Grah je najraširenija mahunarka u našim krajevima. Sadi se u vrtovima i urbanim vrtovima u prostranim koritima, pružajući čak privatnost na balkonu svojim vertikalnim rastom. Mahune su prvi stadij stvaranja ploda poznatog kao grah. Jestive su i mahune i grah, s napomenom da određene mahune imaju žilave dijelove, poznate kao konci ili vlakna, koje je potrebno ukloniti. Organski uzgoj graha osigurava zdravu i ukusnu berbu za vašu obitelj.
Dejan Udovč
Dipl. inženjer agr. i hortikulture
Mahunarke, grahorice, kao članovi obitelji povrtnica Leguminosae, obuhvaćaju raznoliku grupu biljaka karakteriziranih po mahunama ili sjemenkama zrnastog oblika, graha, smještenim u dvije polovice zelenog ovitka. U tu grupu spadaju grah, soja, bob, grašak, leća, alf-alfa i kikiriki. Često iznenađenje je kada shvatimo da kikiriki pripada upravo grahoricama, a ne orašastim plodovima. Zanimljivo je i to da grahorice imaju sposobnost vezivanja dušika iz zraka, što im omogućava stvaranje kvalitetnih proteina s esencijalnim aminokiselinama. Kombinacija grahorica s žitaricama osigurava zadovoljavajuću biološku vrijednost aminokiselina, čineći ih daleko najboljim i najvećim izvorom biljnih proteina u prehrani.
Grah je jedna od najranijih kultiviranih biljaka, uzgajan tisućljećima zbog svojih brojnih prednosti. Zbog obilnog uroda sjemenki raznih boja, grmolikog rasta, otpornosti na lokalne uvjete uzgoja i bolesti, lakoće kuhanja te izuzetne hranjivosti i izvrsnog okusa, grah je postao neizostavan dio ljudske prehrane. Njegova važnost kroz povijest leži u njegovom otpornom malenom zrnu koje se može posušiti i kao takvo čuvati godinama, što ga čini vrijednim i kao hrana i kao sjeme za buduće usjeve. Grah je bio ključna namirnica za mnoge civilizacije, pružajući ne samo prehrambenu sigurnost već i mogućnost prilagodbe različitim klimatskim uvjetima, što mu osigurava značajnu ulogu i u sadašnjosti i u budućnosti.
Kod svih vrsta grahorica, klice se pojavljuju 7 do 10 dana nakon sjetve, no u hladnijim uvjetima taj proces može potrajati do 22 dana. Grah zahtijeva najviše vlage i hranjivih tvari tijekom cvatnje. Prolazi kroz pet faza rasta i razvoja: bubrenje i klijanje sjemena, nicanje, cvatnja, formiranje zelenih mahuna i sazrijevanje sjemena. U petoj fazi svi životni procesi graha su svedeni na minimum. Prema duljini vegetacijskog razdoblja do zrelosti graha spremnog za konzumaciju, sorte se dijele u pet grupa: vrlo rane (60-75 dana), rane (75-90 dana), srednje rane (85-105 dana), kasne (100-115 dana) i jako kasne (preko 115 dana).
Visoki grah se obično sije u kućice, gdje ima prostora za svoj rast. Kako se razvija, biljke će puzati i ovijati se uz potporanj, kao što su rešetke, stupovi ili mreže. Ova struktura omogućuje biljkama da se penju prema gore, što olakšava berbu i sprječava truljenje mahuna na tlu.
Niski grah, s druge strane, preporučuje se sijati u redove. Ovi redovi trebaju biti udaljeni 30 do 50 centimetara, ovisno o sorti, kako bi biljkama osigurali dovoljno prostora za rast i razvoj. Ovaj raspored olakšava održavanje i berbu, omogućujući dobru cirkulaciju zraka i sunčeve svjetlosti među biljkama.
