Popusti
Trgovina
Zemlja za vrt
Kokosova vlakna
Dekorativna kora
Supstrati
Organska gnojiva
Organska gnojiva za travnjak
Organska gnojiva za vrt
Specijalna organska gnojiva
Tekuća organska gnojiva
Eko sjeme
Sjeme cvijeća
Sjeme povrća
Sjeme začinskog bilja
Zaštita i jačanje bilja
Jačanje biljaka
Zaštita bilja
Vreće za sadnju PLANTIN
Visoke gredice PlantINUzgoj krumpira od sjetve do plodonošenja
Uživajte u organskom uzgoju krumpira od sjetve do berbe uz ove jednostavne savjete! Pripremite tlo dodavanjem komposta ili organskog gnojiva kako biste osigurali bogatu hranjivu podlogu. Odaberite sorte krumpira koje odgovaraju vašim preferencijama i uvjetima uzgoja, a zatim pažljivo zasadite gomolje. Pratite redovito biljke, uključujući zalijevanje, održavanje korova i zaštitu od štetnika i bolesti, kako biste osigurali obilnu i ukusnu berbu.
Krumpir (Solanum tuberosum) potječe iz Južne Amerike, gdje su ga domoroci uzgajali tisućama godina prije nego što je stigao u Europu nakon španjolske kolonizacije Amerike u 16. stoljeću. U početku su europski istraživači bili skeptični prema ovom novom plodu, ali brzo su prepoznali njegovu vrijednost kao izvor hrane.
Od tada je krumpir postao jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura diljem svijeta, posebno u Europi, Rusiji, Kini i Sjevernoj Americi. Različite sorte krumpira prilagođene su različitim klimatskim uvjetima i preferencijama okusa, što ga čini nezamjenjivim dijelom mnogih kuhinja diljem svijeta.
Zanimljiva činjenica o porijeklu krumpira jest da su ga domoroci u Južnoj Americi nosili na visoke planine kako bi ga izložili hladnoći. Ovo nije bilo radi užitka u hladnom vremenu, već kako bi gomolji izgubili svoju prirodnu toksičnost koja se nalazi u sirovom krumpiru. Naime, sirovi gomolji krumpira sadrže toksin solanin koji je štetan za ljudsku konzumaciju. Izlaganje hladnoći potiče pretvaranje ovog toksina u šećer, smanjujući tako rizik od trovanja. Ova praksa stoljećima je pomogla učiniti krumpir sigurnijim izvorom hrane za ljude.
U svijetu postoji preko 5000 različitih sorti krumpira, od kojih je više od 150 poznato i kod nas. Među brojnim sortama koje se često uzgajaju u našem podneblju, ističu se Adora, idealna za salate; Bintje, savršena za pire; Desiree, pogodna za njoke; Cleopatra, izvrsna za pommes frites; i Jaerla, koja se preporučuje za složence. Odabir prave sorte krumpira može značajno utjecati na okus i teksturu vaših omiljenih jela.
U Hrvatskoj, Lički krumpir je postao sinonim za kvalitetu i tradiciju u uzgoju krumpira. Specifičnost i prepoznatljivost ovog krumpira datiraju još iz ranog 20. stoljeća, kako je dokumentirano u knjizi dr. Marka Mohačeka “Slike iz proizvodnje krumpira” iz 1938./39. godine. Ovaj naziv, zajedno s drugim regionalnim nazivima kao što su “štajerski krumpir”, “daruvarski krumpir” i “mrkopaljski krumpir”, i dalje je prepoznatljiv u široj javnosti, s posebnim naglaskom na Lički krumpir.
Vrste krumpira
Adora: Vrlo rana sorta s krupnim, ovalnim gomoljima, bijelom pokožicom i svijetložutim mesom. Idealan je za salate, pečenje, prženje i pirjanje.
Bintje: Stara, popularna sorta s ovalnim gomoljima, blijedožutom pokožicom i svijetložutim mesom. Odličan je za kuhanje, pečenje, prženje i pripremu pirea, pommes fritesa i čipsa.
Cleopatra: Rana sorta s krupnim, glatkim gomoljima, crvenom pokožicom i svijetložutim mesom. Preporučuje se za kuhanje, pečenje i prženje, posebno za pommes frites.
