Uzgoj sadnica i rano sijanje

Sandra|15 siječnja, 2019| Savjeti

Početna » Savjeti » Uzgoj sadnica i rano sijanje

Uzgoj sadnica

Budući da cijenimo kod kuće uzgojene sadnice, tijekom zime krećemo sa sađenjem određenih biljaka u zatvorenim prostorima.

Srečko Blas

Inženjer agronomije i hortikulture

Uzgoj vlastitih sadnica zašto?

Zato što time skratimo razdoblje potrebno za uzgoj. Na taj ćemo način uskoro imati salatu, rano zelje, bilje…
Zato jer u našim krajevima uzgajamo biljke koje imaju duže vegetacijsko razdoblje. Kao što su: rajčica, paprika, čili, patlidžan, tikvice, dinje, lubenice i krastavce. Većinu od njih sijemo u veljači i ožujku.
U proljeće je zemlja hladna i mokra što otežava nicanje. Rahli, primjereno vlažni i topao supstrat te odgovarajuća mikroklima čimbenici su koji omogućavaju brzi i bolji uzgoj sjemena.
Pikiranjem i presađivanjem u dobar supstrat te uzgojem u odgovarajućim uvjetima se do trenutka presađivanja na otvoreno razviju presadnice s jačim korijenskim sustavom.

U prvi plan postavljamo vlastite sadnice uzgojene na ekološki način. Kod toga možemo uštedjeti i nešto novca te se prije svega puno naučiti o biljkama i vrtlarenju, očuvati tradiciju te se pobrinuti za okoliš i zdravu prehranu.

Uzgoj sadnica izbor sjemena

Provjerimo stanje naše zalihe sjemena te napravimo plan sjetve. Sjeme neka bude zdravo i neoštećeno. Za ekološki uzgoj je dobro da imamo i ekološko sjeme. Nije svejedno koristimo li za uzgoji sadnica konvencionalno sjeme jer sjeme nosi informaciju za novu biljku zato je bitno kako su matične biljke s kojih je pobrano sjeme bile tretirane i uzgajane. Ako je moguće, sami uzgojimo sjeme za sljedeću sezonu, u suprotnome se obratimo provjerenim uzgajivačima sjemena ili sjemenskoj banci.

Izbor sjemena savjet:

Kupujmo autohtone domaće sorte koje su više ili manje prilagođene našem podneblju. Time čuvamo nasljedstvo koje masovnom pojavom hibridnih sorti polako nestaje. Čak i kada je riječ o rijetkom povrću bolje je da sami pobrinemo za sjeme.

Uzgoj sadnica izbor posude za sjetvu

Za sjetvu možemo izabrati posude po vlastitoj želji. Moramo uzeti u obzir veličinu prostora i količinu sjemenja koje namjeravamo sijati. Kod toga možemo koristiti posude namijenjene za sjetvu, vreće za sadnju, niske plastične posude, posebne ploče iz plastike ili stiropora s točno određenim mjestima za sjetvu. Preporuča se da se svake godine upotrijebe nove posude jer na taj način možemo izbjeći različite bolesti – na starim posudama često se nalaze štetni patogeni u mirovanju, ali sadnice su vrlo osjetljive. Sve posude moraju imati rupice za otjecanje vode.

Uzgoj presadnica izbor zemlje za sjetvu

Kod kupovine zemlje za sjetvu moramo paziti da ne sadrži treset. Zemlja za sjetvu mora biti prozračana, rahla i ne previše bogata s hranjivim tvarima. Treset utječe na pH vrijednost supstrata koji može negativno utjecati na klijanje. Odgovarajući supstrat možemo pripremiti i sami – pomiješamo zemlju iz vrta, kompost, sitan pijesak, kameno brašno i malo samljevenog ugljena. Odlično klijanje sjemena omogućava Organska zemlja iz kokosovih vlakana koji ima sve potrebne komponente i certifikat o sukladnosti o ekološkoj proizvodnji.

Kako jednostavno pripremiti organsku zemlju iz kokosovih vlakana, saznajte u našem videu:

Uzgoj sadnica sjetva

Prije sjetve potrebno je pripremiti biljnu “kupku” iz mješavine suhoga bilja koprive, običnog stolisnika, kamilice, žalfije, odoljena, hrastove kore i regrada. Žlicu mješavine prelijemo s pola litre tople vode i ostavimo stajati 24 sata. Nakon toga tekućinu procijedimo te sjeme namočimo od 10 minuta do 2 ili 3 sata, ovisi o debljine samoga sjemena. Sjeme će upiti rastopljene ljekovite i hranjive tvari koje će ga ojačati. Posljedica toga je da će sjeme bolje nicati te će sadnica biti otpornija na prve bolesti i štetnike.
Isto tako možemo pripremiti kupku iz poljske preslice s kojom tretiramo sjeme, supstrat te nakon nicanja i klice koje nakon toga rosimo.
Kupka pripremljena na taj način djeluje protiv padavice sadnica. Za pripremu kupke nasiječemo poljsku preslicu te je prelijemo s litrom hladne vode, pustimo zakuhati te kuhamo sat vremena. Zatim procijedimo, razrijedimo u odnosu 1 : 1 te u to namočimo sjeme te time poškropimo supstrat.