Vrste mahunarki
Dok su grah i grašak možda glavne zvijezde svijeta mahunarki, ne zaboravite da postoji mnogo više sorti koje čekaju da budu otkrivene ili da ponovno zasjaju u našim vrtovima i kuhinjama. Azuki grah, crna soja i mungo grah – ovi manje poznati članovi grahorica ne samo da obogaćuju vaša jela okusom, već donose i brojne zdravstvene prednosti. S druge strane, leća i slanutak, dva mahunarke koje su osvojile kuhinje diljem svijeta, polako se vraćaju u fokus i vrtove ljubitelja domaćeg uzgoja. Osim što su izvrsnog okusa i bogata hranjivim tvarima, leća i slanutak su i iznimno prilagodljive kulture koje se lako uzgajaju u vlastitom vrtu.
Mahune graha dolaze u različitim oblicima i bojama, a variraju po svojoj strukturi i dužini. Mogu biti srpaste, valjkaste, sabljaste, poluplosnate ili plosnate. Dužina mahuna također varira, od kratkih do poludugih i dugih mahuna. Broj sjemenki u mahuni ovisi o sorti graha te može biti između 2 i 9. Što se tiče boja, mahune mogu biti svijetlozelene, tamnozelene, zelene s ljubičastim prugama ili pjegama, žute i svijetložute.
1. Sadnja graha: sjeme graha i sadnja
U tradicionalnom uzgoju, međukultura graha često se uzgajala tako da se niski grah sijao kao podusjev, dok je visoki grah najčešće bio međuusjev u kukuruzu. Berba je obično bila ručna. Međutim, ova praksa je postupno prestala s širokom uporabom herbicida, većom upotrebom visokoproduktivnih sorti kukuruza i odljevom radne snage, odnosno prestankom uporabe motike.
Sjeme graha
Stariji ljudi se sigurno sjećaju da je svako selo imalo svoju sortu graha, među kojima su i danas aktualne sorte: grah mahunar, visoki žuti Jeruzalemski, grah zrnaš, grah trešnjevac, grah kukuruzar, grah tetovac, puter grah, crni grah. Najpoznatiji niski grah u današnjem uzgoju sadnica su Cannelino i Maxi.
Često se izbjegava uzgoj iz sjemena, jer se vjeruje da je to prezahtijevan posao.
Trik za uspješnu sjetvu visokog graha
Prije sjetve, dodajte malo domaćeg zrelog komposta u tlo. Ovo će obogatiti tlo hranjivim tvarima i poboljšati kvalitetu tla za rast i razvoj biljaka.
Sadnja graha
Prilikom planiranja vremena sjetve ili sadnje graha, bitno je imati na umu da su sve vrste graha osjetljive na mraz i niske temperature. U sjevernim dijelovima preporučuje se sjetva krajem travnja ili početkom svibnja, a moguće je saditi i u lipnju, kako bi se izbjegli rizici od kasnih mrazova. S druge strane, u južnijim krajevima sjetva može biti ranija, čak i mjesec dana prije, s obzirom na kraće razdoblje izloženosti potencijalno velikim mrazovima. Ovo je važno uzeti u obzir kako bi se osiguralo uspješno klijanje i rast biljaka te maksimizirao prinos.
Već tijekom klijanja grah zahtijeva više topline, pa ga sadimo na otvoreno tek u svibnju. Razmnožavamo sjemenom, najbolje 3-5 sjemena po skupini. Prije sadnje sjeme potopite u mlaku vodu 12 sati. Sadimo ga na trajno mjesto na gredice kada se tlo zagrije iznad 12°C i kada prođu proljetni mrazevi. Prije sadnje gredice pognojite kompostom. Kod graha pazite na plodored.
2. Uzgoj graha: uzgoj presadnica graha
Poznajemo dvije skupine graha: niski grah, to su brzorastuće sorte do visine od 50 cm. Sadimo ga u redove i na 2 m² dobiti ćemo oko 5 kg uroda. Te visoki grah, koji naraste do 3m visine, daje do 15 kg uroda. Mahune mogu biti šarene, zelene, žute,…
U ponudi je veliki izbor graha, a stare sorte možete pronaći na tržnicama, u botaničkim vrtovima, kod baka, poznanika …
Kod uzgoja graha možemo si pomoći presadnicama koje uzgajamo u zatvorenom prostoru na prozorskoj dasci.
Za uzgoj presadnica potrebno nam je: vreće za sadnju, sjeme, univerzalni supstrat, kantica za zalijevanje, pločice za obilježavanje.