Courage: Srednje rana sorta pogodna za industrijski čips. Ima okrugle gomolje, crvenu pokožicu i svijetložuto meso. Idealna je za pripremu pirea, popečaka, njoka i kroketa.
Desiree: Srednje kasna sorta s krupnim, ovalnim gomoljima, crvenom pokožicom i svijetložutim mesom. Pogodna je za kuhanje, pečenje, prženje te za pripremu pirea, njoka i popečaka.
Jaerla: Vrlo rana sorta s krupnim, okruglim gomoljima, žutom pokožicom i svijetložutim mesom. Preporučuje se za kuhanje, pečenje, prženje i pirjanje, posebno za krumpir-salate i složence.
Liseta: Rana sorta s krupnim gomoljima, bijelom pokožicom i svijetložutim mesom. Idealna je za kuhanje, pečenje i prženje, osobito za pečenje u pećnici i pripremu pirea.
Monalisa: Srednje rana sorta s eliptičnim gomoljima, glatkom bijelom pokožicom i svijetložutim mesom. Pogodna je za kuhanje, pečenje, pirjanje te za pripremu salata i pommes fritesa.
Red Scarlet: Rana sorta s duguljastim gomoljima, crvenom pokožicom i žutim mesom. Preporučuje se za kuhanje, pečenje, pirjanje i pripremu krumpir-salata.
Svaka od ovih sorti krumpira nudi jedinstven okus i teksturu, idealne su za različite načine pripreme i zadovoljit će različite kulinarske potrebe.
Priprema gomolja – naklijavanje
Gomolji krumpira trebaju proći klijanje prije sadnje. To možete učiniti u drvenoj kutiji ili kartonskoj kutiji od jaja. Klijanje gomolja prije sadnje krumpira će poboljšati uspjeh vašeg uzgoja. Evo nekoliko savjeta kako uspješno provesti postupak klijanja:
Odaberite zdrave gomolje: Odaberite gomolje koji su zdravi, bez oštećenja i truleži. Sortirajte ih i odvojite one koji su najprikladniji za klijanje.
Temperatura i svjetlo: Gomolji trebaju biti smješteni na svijetlom, ali ne i izravnom sunčevom svjetlu. Optimalna temperatura za klijanje je oko 15-18 °C.
Prozračnost: Osigurajte dobru prozračnost oko gomolja kako bi se spriječilo truljenje. Drvene ili kartonske kutije su dobar izbor za ovu svrhu.
Kontrola vlage: Gomolji trebaju biti lagano vlažni, ali ne smiju biti potopljeni u vodi. Prečesto zalijevanje može potaknuti truljenje.
Redovita provjera: Redovito provjeravajte gomolje tijekom procesa klijanja kako biste otkrili moguće probleme poput truljenja ili pojave gljivica.
Razdoblje naklijavanja: ovisno o sorti, obično traje između 35 i 60 dana.
Sadnja krumpira
Priprema tla
Priprema tla za sadnju krumpira ključna je kako bi se osigurali optimalni uvjeti za rast i razvoj biljaka. Evo nekoliko koraka koje trebate slijediti:
- Odabir lokacije: Prvo odaberite sunčano mjesto koje dobiva najmanje 6-8 sati sunčeve svjetlosti dnevno. Također, važno je odabrati područje s dobro dreniranim tlima kako bi se spriječilo zadržavanje vode, što može dovesti do truljenja korijena.
- Čišćenje površine: Prije nego što započnete s pripremom tla, uklonite korov i ostale neželjene biljke s površine kako biste olakšali rad i smanjili konkurenciju za hranjive tvari.
- Rahljenje tla: Iskopajte tlo koristeći prigodne alate kako biste ga rahlili i otpustili. Ovo će olakšati rast korijenja i omogućiti bolji protok zraka i vode kroz tlo.
- Dodavanje organske tvari: Dodajte kompost ili stajski gnoj u tlo kako biste poboljšali njegovu plodnost i teksturu. Organska tvar će poboljšati strukturu tla, zadržavanje vlage i pružiti hranjive tvari biljkama.
