Mrkve duginih boja

dejan |1 ožujka, 2022| Savjeti

Početna » Savjeti » Mrkve duginih boja

Mrkva je jedna od osnovnih i vrlo korisnih vrsta povrća. Znate li da su uz narančastu i žutu mrkvu sada dostupne i sorte s bijelim, crvenim čak i s ljubičastim korijenom? Budući da ljudi jedemo i očima, njihova je šarena paleta duginih tonova divna paša za naše oči koje se na taj način nahrane prije naših želudaca.

Izvor boja

Različite boje izviru iz različitih dijelova svijeta. Ljubičasta mrkva dolazi iz Turske i Bliskog istoka. Crvena izvire iz Kine i Indije. Žuta mrkva dolazi s Bliskog istoka. Svake godine pak proizvođači iznenade nekom novom nijansom boje.

Pojedinačno ili u mješavini raznobojnih kompleta trenutno se koriste sljedeće sorte sjemenja: ljubičasta Purple Haze i Purple Dragon, žuta Yellowstone i Solar Yellow, narančasta Ramosa i Nantes, crvena Red Samurai i Atomic Res i bijela Belgian White.

Ljekoviti učinci mrkve

Uz šarene boje koje čuvaju naše čakre, mrkva ima i niz ljekovitih učinaka na naše tijelo. Važan je izvor antioksidanta beta-karotena koji se u tijelu prema potrebi pretvara u vitamin A. Antioksidanti važno su prirodno oružje protiv raka, umora i starenja.

Poznata nam je izreka koja kaže da ako jedeš mrkvu da ćeš i ponoći vidjeti kao zec. Naime, ponoći nećemo vidjeti čak i ako ćemo jesti samo mrkvu, ali mrkva svejedno poboljšava vid i ten kože te snižava krvni tlak. Utječe na procese u crijevima te je odlična za čišćenje vode iz tijela te zato pomaže kod bolesti bubrega. Sadrži kalij, željezo i vitamine K, B6 i B7.

Uzgoj mrkve

Mrkva najbolje uspijeva na toplim, sunčanim lokacijama, na više pjeskovitom tlu koje je rahlo. U takvom tlu se razvije lijep, dugačak korijen. Iz toga razloga tla moraju biti rahla, što kod osnovne obrade tla postižemo i dodavanjem Organske zemlje iz kokosovih vlakna. Tada se moramo uvjeriti u to da u tlu nema voluharica koje jako vole mrkvu. Za zaštitu od voluharica koristimo proizvod protiv voluharice Voluharica STOP. Dovoljna mora biti i količina hranjivih tvari zato u tla dodamo dobro raspadnuti domaći kompost ili kompostirano ekološko gnojivo za vrt Organic ECO ili organsko gnojivo za vrt Organski vrt.

Mrkvu je najbolje sijati u redove koji su međusobno udaljeni cca 25 cm. Budući da je sjeme dosta sitno, posijemo ga gušće te kasnije razrijedimo da je među pojedinim biljkama oko 8 cm prostora. Sjeme niče polako – od 14 do 21 dan. Sijemo ga kada su tla dovoljno topla. Za obilježavanje mrkvu možemo sijati zajedno s rotkvicom ili salatom koja brzo nikne te njene usjeve brzo poberemo s vrta kako ne bi smetali pri rastu mrkve. Dodavanjem sjemena kopra, utječemo na bolje nicanje mrkve. Dobar susjed za mrkvu je luk jer jedan drugome tjeraju štetne muhe. Nakon nicanja skrb za mrkvu je jednostavna.

Oprezno okopavamo, redovito plijevimo i pazimo da se ne pojave štetočine i bolesti kako bismo na vrijeme poduzeli potrebne mjere. Budući da mrkvu gojimo na sunčanim stranama, u ljetnim danima moramo pobrinuti za zagrtanje kako bismo zadržali vlagu, očuvali rahla tla i spriječili rast korova. Katkad nam se kod iskopavanja usjeva pokažu zanimljive i duhovite mrkve koje uz boju još dodatno i oblikom požive naše vrtlarenje. Deformirani oblici mrkve razvijaju se u tlu u kojem se nalazi više kamenja ili tamo gdje tla nisu dovoljna rahla. Deformacije mogu nastati i zato jer smo ih oštetili za vrijeme rasta prilikom opskrbe ili zbog promjena vlažnosti tla.

Korištenje mrkvi duginih boja

Iz mrkve dobijemo najviše korisnih tvari ako je jedemo svježu. Prirodno slatka i hrskava odlična je umočena u različite umake i naribana u salati. Iz nje možemo također napraviti svjež sok od mrkve u kombinaciji s jabukom i celerom. Odlična je za u juhu, umake ili pire od mrkve, ali kuhanjem gubimo do 75 % beta-karotena. Više informacija o sijanju i uzgoju mrkve možete si pogledati o savjetu Uzgoj mrkve.