3. Uzgoj graha: sadnja graha
Za uspješan uzgoj graha potrebno je pridržavati se nekih osnovnih pravila. Pobrinite se za plodno tlo, da je bogato organskom tvari, ali niski grah nikako ne gnojite prije sjetve. Sjećam se da je moja baka uvijek prije sjetve visokom grahu dodavala malo domaćeg komposta.
Trik za uzgoj graha
Visoke sorte graha pogodne su za uzgoj u većim posudama i koritima, a prikladan je za ukrašavanje pergola, sjenica i ograda ... Prvo ćete se diviti prekrasnim cvjetovima, a kasnije ćete ubirati usjeve. Za sjetvu ili sadnju upotrijebite mješavinu supstrata organske zemlje i univerzalnog supstrata.
Tlo za sadnju graha
Grahu je potrebno vlažno tlo na sunčanom položaju. Vrlo dobro uspijeva na pjeskovitom ilovastom tlu. Na vrlo pjeskovitom ili izrazito teškom glinastom tlu, gdje se zadržava voda, slabije raste, zbog čega je urod manji. Najveći urod graha bere se na srednje teškom tlu koje dobro zadržava vodu.
Najbolja temperatura za uzgoj graha
Grahu je za dobar rast potrebna temperatura od 16 do 30°C. Najniža temperatura ne bi trebala biti ispod 12°C.
Razmak sadnje graha
Za sorte graha penjačica, posadite nekoliko sjemena graha na udaljenosti od 15 cm oko potpore. Sadimo li grah u redove, razmak između sjemena treba biti 60 cm. Niske sorte graha sadite na 25 do 50 cm razmaka.
Dobri/loši susjedi graha
Među dobre susjede graha ubrajamo: kukuruz, bundeve, zelena salata, radič, kupus, krumpir … a među loše susjede: grašak, bob, češnjak, luk, poriluk … Za grah se smatra da se nikad ne sije i ne sadi na isto mjesto nekoliko godina zaredom.
Uzgoj graha
Tijekom cijele sezone rasta graha, na gredicama i posudama, potrebno je redovito održavati stalnu vlagu jer se time omogućuje lijep i ravnomjeran razvoj mahuna. Ako grahu nedostaje vode, cvjetovi počinju otpadati, a mahune se ne razvijaju. Predlažemo da koristite organsku dekorativnu koru kako biste zadržali tlo vlažnim. Kada biljke graha dostignu visinu od 30 cm, ne zaboravite stabiljku osipati zemljom na približno 15 cm visine.
Berba graha
Bez obzira koji oblik koristili za konzumaciju, berba mladih mahuna i ostavljanje nekih da sazru do berbe graha ključni su koraci koji čine uzgoj graha uzbudljivim i nagrađujućim iskustvom za početnike vrtlare.
Berba mahuna obično uključuje branje mladih mahuna graha koje se mogu koristiti na različite načine: kuhane, pripremljene u salatama, kao prilog uz razna jela ili čak kao sastojak u drugim kulinarskim kreacijama. Također, mogu se i zamrznuti kako bi se sačuvali za kasniju upotrebu. Redovita berba mladih mahuna potiče biljku na cvatnju i stvaranje novih mahuna, osiguravajući obilan prinos tijekom sezone uzgoja.
S druge strane, ostavljanje mahuna graha da dozore do berbe graha podrazumijeva dopuštanje da mahune ostanu na biljci sve dok ne sazriju u potpuno razvijene plodove. Ovaj proces obično traje između 7 do 13 tjedana, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja. Kada mahune dozriju, postat će tvrde i suhe te će se moći koristiti kao sjeme za sljedeću sezonu ili za pripremu hrane. Nakon što mahune dozru, obično se beru i posuše na suhom mjestu prije nego što se pohrane za daljnju upotrebu.
4. Uzgoj graha: gnojidba graha
Dodatna gnojidba nije neophodna jer grah na korijenu ima bakterije koje vežu dušik iz zraka. Grah zalijevamo uglavnom do i nakon cvatnje. Tijekom cvatnje, neredovito zalijevanje može uzrokovati opadanje cvjetova.