Moramo paziti da ne sijemo previše gusto, a istodobno moramo sijati plitko, odnosno sjeme pokriti supstratom u tankom sloju. Moramo uzeti u obzir pravilo da dubina sjetve mora biti razmjerna s veličinom sjemena. Nakon sjetve rahlo pritisnemo kako bi se sjeme “spojilo” sa supstratom te ih zatim rosimo.

Uzgoj sadnica izbor prostora

Sjemenu je za nicanje potrebna viša temperatura i manje svjetlosti. Odmah nakon nicanja se potrebe po toplini smanje dok se potreba po svjetlosti poveća. Zato sjeme, ukoliko je do nicanja bilo u tamnom i toplom prostoru, nakon nicanja preselimo na svijetlo mjesto. Najbolje bi bilo izabrati svijetle prozorske police. Nakon nicanja rajčica, paprika i patlidžan za rast i razvoj trebaju oko 15 °C, radič, endivija i blitva oko 12 °C, a salata oko 14°C. U kasnijim stadijima nekima je dovoljno i samo 7 °C. Sadnice će na taj način biti jače i otpornije na bolesti i štetnike nego kada bi rasle na višim temperaturama.
Biljkama koje vole toplinu, poput rajčice, paprike i patlidžana potrebno je oko 26 °C. Radič, endivija i blitva trebaju oko 25 °C, kupusnjače pak 23 °C, a za većinu vrsta salata dosta je i 17 °C. Za više savjeta o uzgoju sadnica možete si pogledati savjet 10 najčešćih grešaka kod uzgoja presadnica i kako jih izbjeći

Njega sadnica

U početnoj fazi sadnice su vrlo osjetljive. Za umjerenu vlažnost brinemo na način da ih špricamo pršilicom. Za brže nicanje i zaštitu od isušivanja i propuha posude za sijanje pokrijemo prozirnom folijom ili odgovarajućim prozirnim poklopcem koji ima rupice kako bi zrak svejedno kružio iznad sadnica. Zaštitu uklonimo nakon pojavljivanja prvih listova. Budući da su dani u zimskom razdoblju kratki, a određene biljke niču u razdoblju dugog dana, preporučamo da namjestite lampe koje imaju mogućnost davati valnu dužinu dnevne svjetlosti. Na taj način svaki dan za određeno razdoblje, nekoliko sati tim posudama dajemo dodatnu svjetlost.

Pikiranje sadnica

Pikiranje nazivamo proces u kojem prvi puta presađujemo presadnice nakon sjetve. Pikiramo u male staklene posudice ili platoe s većim mjestima za sađenje. Saditi možemo i u posudice iz stisnutog supstrata koje zatim zajedno presadimo u vrt. Isto tako možemo reciklirati čašice od jogurta ili ih možemo sami izraditi iz novinskog papira. Voda u posudicama mora otjecati – u slučaju da ne otječe korijen može strunuti. Pikiramo u trenutku kada biljčice uz listove klica imaju još i 3 razvijena lista. Ako su biljke izdužene, moramo ih dublje posaditi. Presađujemo ih oprezno jer su mlade sadnice nježne i krhke. Presadnice pikiramo u isti supstrat koji smo upotrijebili za sjetvu. Nakon pikiranja, nakon nekoliko dana presadnice možemo pošpricati homeopatskim pripravkom za jačanje sadnica od bolesti i štetnika.

Uzgoj sadnica prilagođavanje na vanjske uvjete

Kada se približava vrijeme za sijanje na otvorenom, presadnice prethodno moramo pripremiti na vanjske uvjete. Preporuča se da se za vrijeme lijepog vremena prostor u kojem se nalaze presadnice prozračuje. Tijekom dana ih možemo preseliti na otvoreno, ali pritom moramo paziti da ih ne postavimo direktno na sunce.
Kada mlade sadnice ojačaju, možemo ih tijekom odgovarajućih temperatura i tijekom noći ostaviti vani.

Neka vam lijepo raste!