- Gnojiva: Ako je potrebno, dodajte i organska gnojiva prema potrebama tla i preporukama uzorkovanja tla. Ovo će osigurati da biljke imaju dovoljno hranjivih tvari za zdrav rast i razvoj.
Pri odabiru zemljišta za sadnju krumpira, preporučuje se korištenje vrtnog tla koje je dobro drenirano i bogato hranjivim tvarima. Ako imate pjeskovito tlo, preporučuje se dodavanje organskog supstrata od kokosovih vlakana kako bi se poboljšala tekstura i plodnost tla. Prije sadnje gomolja krumpira, važno je osigurati dobru opskrbu tla hranjivim tvarima koristeći organsko gnojivo za vrt s dodatkom mikoriznih gljiva. Ova kombinacija omogućuje optimalne uvjete za rast i razvoj krumpira te rezultira obilnijom i zdravijom berbom.
Plodored u uzgoju krumpira
Pravilan plodored od vitalnog je značaja za održavanje produktivnosti i zdravlja usjeva krumpira. Uz pravilnu rotaciju usjeva, mogu se efikasno spriječiti ili smanjiti napadi štetnih organizama te unaprijediti kvaliteta i prinos samog usjeva. Iako krumpir dobro podnosi monokulturu, iz fitohigijenskih razloga ne preporučuje se uzastopna sadnja na istom mjestu, posebno zbog zaštite od nematoda, te se preporučuje interval od 3-4 godine prije ponovne sadnje na isto mjesto.
Najbolji predusjevi za krumpir uključuju leguminoze poput lucerne, crvene djeteline, djetelinsko-travnih smjesa, graška i lupine, dok su žitarice manje povoljni predusjevi. Višegodišnje leguminoze i djetelinsko-travne smjese posebno su korisne jer mogu povećati prinos krumpira i do 20% u usporedbi s žitaricama. Važno je izbjegavati sadnju krumpira nakon biljnih vrsta iz porodice pomoćnica poput rajčice, patlidžana i duhana.
Krumpir se također pokazao kao dobar predusjev za ostale usjeve jer svojim korijenjem i gomoljima doprinosi rahljenju tla i suzbijanju korova. Rane sorte krumpira posebno su pogodne kao predusjev za ozimu repicu i razne vrste povrća kao drugi usjev.
Trik sadnja krumpira
Za one bez vrta, idealno je saditi krumpire u prostrane vreće za sadnju na balkonu ili terasi. Važno je godišnje obnavljati supstrat kako bi se osigurala potrebna hranjiva tvar za rast biljaka. Ovakvom sadnjom lako ćemo spriječiti pojavu štetnika poput krumpirove zlatice.
Sadnja gomolja u vrećama za sadnju
Potrebni materijali: Za sadnju krumpira trebat će vam spremnici ili vreće za sadnju, gomolji, organski supstrat za povrće te kanta za zalijevanje.
Koristite sitne gomolje i posadite jedan gomolj po loncu na dubini od oko 10 cm. Gomolji trebaju klijati na temperaturi od oko 15 °C.
Preventivno je potrebno zalijevanje s prirodnim pripravkom protiv krumpirove zlatice odmah nakon postavljanja gomolja kako bi biljka na vrijeme upila preparat te stekla otpornost i zaštitila se od napada ovog štetnika.
Optimalna temperatura za uzgoj krumpira
Za uspješan rast krumpira bitno je imati na umu optimalne temperature. Krumpir najbolje raste na temperaturama između 18°C i 24°C. Ovaj raspon temperatura pruža idealne uvjete za razvoj biljaka i formiranje zdravih gomolja. Važno je osigurati da krumpir bude izložen sunčanom mjestu kako bi biljke mogle provoditi fotosintezu učinkovito.
Međutim, u slučaju visokih temperatura, posebno uz sušne uvjete, potrebno je redovito zalijevati krumpire kako bi se spriječilo isušivanje tla i osiguralo adekvatnu hidrataciju biljaka.
Pretjerano rano sijanje u hladno i vlažno tlo može rezultirati produženim razdobljem od sadnje do nicanja, te često dovodi do razrijeđenog usjeva.
Optimalna udaljenost za sadnju krumpira
Udaljenost između gomolja krumpira treba biti pažljivo odmjerena kako bi se osiguralo zdrav i obilan rast biljaka.