Zanimljivost o uzgoju graha: Grah je sposoban fiksirati dušik iz zraka u tlo zahvaljujući simbiotskom odnosu s bakterijama koje žive na njegovim korijenima. Ovaj proces, poznat kao dušikova fiksacija, doprinosi poboljšanju plodnosti tla i pomaže u smanjenju potrebe za umjetnim gnojivima.
5. Uzgoj graha: bolesti graha i štetnici graha
Kada se bavimo uzgojem mahuna i graha, bez obzira jesmo li ga posadili u vrtu ili u posudama, suočavamo se s različitim izazovima. Dva česta štetnika koji često narušavaju rast i razvoj biljaka su puževi i lisne uši. Osim štetnika, bolesti poput pjegavosti graha, hrđe graha, bijele plijesni i bakterijske plijesni mogu značajno utjecati na prinos i kvalitetu usjeva, posebno ako se ne pridržavamo dobrog plodoreda.
Trik za berbu graha
Smrzavanjem graha postiže se sprječavanje stvaranja žižaka, odnosno insekata koji bi mogli oštetiti ili uništiti grah. Ovaj postupak zamrzavanja zaustavlja aktivnost potencijalnih štetnika, čime se osigurava da grah ostane svjež i siguran za konzumaciju kada se odmrzne i pripremi za jelo.
Štetnici mahuna graha
Puževi:
- Puževi se često pojavljuju u vlažnim uvjetima i hrane se lišćem i stabljikama biljaka.
- Ostavljaju za sobom tragove sluzi.
- Mogu prouzročiti značajnu štetu mladim biljkama.
Više o puževima i njihovoj kontroli možete pročitati u članku : Puževi u vrtu – kako ih prepoznati i eliminirati? – HomeOgarden.com
Crne lisne uši:
- Crne lisne uši su mali insekti koji se hrane biljnim sokom.
- Njihovo prisustvo može uzrokovati žućenje, uvijanje i opadanje lišća te oslabiti biljku.
Rješenja protiv ovih štetnika uključuju korištenje ekoloških preparata za zaštitu i jačanje biljaka:
Puževi STOP:
- Sadrži prirodne sastojke koji odbijaju puževe i jačaju biljke, pomažući im u izgradnji otpornosti na sve vrste puževa.
- Ovo sredstvo je sigurno za ljude te se često konzumira tijekom testiranja, što ukazuje na njegovu potpunu sigurnost.
- Ne sadrži agresivne kemikalije i nije sredstvo za zaštitu biljaka, ali je izuzetno učinkovito i dugotrajno na sve vrste biljaka.
Štetnici STOP:
- Sadrži prirodne ekstrakte biljaka koji jačaju biljke i povećavaju njihovu otpornost na štetnike poput crnih lisnih uši i drugih.
- Iako nije fitofarmaceutsko sredstvo, djeluje učinkovito i dugotrajno na sve vrste biljaka.
- Ne sadrži agresivne kemikalije te je siguran za okoliš i ljude.
Korištenje ovih ekoloških preparata pruža učinkovito rješenje za zaštitu biljaka od štetnika, uz minimalan utjecaj na okoliš.
Bolesti mahuna graha
Bolesti koje se često javljaju na grahu mogu značajno utjecati na prinos i kvalitetu biljaka. Među najčešćim bolestima su:
- Pjegavost graha – Ovo oboljenje izaziva smeđe ili crne mrlje na lišću, što može dovesti do propadanja biljaka.
- Hrđa graha – Očituje se pojavom crvenkasto smeđih fleka na lišću, što može oslabiti biljke i smanjiti prinos. Najčešće se hrđa javlja na listovima, posebno kod graha sijanog uz kukuruz. Zaraza se događa kada mlade biljčice rastu u vrlo vlažnom tlu.
- Bijela plijesan – Javlja se kao bijeli sloj na lišću, stabljikama i mahunama, što može uzrokovati propadanje biljaka i smanjiti kvalitetu mahuna.
- Bakterijska plijesan – Ova bolest uzrokuje smeđe mrlje na lišću, truljenje korijena i plodova te može prouzročiti ozbiljne štete u nasadima graha.
Za prevenciju i zaštitu biljaka od ovih bolesti, možemo koristiti ekološki preparat Bolesti STOP. Ovaj preparat ima preventivni i dugotrajni učinak te sadrži prirodne sastojke koji omogućuju biljkama da razviju vlastitu otpornost na bolesti.
Upute za pripremu i korištenje sredstva Bolesti STOP su jednostavne:
- Pomiješajte sredstvo u odgovarajućem omjeru s vodom za zalijevanje ili prskanje biljaka.
- Preporučuje se korištenje nekoliko puta godišnje za održavanje dugotrajne zaštite biljaka.
- Pripravak se može koristiti i preventivno i kurativno, ovisno o potrebama biljaka i stupnju infekcije.
Korištenjem ovog ekološkog preparata osiguravamo zdrav rast i razvoj biljaka, te smanjujemo potrebu za agrokemikalijama, čime doprinosimo očuvanju okoliša i zdravlju ljudi.
Mahune i grah u medicini, kozmetici i kulinarstvu
Mahune graha, ne samo da su raznolike u obliku i okusu, već su i iznimno korisne za naše zdravlje! Bogate su hranjivim tvarima poput vitamina K, C, B kompleksa, mangana, bakra i folata te su odličan izvor proteina i vlakana. Konzumacija mahuna može pomoći u snižavanju kolesterola, regulaciji razine šećera u krvi, poboljšanju probave, jačanju kostiju te neutralizaciji slobodnih radikala. Također, istraživanja pokazuju da mahune mogu pridonijeti poboljšanju plodnosti kod parova te smanjenju rizika od oštećenja ploda tijekom trudnoće. Uključite ovo ukusno povrće u svoju prehranu i uživajte u njegovim brojnim zdravstvenim dobrobitima.
Mahune i grah u medicini
Grah je bogat sastojcima poput tirozina, arginina, alantoina, leucina, holina, triptofana, trigonelina, kalija, asparagina, vitamina C, fosforne kiseline, kobalta, nikla i inozitola. Za medicinsku upotrebu koristi se zrela mahuna, koja se bere od lipnja do kolovoza. U narodnoj medicini, grah se koristi kao čaj za razne kožne bolesti te pomaže kod bolesti krvi, želuca i crijeva. Poznat je i kao snažan antioksidans. Mahune graha pomažu u liječenju visokog tlaka, reume, bolesti bubrega te dijabetesa. Grah je dobar izvor magnezija, minerala za kojeg smo već više puta naglašavali da djeluje povoljno u sprječavanju nastanka i ublažavanju posljedica stresa.
Mahune i grah u kozmetici
Nije nam poznato na koji način se mahune ili grah koriste u kozmetici. Iako su neki biljni sastojci poput ekstrakta biljaka, ulja i maslaci veoma česti u kozmetičkim preparatima, primjena graha ili mahuna u takve svrhe nije široko dokumentirana te nam informacije nisu dostupne za kvalitetnu informaciju.
Ranije su ljudi koristili grah na različite načine, uključujući i gatanje s grahom kako bi rješavali probleme ili predvidjeli budućnost. Međutim, danas je poznato da je najbolje koristiti grah i mahune kao hranu. Njihova konzumacija pruža najveće zdravstvene benefite, bogate su proteinima, vlaknima i drugim hranjivim tvarima koje su korisne za naš organizam. Stoga, dok se ne sazna više o primjeni graha u kozmetici, njegova prehrambena uporaba ostaje najpoznatiji i najkorisniji način korištenja ove namirnice.
Mahune i grah u kuhinji
Dok su grah i grašak možda glavne zvijezde svijeta mahunarki, ne zaboravite da postoji mnogo više sorti koje čekaju da budu otkrivene. Ove manje poznate grahorice ne samo da donose raznolikost okusa u vašu kuhinju, već i pružaju bogatstvo hranjivih tvari koje će vas održati zdravima i zadovoljnima.
U vegetarijanskoj kuhinji, grah je izuzetno popularan zbog svoje visoke nutritivne vrijednosti i bogatstva bjelančevina koje pruža.
