Tehnike vrtlarenja većina je usvojila od starijih generacija, a to se uglavnom baziralo na velikim količinama umjetnih gnojiva i saniranju štete nakon što ona već nastane. No, sve je jača globalna svijest o šteti koju na taj način nanosimo i prirodi, i okolišu u kojem živimo, i samima sebi.
Iako se mnogi konvencionalni vrtlari pitaju vrijedi li uložiti vrijeme i trud u upoznavanje nove terminologije i tehnika na kojima počivaju osnove organskog vrtlarenja, prednosti organskog vrtlarenja su brojne i treba ih uzeti u obzir. Korištenjem manje pesticida i umjetnih gnojiva smanjujemo ispust kemikalija u okoliš tako da biljke, životinje i ljudi nisu izloženi potencijalnim otrovima.
Organskim vrtlarenjem stvaramo plodne vrtove na temeljima zdravoga tla i biljne raznolikosti.
ORGANSKI VRTOVI SMANJUJU ZAGAĐENJE TLA
Na polici svakoga tradicionalnog vrtlara dva su glavna oružja za obuzdavanje prirode: pesticidi i umjetna gnojiva.
Pesticidi su brz i jednostavan način kako se riješiti svih onih dosadnih kukaca, najčešće u obliku spreja. Međutim, svaki štrcaj znači i veliku količinu kemijskih pesticida koja se namjerno ili slučajno zadržava na plodovima koje kasnije jedemo i mi, i naša djeca. Nije baš nešto što biste pojeli sa zadovoljstvom, zar ne? Dio pesticida ulazi i u tlo gdje uništava dobre mikrobe koji tvore osnovu ekosustava svakoga vrta.
Umjetna gnojiva se na prvi pogled čine manje opasnima, no za ekosustav ona su jednako izazovna. Umjetna gnojiva samo nabildaju tlo hranjivim tvarima, ali ne utječu na teksturu tla i ne nahrane zemlju dugoročno. Već kod prve malo jače kiše ona se ispiru s površinskih slojeva i utječu u podzemne vode, potoke i vodonosnike, što uzrokuje cvjetanje algi u potocima i onečišćenje vodonosnika.
Prirodne proizvode kao što je stajsko gnojivo također treba koristiti umjereno da ne bi došlo do otjecanja hranjivih tvari. Međutim, upotreba male količine dugootpuštajućeg organskog gnojiva i prirodnih, ne-kemijskih pesticida ima daleko veće korist za vaš vrt i ekosustav koji ga okružuje.SMANJIMO OTPAD I NAHRANIMO ORGANSKI VRT
Organsko vrtlarenje se lako može povezati s prirodnim ciklusima rođenja, smrti i razlaganja unutar ekosustava vrta. A kompostiranje je bitan faktor u ovome procesu.
Hrana koju kupite ili uzgojite u vrtu je živa sve dok je ne uberete. Nakon što je pojedete, bacate koru ili sredinu. Odlazili li ona kao otpad na smetlište, samo stoji i proizvodi metan? Ili se pak otpad pretvara u kvalitetan humus u vašem vrtu?
Kompostiranje otpadaka hrane je kamen temeljac organskog vrtlarenja, bila to jama za kompost u skrivenom uglu vrta ili mala posuda za prikupljanje i kompostiranje organskog otpada.
Kompostiranje otpadaka hrane u konačnici daje bogato tlo puno hranjivih tvari i korisnih mikroba. Ovo obogaćeno tlo hrani biljke, a može opraviti tlo ili djelovati kao malč. Tko bi rekao da od jednostavnog čina recikliranja hrane možemo imati ogromnu korist!
TEHNIKE ORGANSKOG VRTLARENJA
Organsko vrtlarenje je više od samoga izbacivanja kemijskih sredstava s polica. Budući da postoji više faktora koji će vrt učiniti organskim, mnogi ostaju preplašeni količinom informacija i ne znaju od kuda krenuti.
Neke životinje i kukci nisu poželjni u vrtu jer samo dolaze po hranu i pri tome oštećuju biljke jedući lišće ili bušeći koru stabala čime se biljkama nanosi nepopravljiva šteta. Koristeći organske homeopatske priravke protiv “štetnika” jednostavno je učiniti svoj vrt neprivlačnim za takve goste bez nanošenja štete biljkama i tlu.
Drugi način kako se riješiti tih nepoželjnih gostiju je sadnja tzv. ”dobrih susjeda”. Neveni i češnjak odbijaju gotovo sve vrste nametnika, a začinske biljke poput kopra, kamilice i ružmarina privlače oprašivače i predatorske insekte (koji će prirodnom selekcijom pokazati nadmoć nad primjerice ušima).
SAVJET: Kontrola bolesti i korova u organskom vrtu može se postići prskanjem blage mješavine octa, deterdženta za suđe i vode. Šalica kipuće vode uništit će korijenski sustav najtvrdoglavijeg korova, pa ga je jednostavno uklonitI iz vrta.
Budući da je sve više vrtlara sklono primjenjivanju tehnika organskog vrtlarenja, razna organska sredstava sve su više dostupna u trgovinama.ORGANSKI VRTLARI KORISTE MALČ DA ZAŠTITE I OBOGATE TLO
Nakon cijelog dana provedenog na koljenima zbog plijevljenja, gotovo da nema vrtlara hobista koji nije u tom trenu bar jednom poželio neku vrstu kupole koja bi štitila njihove gredice od korova čije sjeme donese vjetar. No, onda počnu razmišljati o cijeni konstrukcije, manjku prirodnog zalijevanja, nedostatku oprašivača i… da na kraju ipak postave plastenik. Alternativa zaštiti od korova u organskom vrtu je malčiranje.
Kao malč možemo koristiti stvarno svašta od dekorativnih kora iz trgovina, slame, vune do živog malča u obliku biljaka prekrivača tla. Sloj malča ne dozvoljava bujan rast korova blokirajući mu svjetlost ili ne dozvoljavajući sjemenu da prodre do tla, pa se ne može ukorijeniti.
Malč zadržava temperaturu, vlažnost tla i njegovu teksturu(rahlost), jer površina zemlje nije direktno izložena sunčevim zrakama. U slučaju jake kiše, malč će zaštiti gredice od erozije zemlje. U doticaju sa zemljom, prirodni malč se s vremenom počinje razlagati. Ovisno o njegovom sastavu, malč može promijeniti pH vrijednost zemlje i količinu hranjivih tvari, pa pravilnim odabirom možemo poboljšati kvalitetu zemlje u vrtu, a s time i urod.
Iako održavanje organskog vrta zvuči pomalo utopijski u današnjem svijetu kad smo navikli na brza rješenja i više popravljamo štetu, nego sprečavamo njen nastanak, zapravo je jako jednostavno. To je svijet bez jakih kemikalija, u kojem sve ima svoju svrhu i sve se može iskoristiti.
Organski vrt je zdravo mjesto ekološke raznolikosti u kojem se možemo odmoriti dušom i tijelom.