Za rani krumpir, preporučuje se udaljenost od 30 cm između gomolja, dok se za kasni krumpir preporučuje veća udaljenost od 40 cm.
Gomolji krumpira trebaju biti posađeni na dubinu od 30 cm kako bi se osiguralo adekvatno ukorjenjivanje i stabilnost biljaka.
Nagrtanje krumpira
Nagrtanje krumpira je važna tehnika koja se koristi tijekom uzgoja kako bi se potaknuo rast i razvoj gomolja. Ova praksa uključuje postupno nakupljanje zemlje oko stabljika krumpira kako bi se formirali dodatni korijeni i potaknuo rast gomolja. Nagrtanje također pomaže u zaštiti gomolja od sunčeve svjetlosti, čime se sprječava zelenjenje i stvaranje toksičnog solanina. Kroz redovito nagrtanje, krumpiri ostaju zaštićeni, a biljke razvijaju snažan korijenov sustav koji podržava obilnu proizvodnju gomolja.
Ova praksa obično počinje nakon što biljke narastu do visine od oko 15-20 cm, a može se nastaviti tijekom cijele sezone uzgoja.
Dobri i loši susjedi krumpira u vrtu
Uspješno planiranje uzgoja u vrtu uključuje razumijevanje dobrih i loših susjeda biljaka kako bi se osiguralo optimalno zdravlje i rast biljaka. Krumpir, kao važna povrtlarska kultura, također ima svoje preferencije u pogledu susjedstva s drugim biljkama.
Dobri susjedi: Krumpir se dobro slaže s nekim biljkama koje mogu pružiti koristi u uzgoju. To uključuje bobičasto voće poput borovnice, grah, grašak, slatku kukuruz, patlidžan i peršin. Ove biljke mogu pridonijeti zdravlju tla, pružiti prirodnu zaštitu od štetnika ili jednostavno pružiti estetski užitak u vrtu.
Loši susjedi: S druge strane, neke biljke nisu kompatibilne s krumpirom i mogu negativno utjecati na njegov rast i razvoj. To uključuje ciklu, rajčicu, krastavce, bundevu, tikvice. Ove biljke mogu imati različite potrebe za vodom, hranjivim tvarima ili imaju sklonost prema istim štetnicima i bolestima kao i krumpir, što može rezultirati smanjenim prinosom ili lošijim kvalitetom krumpira.
Pravilno planiranje sadnje i poznavanje dobrih i loših susjeda krumpira mogu pomoći u stvaranju harmoničnog i produktivnog vrtnog okruženja.
Savjet više za produženi uzgoj krumpira
Sadnja gomolja krumpira obično se provodi od ranog proljeća do kasnog proljeća, ali postoji dokazani trik koji uključuje sadnju krumpira u rujnu. Ovaj nekonvencionalni pristup omogućuje uzgoj mladog krumpira koji se može uživati čak i za božićne blagdane. Gomolji se sade na zaštićeni položaj, a biljke se štite zimskom mrežom tijekom hladnih noći.
Krumpir se može saditi u prostrane lonce, vreće za sadnju ili vrtne gredice, pružajući priliku za uspješan uzgoj čak i u ograničenim prostorima. Važno je redovito pregledavati sadnice kako bi se provjerilo jesu li napadnute bolestima ili štetnicima te ih prema potrebi zaštititi.
Uz to, redovita prihrana sadnica krumpira organskim gnojivom obogaćenim mikorizom pomaže u poticanju zdravog rasta i razvoja biljaka. Tijekom sušnih razdoblja, potrebno je osigurati obilno zalijevanje kako bi se osiguralo dobro zdravlje biljaka i olakšalo njihovo preživljavanje do berbe gomolja.
Berba krumpira
Berba glavnog usjeva krumpira trebala bi se obaviti u lijepom vremenu, kada je tlo suho i gomolji su čvrsti. Nakon što ih iskopate, ostavite krumpire 24 sata na tlu kako bi se koža na gomoljima stvrdnula, što će ih zaštititi tijekom skladištenja. Ako je nužno iskopati krumpir u vlažnom vremenu, prenesite ih na tamno, prozračno mjesto i ostavite ih nekoliko dana. To će omogućiti da se kožica gomolja osuši, smanjujući rizik od truljenja. Redovito pregledavajte gomolje kako biste uklonili oštećene primjerke koji bi mogli utjecati na ostatak usjeva. Pravilno vođenje procesa berbe pomaže u osiguravanju kvalitetnog i dugotrajnog skladištenja krumpira.
Uzgoj krumpira u praktičnim vrećama za sadnju omogućuje konstantnu berbu tijekom sezone uzgoja. Zahvaljujući mobilnosti vreća, možete kontrolirati proces berbe bez obzira na vanjske uvjete ili veličinu vrta. Kada primijetite da su gomolji spremni za berbu, jednostavno možete isprazniti vreću i ubrati plodove. Ova praktičnost omogućuje stalno osvježavanje zaliha krumpira u domaćinstvu tijekom cijele sezone, pružajući svježe i kvalitetne plodove iz vrta.
Gnojidba krumpira
Tijekom rasta, krumpir zahtijeva dobro oplođeno tlo bogato dušikom kako bi osigurao zdravu i obilnu berbu.
Preporučuje se korištenje organskog gnojiva s mikorizom za gnojidbu krumpira, što će potaknuti njegov rast i razvoj.
Važno je posebno obratiti pažnju na kvalitetu tla, pogotovo kada je prostor ograničen poput sadnje u vrećama ili visokim gredicama. Korištenje tekućih organskih gnojiva može biti posebno korisno u ovim situacijama kako bi se osigurala adekvatna prehrana biljaka tijekom cijelog razdoblja rasta. Ovaj pristup gnojidbi pomaže u postizanju optimalnih rezultata uzgoja krumpira, bez obzira na ograničenja prostora ili uvjete uzgoja.
Bolesti i štetnici krumpira
Uzgoj krumpira može biti izazovan zbog prisutnosti različitih bolesti i štetnika. No, uz odgovarajuće mjere zaštite, moguće je održati zdrave i produktivne usjeve. Osim toga, odabir pravilnih dobrosusjedskih biljaka može dodatno pomoći u zaštiti krumpira od štetnih utjecaja.
Bolesti krumpira
Važno je izbjegavati sadnju rajčica u blizini krumpira kako bi se smanjio rizik od bolesti. Redovito pregledavajte biljke kako biste na vrijeme primijetili eventualne promjene i poduzeli odgovarajuće korake.
Među bolestima koje napadaju krumpir su plamenjača, crne mrlje lišća, bijela i crna noga krumpira.
Kako biste povećali otpornost biljaka na bolesti, preporučuje se upotreba prirodnih proizvoda za zaštitu, poput Bolesti STOP, koji sadrže prirodne sastojke za suzbijanje biljnih bolesti.
Štetnici krumpira
Žičnjaci i krumpirov tvrdokrilac poznatiji kao krumpirova zlatica mogu prouzročiti značajnu štetu usjevu krumpira.
Za učinkovitu kontrolu ovih štetnika preporučuje se upotreba prirodnih sredstava kao što je Tvrdokrilci STOP , koji djelotvorno suzbija krumpirove zlatice.
Krumpir, osnovna namirnica koja može biti temelj raznolikih jela diljem svijeta. Klasične opcije poput pečenih krumpira, pirea ili krumpir salate otvaraju vrata za razne varijacije. No, tu su i internacionalne poslastice poput talijanskih gnocchija, francuskih gratiniranih krumpira ili španjolske tortille españole.
Suvremeni kuhari izmišljaju nove načine korištenja krumpira, poput pizza kore od krumpira ili slatkog krumpira gnocchija. Ta prilagodljivost i univerzalna privlačnost čine krumpir nezaobilaznom namirnicom u kuhinji. Pa, što će biti vaš izbor za večeru?
Nekoliko prijedloga možete pročitati i ovdje: https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/hrana-i-pice/10-brzih-finih-i-jednostavnih-jela-od-krumpira—597923.html
Uz tolike mogućnosti, zašto ne bi uzgojili vlastiti krumpir u svom vrtu? Osim što ćete imati svježe i organske krumpire pri ruci, uzgoj vlastitih namirnica pruža i zadovoljstvo samodostatnosti i povezanosti s prirodom.
Savjeti