Azuki grah: Snažno i slatko crveno zrno azuki graha nudi širok spektar zdravstvenih prednosti, jačajući bubrege i regulirajući krvni tlak. Od variva do slatkih umaka, njegova jedinstvena aroma obogaćuje svako jelo.
Bijeli, crveni i crni grah: Klasične sorte graha donose izvanrednu prehrambenu vrijednost. Namačite ih i skuhajte za kremaste varive ili poslužite kao ukusne priloge, otkrivajući raznolikost okusa i tekstura koje nude.
Crna soja: Manje poznata, ali hranjiva, crna soja obogaćuje vaše obroke cinkom i željezom, potičući zdravlje hormonalnog sustava. Dodajte je u salate ili variva za dodatni nutritivni poticaj.
Slanutak: Bogatstvo mangana, željeza i magnezija čini slanutak idealnim dodatkom jelima, poboljšavajući rad slezene i djelujući diuretički. Od hummusa do popečaka, prilika je za kreativnost u kuhinji. Slanutak se u pojedinim krajevima koristi kao nadomjestak za kavu.
Mungo grah: Svježe klice mungo graha dodaju hrskavost salatama i sendvičima, jednostavno se uzgaja i brzo priprema, donoseći svježinu i okus u svako jelo.
Leća: Brza, jednostavna i hranjiva, leća je savršen dodatak varivima, juhama i salatama, pružajući obilje vitamina i minerala za vaše zdravlje.
Zanimljivosti
MUNGO GRAH je zapravo zelena soja. Nije ga potrebno namakati prije kuhanja, ali ukoliko ga namočite, brže će se skuhati i biti će probavljiviji. Najčešće se koriste klice mungo graha jer je on mahunarka koja najbolje klija. Klice se dodaju u razne salate i sendviče.
Ukratko, grah i mahunarke su nevjerojatno raznovrsni i korisni sastojci koji su se ukorijenili u našim kuhinjama i prehrani zbog svoje izuzetne hranjive vrijednosti i zdravstvenih benefita. Bez obzira jeste li ljubitelj tradicionalnih recepata ili skloniji eksperimentiranju s egzotičnim vrstama, ovi mali plodovi prirode mogu obogatiti vaš jelovnik na mnogo načina.
Korijeni ovih biljaka imaju posebnu moć – sposobnost fiksiranja dušika iz zraka. To znači da ne samo da obogaćuju tlo hranjivim tvarima već i smanjuju potrebu za dodatnim gnojivima. Razmislite o tome – uzgoj graha i mahunarki ne samo da će obogatiti vašu prehranu, već će i pomoći u očuvanju vašeg vrta i okoliša.
Sjeme je posijano – vrijeme je da uživamo u plodovima našeg rada!
Za 100% organski uzgoj graha preporučujemo:
Pročitajte još:
Sve što morate znati o gnojenju vrta s organskim gnojivima
U jesen, a posebno u proljeće vrtlari kreću u akciju sa najvažnijim zadatakom – pripremom zemlje za prvu sjetvu. Ponekad izgledamo poput dabrova koji izrađuju svoje nastambe kad sve alate nosimo na hrpu. U ovom savjetu naučit ćete sve što morate znati o gnojenju vrta s organskim gnojivima.
Uzgoj i sadnja graška od sjetve do berbe
Grašak je povrće koje morate imati u svom povrtnjaku ili gradskom vrtu. Zbog jednostavnog uzgoja možete uživati u grašku tijekom cijelog ljeta. Skupina povrća kojoj priprada grašak nazivaju se mahunarke, zbog ploda karakterističnog oblika zvanog mahuna.
PAPRIKA – savjeti za organski uzgoj
Bez obzira jeste li ljubitelj slatkastih okusa ili ljutih, sigurno se u vašoj kuhinji nalazi i paprika. Svježa sadrži veliku količinu vitamina C i A, a mljevena daje poseban okus
Organski uzgoj jesenskog češnjaka
Preuzeto sa: Organsko carstvo Češnjak ( Allium sativum), pripada porodici Alliaceae i skupini lukovičastog povrća. Podrijetlom je s područja srednje Azije i jedna je od najstarijih povrćarskih kultura. Češnjak je
Ostale kategorije proizvoda za vrt:
