matovilac.
Pepelnicu je lakše kontrolirati ako je otkrijete na vrijeme i poduzmete odgovarajuće mjere za sprječavanje njezinog širenja.
Štetnici matovilca
Najveći problem u uzgoju matovilca mogu biti puževi. Za prirodnu zaštitu biljke koristite sredstvo protiv puževa. Probleme na matovilcu mogu uzrokovati i lisne uši, koje sišu sokove iz listova matovilca i uzrokuju žutilo i propadanje biljke. Prirodni neprijatelji poput bubamara mogu pomoći u kontroli populacije lisnih uši.
Trik za uzgoj matovilca
Matovilac se često uzgaja na ekološki način jer je manje osjetljiv na štetnike i bolesti.
Berba matovilca
Matovilac posijan u kolovozu može se prvi put brati već u listopadu (30-60 dana nakon sjetve), ako ga sijete u rujnu ili listopadu, možete ga brati od prosinca do travnja. Matovilac berite za svakodnevnu upotrebu. U hladnjaku ga možete čuvati nekoliko dana, ali neopranog i u prozračnim vrećicama.
Upotreba – zdravlje, kozmetika, kulinarstvo
Upotreba matovilca za zdravlje
Matovilac vam može pomoći održati dobro raspoloženje zbog sadržaja vitamina B9. Također je važan izvor omega-3 masnih kiselina, koje su zanimljive jer mogu spriječiti srčano-krvožilne bolesti, smanjiti loš kolesterol i spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka. Također može smanjiti rizik od autoimunih bolesti.
Upotreba matovilca u kozmetici
Matovilac također sadrži vitamin B6, koji je vrlo važan za našu kožu. Neki smatraju vitamin B6 ključnim sastojkom za smanjenje celulita kod žena. Matovilac je tako ne samo hrana za zdravlje, već i za ljepotu.
Upotreba matovilca u kulinarstvu
Listove matovilca dobro operite kako biste uklonili nečistoće. Odličan je sirov kao zamjena za salatu, a možete ga obraditi kuhanjem kao špinat. Zbog orašastog okusa, preporučamo kombinaciju hladno prešanog ulja od kikirikija, sezamovog ili čak lješnjakovog ulja. Matovilac možete čuvati neopranog do dva tjedna u plastičnoj vrećici u hladnjaku. Operite ga neposredno prije serviranja.
Ideje za ukusan i zdrav obrok predlažemo da potražite na web stranici: https://www.coolinarika.com/recepti/novi?pretrazivanje=%7B%22pojam%22%3A%22matovilac%22%7D
Trik za uzgoj matovilca
Listovi i korijenje matovilca sadrže eterično ulje valerijane, koje umiruje želudac i probavni sustav.
Osim korisne prehrambene vrijednosti, matovilac je izvrstan primjer kako priroda može pružiti brojne koristi i podsjetiti nas na važnost očuvanja ekosustava. Očuvanje divljih biljaka i njihovog staništa bitno je za dugoročno preživljavanje takvih biljaka i očuvanje biološke raznolikosti.
Pravilnom njegom i pažljivim pridržavanjem vrtlarskih savjeta, možete obogatiti svoju kuhinju i uživati u svježem i zdravom matovilcu koji ste sami uzgojili.
Uđite u našu i vašu EKO trgovinu:
Pročitajte još:
Povrtne oaze na balkonu
Balkonski vrtovi nisu nepoznanica, već sve popularniji način urbanog vrtlarenja. Tradicionalno su balkonima dominirale posude pune šarenih cvjetova, ali to već dugo nije slučaj. Pelargonije, odmaknite se! Povrće sada vlada balkonima. Zamislite zelene oaze usred sive gradske vreve, gdje se možete opustiti, u miru duboko udahnuti i istovremeno uzgajati ukusne domaće rajčice.
Najčešće bolesti gredica i kako ih iskorijeniti
Vrtovi su uređeni, biljke lijepo uspijevaju, a ukusni plodovi uživaju na suncu. Visoke temperature i učestale oborine, nažalost idealne su za razvoj biljnih bolesti.
Visoke gredice : jednostavno vrtlarenje za svakoga
Organsko vrtlarenje i instant rješenja …. to nam ne zvuči dobro. Brza rješenja često znače žrtvovanje zdravlja i okoliša. Srećom to nije slučaj s visokim gredicama. Visoke gredice predstavljaju elegantno rješenje kako za urbane tako i za klasične vrtlare koji žele samostalne vrtove u visokim gredicama.
Sjeme i sjetva – uzgojimo savršeno povrće
Prvo sjeme graha posadio sam kad sam išao u malu školu. Vjerovatno ste i vi to radili kao dijete. Sjećam se da sam posadio sjeme graha u čašicu od jogurta napunjenu zemljom, i rado ga zalijevao i gledao kako niče, a zatim ga ponosno pokazao roditeljima. U narednim vrtlarskim savjetima riješit ćemo se straha od neuspjeha i stvoriti zdrav, lijep, ukusan i samoodrživ vrt iz sjemena.
Pa počnimo!
Sadržaj:
Ostale kategorije proizvoda za vrt:
