Masline - blago Mediterana

alen|2 rujna, 2024| Savjeti

Početna » Savjeti » Masline – blago Mediterana

Vazdazelena biljk i simbol Mediterana- Maslina. Sve više krasi vrtove i u unutrašnjosti, kako Hrvatske tako i okolnih zemalja i šire. Dugovječna i otporna, maslina donosi mediteranski šarm u svaki vrt i balkon, unoseći prirodnu ljepotu i sofisticiranost .

Masline, koje su oduvijek bile simboli Mediterana, postaju sve češći prizor i u unutrašnjosti Hrvatske. Zahvaljujući blažim zimama, uzgoj maslina sada je moguć čak i u središnjim i istočnim dijelovima naše zemlje. Vrtni centri sve češće nude širok asortiman sorti maslina, omogućujući ljubiteljima vrtlarstva da unesu dašak mediteranskog šarma u svoje vrtove i domove.

Povijest masline

Maslina (Olea europaea) je drevna biljka čije plodove ljudi koriste već više od 9000 godina. Kultivirana je prije 5 do 6 tisuća godina u Mezopotamiji, Siriji i Palestini, te se proširila Mediteranom zahvaljujući staro-grčkim i rimskim civilizacijama. Nakon otkrića Amerike, maslina je stigla u Meksiko i Australiju.

U staroj Grčkoj, maslina je imala poseban značaj i bila zaštićena zakonima, dok su Hipokrat i Homer hvalili njezine zdravstvene prednosti. Grčka mitologija i Biblija također je ističu, simbolizirajući mudrost i mir.

U Hrvatskoj, maslina se duboko ukorijenila u priobalju, od Istre do juga Dalmacije, s povijesnim zapisima koji svjedoče o njenom uzgoju od rimskih vremena. Iako je tijekom 19. i 20. stoljeća proizvodnja pala, danas Hrvatska ima oko 4 milijuna stabala masline, s procjenom da ih je zapravo 12 milijuna. Maslinarstvo ostaje ključna kultura zbog svoje isplativosti i kvalitete proizvoda.

Hrvatska se ponosi i nekim vrlo starim stablima, uključujući ona starija od 1000 godina u blizini Pule, te stabla na Brijunima i u Kaštel Štafiliću.

Zanimljivost

Homer je maslinovo ulje nazvao ”tekućim zlatom”.

Maslina

Maslina je zimzelena vrsta koja doseže visinu od 8 do 10 metara, a na zaštićenim položajima može narasti i više. Samonikla maslina raste grmoliko, s bodljikavim grančicama i tvrdim, kožastim i lišćem kojeg ima manje u usporedbi s kultiviranom vrstom. Deblo masline obično nije visoko; krošnja se počinje granati na visini od 1 do 2 metra, dok debljina debla može doseći i do 1 metra u promjeru.

Drvo masline je tvrdo, ali krhko, cijenjeno u tokarskom obrtu. Korijen masline razvija se ovisno o vrsti tla i načinu uzgoja. Stabla uzgojena iz sjemena razvijaju dubok korijen i otpornija su na vjetrove i sušu, dok stabla uzgojena od mladica imaju plići korijen i slabije su otporna na nepovoljne uvjete.

Lišće masline je duguljasto-kožasto, s gornjom stranom svijetlozelene boje i bjelkastim naličjem. U pazušcima listova nalaze se pupovi, šiljasti drveni ili okrugli cvjetni. Cvjetovi su grozdasti, žućkasto-bijeli i ugodnog mirisa. Plodovi su u početku zeleni, gorki, a dozrijevanjem postaju tamnoljubičasti ili crni, gube gorčinu i povećavaju sadržaj ulja.

Maslina uspijeva u umjereno toplim krajevima s temperaturom koja rijetko pada ispod 0°C. Iako može podnijeti -10°C, dulje niske temperature mogu oštetiti grančice i deblo. Zbog toga se masline obično uzgajaju uz more, iako se mogu naći i na višim nadmorskim visinama i u unutrašnjosti. Maslina je osjetljiva na nagle promjene vremena i vjetrove, stoga se preporučuje sadnja na zaklonjenim položajima.

Trik za uzgoj masline

Sokovi masline počinju kolati pri temperaturi od 11°C, cvjetovi se razvijaju pri 15°C, oprašivanje se odvija pri 18 do 19°C, a plodovi dozrijevaju pri 21 do 22°C.

Sorte maslina

Postoji više od 2000 različitih sorti maslina, koje se razlikuju po veličini, obliku i okusu ploda. Masline se uzgajaju u mnogim dijelovima svijeta i različite sorte mogu pokazivati različite morfološke karakteristike ovisno o ekološkim uvjetima u kojima rastu. Ovo je posebno važno za uzgajivače maslina jer razlike u uvjetima mogu utjecati na kvalitetu plodova i njihovu namjenu.

U osnovi, masline se dijele na dvije glavne kategorije prema načinu uporabe plodova:

Sorte za Jelo

Opis: Ove sorte su specijalizirane za konzumaciju u svježem ili konzerviranom obliku. Njihovi plodovi su obično veći i sočniji, s manjim udjelom ulja u odnosu na sorte koje se koriste za proizvodnju ulja. Često se razlikuju po boji, obliku i veličini plodova.
Primjeri:
- Kalamata: Poznata po svom tamnom ljubičastom do crnom izgledu i bogatom okusu. Često se koristi u salatama i kao stolna maslina.
- Manzanilla: Mala, zeleni plod koji je čest u španjolskim stolnim maslinama. Ima blagi okus i često se koristi za pripremu marinada.

Sorte za Ulje

Opis: Ove sorte su specijalizirane za proizvodnju maslinovog ulja. Plodovi su često manji i imaju veći udjel ulja, što ih čini pogodnim za ekstrakciju visokokvalitetnog ulja. Ove sorte mogu imati različite karakteristike okusa i mirisa ulja.
Primjeri:
- Arbequina: Popularna u Španjolskoj, poznata po svojoj sposobnosti proizvodnje ulja s blagim, voćnim okusom.
- Koroneiki: Sorta koja je najviše uzgajana u Grčkoj, poznata po svom intenzivnom okusu i visokom udjelu polifenola, što doprinosi kvaliteti ulja.

Sorte za Dvojakom Upotrebom

Opis: Ove sorte su fleksibilne i mogu se koristiti i za proizvodnju ulja i za konzumaciju u svježem obliku. Ovisno o uvjetima rasta i načinu obrade, mogu imati različite karakteristike koje ih čine pogodnim za obje svrhe.
Primjeri:
- Leccino: Sorta iz Italije koja je poznata po svojoj svestranosti i koristi se za proizvodnju ulja i konzumaciju.
- Picholine: Francuska sorta koja može biti korištena i kao stolna maslina i za proizvodnju ulja, poznata je po svom pikantnom okusu.

Zanimljivost

U starim maslinicima često se može vidjeti da je glavno deblo uginulo, a iz panja izrastaju nova stabla koja stvaraju široku krošnju.

Različite sorte u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se uzgaja oko 60 domaćih i uvoznih sorti maslina, što omogućava različite kombinacije za proizvodnju ulja i konzumaciju. Neke od značajnih sorti uključuju:

Oblica: Popularna sorta u Dalmaciji, koristi se za proizvodnju ulja i poznata je po svom intenzivnom okusu.
Busa: Također važna sorta u Dalmaciji, koristi se za proizvodnju ulja i poznata je po svom dobrom prinosu.
Lastovka: Sorta koja je dobro prilagođena krškim uvjetima i koristi se za proizvodnju ulja i kao stolna maslina.

Različite sorte maslina prilagođene su različitim klimatskim uvjetima i imaju specifične karakteristike koje ih čine pogodnim za različite namjene.

Istarska Bjelica: Uzgaja se u Istarskom primorju. Srednje bujna. List širok i tamnozelen. Plodovi su osrednje veličine, sadrže do 24% ulja. Bogat i redovit prinos, otporna na studen.
Slivnjača: Rasprostranjena na Kvarneru. Gusta krošnja s obješenim granama. List uzak i tamnozelen. Okrugli plodovi s do 18% ulja. Osjetljiva na rak; redovita i obilna rodnost.
Oblica: Glavna sorta u Dalmaciji. Visoka, kuglasta krošnja. List zelenosmeđi, plod jajast, težine 2.5–10 grama; do 20% ulja. Neredovito rađa, otporna na sušu i studen.
Levantinka: Rasprostranjena na Šolti. Osjetljivija na niske temperature. Redovita i obilna rodnost. Plodovi težine oko 3.5 grama, do 20% ulja; dobar oprašivač za Oblicu.
Lastovka: Južna Dalmacija. Lišće maleno i tamnozeleno. Sitni plodovi, do 3 grama; sadrži 20% ulja. Osjetljiva na studen, redovita rodnost, dobar oprašivač za Oblicu.
Žutica: Južna Dalmacija i primorje. Visoka krošnja, svjetlozeleni list. Okrugli plod, težine oko 2.7 grama; do 22% ulja. Redovita i obilata rodnost.
Grossa di Spagna: Puglia, Italija. Viseća krošnja. Elipsoidni plodovi, 8-10 grama; sadrže oko 16% ulja. Stolna sorta.
Hajiblanca: Andaluzija, Španjolska. Osrednje bujna krošnja. Plodovi osrednji, 2-4 grama; ulje osrednje kvalitete. Autofektilna, otporna na studen.
Pendolino: Toscana, Italija. Viseća, niske bujnosti krošnja. Jajolik plod, do 2 grama; sadrži oko 23% ulja. Visoka rodnost, koristi se kao oprašivač.
Carolea: Calabria, Italija. Uzdignuta krošnja, svjetlozeleni list. Plod srednje velik, 4-10 grama; sjajnocrni, do 25% ulja. Oprašivač je Nocellara Messinese.
S. Agostino: Puglia, Italija. Viseća krošnja, osrednje bujnosti. Veliki plodovi, 8-9 grama; do 15% ulja. Stolna sorta, osjetljiva na studen i štetočine.
Santa Catarina: Srednja Italija. Bujno uzdignuta krošnja. Elipsoidan plod, do 7 grama; do 17% ulja. Stolna sorta, otporna na studen.
Frangiuento Cipressino: Južna Italija. Uspravno raste s visokom bujnošću. Mali plodovi, 1.5-2 grama; do 16% ulja. Raste poput malog čempresa.
Coratina: Puglia, Italija. Plodovi ovalni, srednje veličine, 4-5 grama; sadrže 23-25% ulja. Otporna na studen, ulje prvorazredne kvalitete.
Leccino: Toscana, Italija. Visoka bujnost. Srednje maleni plodovi, 1-2.5 grama; do 20% ulja. Rodnost osrednja i stalna, otporna na niske temperature.
Picholine: Francuska, Italija, Sjeverna Afrika. Srednje bujna, uspravna krošnja. Srednje veličine plodovi, do 4 grama; do 18% ulja. Mješovita uporaba, djelomično samooplodna.
Ascolana Tenera: Italija, Sjeverna i Južna Amerika. Uzdignuta, visoka krošnja. Veliki plodovi, do 10 grama; do 18% ulja. Stolna sorta, otporna na studen i bolesti.
Nocellara Etnea: Sicilija, Italija. Viseća krošnja. Srednje veliki plodovi, 4-8 grama; sadrže 15-18% ulja. Stolna sorta.

Uzgoj masline

Uzgoj maslina zahtijeva određene uvjete, ali uz pravilnu njegu, maslina može uspijevati i u manje idealnim okruženjima. Evo nekoliko osnovnih savjeta za uzgoj:

Lokacija: Odaberite sunčano mjesto s dobro dreniranim tlom.
Sadnja: Idealno vrijeme za sadnju je proljeće.
Navodnjavanje: Redovito zalijevajte, osobito prve godine nakon sadnje.

Sadnja masline

Prvi korak u procesu sadnje je pravilna priprema jame i odabir odgovarajućeg organskog tla. Pratite ove osnovne korake kako biste osigurali da vaša nova maslina ima najbolje moguće uvjete za rast.

Da bi maslina uspješno izrasla, važno je pravilno pripremiti jamu za sadnju i osigurati kvalitetno organsko tlo.

Priprema jame i sadnja:

Iskopajte jamu u srpnju ili kolovozu kada je tlo dovoljno suho za rad.
Jama bi trebala biti široka 120 cm i duboka 90 cm. Ako je zemlja pjeskovita, pripremite je nekoliko dana prije sadnje.
Ako je položaj i teren podložan suši, sadnja je najbolja krajem jeseni ili početkom zime. U vlažnijim područjima, sadnja se preporučuje u proljeće (veljača ili ožujak). U kršu, iskopajte još veću jamu: široku 150 cm i duboku 100 cm.
Prvo napunite jamu do polovice s gornjom zemljom pomiješanom sa stajskim gnojem ili kompostom. Ili koristite organsko gnojivo s mikorizom i prirodnim algama za masline.
Prikratite korijenje na 1/3 i rasporedite žile tako da se ne križaju. Ako je sadnica u kontejneru, ovaj korak možete preskočiti.
Na ravnom terenu posadite ga 5 cm dublje nego što je bilo u prethodnoj zemlji, a na strmim terenima 15 cm dublje. Nemojte saditi dublje od toga.
U gornji završni sloj napunite jamu donjom zemljom pomiješanom sa slamom, piljevinom. I završite slojem malča. Okolo stabla oblikujte voćnu zdjelicu promjera 80 cm i ulijte 5 litara vode kako biste osigurali dobar kontakt zemlje s korijenjem.

Njega nakon sadnje

Nakon što ste posadili maslinu, važno je obratiti pažnju na njegu stabala:

Zalijevanje: Ako je ljeto suho, redovito zalijevajte mlada stabla. Prvo odgrnite gornji sloj zemlje ili malč oko stabla za oko 5 cm, zatim zalijte stablo. Kada zemlja upije vodu, ponovno prekrivajte površinu odgrnutim organskim malčem. Ova metoda pomaže u očuvanju vlage i smanjuje isparavanje. Nikad ne malčirajte uz stablo, već udaljite barem 10 cm od stabla bilo koji pokrov.
Privezivanje: Ako su vaša stabla izložena jakim vjetrovima, odmah ih privežite uz kolac. Kolac zabijte uz stablo sa strane odakle puše najjači vjetar. Kolac treba biti visok koliko i deblo, tj. do prvih grana.
Prikraćivanje: Prikratite grane odmah nakon sadnje, ako to već nije učinjeno. Ako je tlo lošije, prikraćujte grane jače. Držite deblo što niže kako bi stablo bolje iskoristilo hranjiva u tlu, bilo manje pogođeno vjetrom i kako bi berba bila lakša.

Njega Masline

Kako biste osigurali da masline redovito i obilno rađaju, važno je pravilno ih njegovati. Ovo uključuje osnovne aktivnosti kao što su rezidba, organsko gnojenje i okopavanje. Evo kako se to može jednostavno i učinkovito obaviti:

Rezidba maslina

Rezidba je ključna za zdravlje i plodnost maslina.

Uklanjanje suhih i bolesnih grana: Redovito uklanjajte sve suhe, bolesne grane, kao i one koje se međusobno križaju ili rastu preblizu jedna drugoj.
Poticanje plodnosti: Uklanjanjem nekih živih dijelova biljke potičete preostale grane da postanu plodnije. Također, omogućuje se većem broju mladih grana da rastu i donose plodove.
Razvoj krošnje: Pokušajte razviti krošnju s dobro raspoređenim grančicama. To omogućuje maslini bolju asimilaciju i omogućuje lakšu berbu.
Oblikovanje: Dajte maslini oblik koji će joj pomoći da odolijeva vjetru i olakšava berbu. Pravilno oblikovana krošnja također olakšava primjenu zaštitnih sredstava.
Reguliranje uroda: Zamijenite izrođene grane novim kako bi stablo zadržalo plodnost.

Gnojidba maslina

Pravilna gnojidba ključna je za zdrav rast i dobar prinos. Masline zahtijevaju gnojiva bogata dušikom u proljeće te kalijem tijekom ljeta i jeseni.

Budući da se masline često uzgajaju u kršu s tankim i osiromašenim tlom, redovito gnojenje je izuzetno važno. Preporučuje se uporaba stajskog gnoja ili komposta ili uravnoteženog organskog gnojiva. Ako stajski gnoj nije dostupan, možete koristiti zelenu gnojidbu. To uključuje sjetvu leguminoza (poput djeteline, graška ili graha) koje se kasnije zaoru u tlo. Gnojidba maslina ovisi prvenstveno o stanju hranjiva u tlu, tipu tla, starosti masline te razdoblju vegetacije.

Iako masline dobro reagiraju na mineralna gnojiva, organska specijalna gnojiva često donose bolje rezultate. Evo nekoliko razloga zašto koristiti organska gnojiva, kao što su specijalna organska gnojiva za masline, mogu biti povoljniji izbor:

1. Poboljšavaju strukturu tla

Organska gnojiva dodaju humus u tlo, što poboljšava njegovu strukturu. Ovo pomaže u zadržavanju vlage i povećava sposobnost tla da drži hranjive tvari. S obzirom na to da su mnogi maslinici smješteni u kamenitim i propusnim tlima, poboljšana struktura tla može značajno pomoći u održavanju optimalnih uvjeta za rast.

2. Postepeno otpuštaju hranjive tvari

Organska gnojiva se razgrađuju sporije od mineralnih, što znači da hranjive tvari iz njih postepeno ulaze u tlo i postaju dostupne biljkama. Ovo omogućuje dugotrajno i ravnotežno opskrbljivanje biljaka hranjivim tvarima, što može rezultirati stabilnijim rastom i boljom plodnošću.

3. Povećavaju biološku aktivnost tla

Organska gnojiva potiču rast korisnih mikroorganizama u tlu. Ovi mikroorganizmi pomažu u razgradnji organskog materijala i poboljšavaju dostupnost hranjivih tvari za biljke. Veća biološka aktivnost tla može pomoći u boljem iskorištavanju hranjivih tvari i poboljšanju općeg zdravlja maslina.

4. Smanjuju rizik od prekomjernog gnojidbe

Organska gnojiva smanjuju rizik od prekomjernog nakupljanja hranjivih tvari, što može biti problem s mineralnim gnojivima. Prekomjerna uporaba mineralnih gnojiva može dovesti do preopterećenja tla, što može uzrokovati problema s okolišem i zdravljem biljaka. Organska gnojiva pomažu u održavanju ravnoteže hranjivih tvari.

5. Ekološki prihvatljivija

Organska gnojiva nisu štetna za okoliš. Njihova uporaba može smanjiti potrebu za kemijskim tretmanima i smanjiti utjecaj na kvalitetu vode i tla. Ovo je posebno važno u ekološkom uzgoju, gdje je očuvanje okoliša prioritet.

6. Povećavaju otpornost na bolesti

Organska gnojiva mogu pomoći u jačanju otpornosti maslina na bolesti i štetnike. Bolje zdravlje tla i biljaka, koje potiču organska gnojiva, može smanjiti potrebu za kemijskim pesticidima i herbicidima.

U konačnici, organska specijalna gnojiva nude brojne prednosti koje mogu doprinijeti boljem zdravlju i većoj produktivnosti maslina. Uporaba organskih gnojiva dugoročno je korisna za zdravlje maslinika.

Trik za njegu maslina

Redovito okopavanje pomaže u održavanju tla prozračnim i smanjuje konkurenciju s korovom.

HomeOgarden gnojivo za masline

Masline su zahtjevne biljke koje trebaju uravnotežen unos hranjivih tvari kako bi pravilno rasle i donosile plodove. Nedostatak hranjivih tvari može dovesti do slabog rasta, manjeg prinosa i opće osjetljivosti biljke na bolesti i štetnike. Gnojidba je posebno važna u područjima gdje tlo može biti siromašno ili iscrpljeno dugogodišnjim uzgojem.

Visokokvalitetno specijalno organsko gnojivo „Organske Masline“ dostupno je u pakiranju od 2,5 kilograma i prilagođeno je specifičnim potrebama maslina. Ovo gnojivo dolazi u obliku mikrogranula, koje se brzo otapaju i pružaju esencijalne hranjive tvari vašim maslinama, obogaćujući tlo i poboljšavajući njegovu kvalitetu.

Prednosti gnojiva „Organske Masline“:

Sadrži prirodne poboljšivače rasta poput prirodnih algi, organskog fosfora i kalija.
Povećava količinu prinosa i potiče stvaranje humusa.
Pogodno za sve vrste maslina, idealno za cijeli vegetacijski ciklus.
Svako pakiranje dovoljno je za 10-20 sadnica, bez umjetnih ili kemijskih sastojaka.
Posjeduje EKO certifikat, što jamči ekološku i održivu prirodu.

Kako koristiti gnojivo „Organske Masline“:

Za osnovno prihranjivanje u proljeće i jesen preporučuje se omjer od 1 kg gnojiva na 31 m².
Za sadnju većih sadnica dovoljno je 100 g gnojiva (dvije pune šake) koje se raspoređuje u jamu za sadnju oko korijena.
Pri dodatnom prihranjivanju, gnojivo ravnomjerno rasporedite po površini tla u području krošnje ili blizini korijenskog sustava i lagano ukopajte u tlo.

Korištenje organskog gnojiva „Organske Masline“ dugoročno poboljšava kvalitetu tla, ne ugrožava podzemne vode i pridonosi zdravom i održivom uzgoju maslina.

Dodatni savjeti

Zalijevanje: U suhim ljetnim mjesecima, zalijevajte mlada stabla. Uvijek zalijevajte oko stabla, a ne direktno na stablo.
Privezivanje: Ako su masline izložene jakim vjetrovima, privezujte ih uz kolac kako bi se spriječilo njihovo savijanje ili lomljenje.
Oblikovanje krošnje: Redovito orezivanje pomoći će održavanju pravilnog oblika krošnje, što će pridonijeti boljoj plodnosti i lakšoj berbi.

Pravilna njega maslina osigurava zdrava stabla i bogatu berbu, pa je važno posvetiti se ovim osnovnim radnjama tijekom cijele godine.

Razmnožavanje Masline

Razmnožavanje maslina sjemenom

Primjenjuje se samo za proizvodnju podloga za navrtanje, jer ne prenosi vjerno svojstva roditeljskih biljaka. Kod proizvodnje kulturnih sorti ovaj način se ne koristi zbog nesigurnosti u očuvanje karakteristika roditelja.

Vegetativno razmnožavanje maslina

Ovaj način omogućava vjerno prenošenje svojstava roditelja i najčešće se koristi. Metode uključuju:

Razmnožavanje reznicom
Reznice se orezuju na 10-15 cm, tretiraju hormonskim preparatima i sade na porozan supstrat u staklenik. U suvremenim rasadnicima koriste se metode poput “umjetne magle” za brže ukorjenjivanje.
Cijepljenje (navrtanje)
Prijenos vegetativnog dijela (plemke) na podlogu divlje ili pitome masline. Uobičajeni načini uključuju:
- Cijepljenje u procjep: Na debelim podlogama se napravi procjep u koji se umeće plemka.
- Cijepljenje pod koru: Kora se prosiječe i plemka se stavlja ispod korice. Rezovi se premazuju voćarskim voskom.
- Cijepljenje pupom na T: Rez se napravi u obliku slova T, a pup se postavlja i povezuje.

Pomlađivanje iz panja

Nadzemni dio masline se siječe, a u proljeće iz panja izbijaju izdanci. Ovi izdanci mogu poslužiti kao sadnice nakon što se odaberu i uklone manji ili slabiji izdanci. Prilikom razvoja korijenskog sustava pomaže dodatak mikorize.

Vegetativno razmnožavanje preferira se zbog bržeg i pouzdajnijeg očuvanja svojstava roditelja, dok sjemensko razmnožavanje služi samo za podloge.

Štetnici i Bolesti Masline

Masline su podložne napadima različitih štetnika i bolesti. Najčešći problemi uključuju maslinovu muhu, paunovo oko i maslinovog moljca.

Štetnici na maslinama

Masline su važna kulturna i ekonomska kultura u našim krajevima, a uspješan urod i visoka kvaliteta ulja značajno ovise o pravilnoj zaštiti od štetnika. Poznavanje najvažnijih štetnika i njihovog biološkog ciklusa ključno je za pravilan odabir metoda suzbijanja i očuvanje zdravlja maslina.

Maslinina muha (Bactrocera oleae)

Maslinina muha je najvažniji štetnik maslina kod nas. Ovaj štetnik javlja se svake godine, a njegovo uspješno suzbijanje uvelike utječe na prinos maslina i kvalitetu ulja. Napad maslinine muhe uzrokuje velike gubitke u prinosu i smanjuje kvalitetu ulja zbog povećanog sadržaja kiselina. Maslinina muha ima 3-4 generacije godišnje.

Prva generacija odlaže jaja krajem lipnja i u srpnju u plodove maslina, naročito u razvijenije plodove. Ličinke izlaze nakon dva dana i ubušuju se u plod, koji postaje smežuran, ljubičast i otpadne. Razvoj ličinke u plodu traje oko 14 dana, nakon čega se kukulji. Druga generacija leti u kolovozu i odlaže jaja u plod, dok se kukulji u tlu. Treća generacija javlja se u jesen; ličinke se dulje razvijaju u plodovima i na kraju se spuštaju na zemlju za kukuljenje. Odrasle muhe javljaju se početkom godine.

Maslinin moljac (Prays oleae)

Maslinin moljac je drugi najvažniji štetnik maslina. Ima tri generacije povezane uz određene fenofaze masline. Prva generacija napada cvjetove, druga plodove, a treća lišće, a može se javiti već početkom proljeća, ali najčešće je prisutna u travnju i svibnju, za vrijeme cvatnje maslina. Uništava cvjetove. Druga generacija leti u lipnju, odlaže jaja na plodove i uzrokuje oštećenja plodova. Treća generacija pojavljuje krajem ljeta i napada lišće, uzrokujući dodatne štete.

Bolesti masline

Masline su podložne različitim bolestima koje mogu značajno utjecati na rast stabala i kvalitetu plodova. Prepoznavanje i pravovremeno liječenje bolesti ključno je za očuvanje zdravlja maslina i osiguranje dobrog uroda. U nastavku su opisane najčešće bolesti maslina koje se javljaju u Hrvatskoj.

Paunovo oko (Cycloconium oleaginum)

Paunovo oko, ili pjegavost lišća masline, najzastupljenija je bolest maslina u Hrvatskoj. Ova bolest najviše pogađa stabla u vlažnim klimama i u sjeni, te se najčešće javlja dvaput godišnje—u jesen i proljeće. Napada listove, rjeđe plodove i grančice. Karakteristične tamnozelene pjege veličine od 10 do 12 milimetara oko kojih nastaje žuto-zeleni prsten i smeđa sredina, podsjećaju na oči pauna. Jaka zaraza može uzrokovati opadanje zaraženog dijela stabla. Paunovo oko suzbija se fungicidima na bazi bakra, difenkonazola i tebukonazola s trifloksistrobinom. Najefikasniji je fungicid na bazi bakra, koji pomaže i u suzbijanju raka masline i patule.

Trulež plodova masline (Botryosphaeria dothidea)

Ova bolest, poznata i kao dalmatinska bolest masline ili patula, uzrokuje udubljene pjege veličine 0,5-1,5 cm na još zelenim plodovima, koji s vremenom poprime smeđu boju, počnu truliti i otpadaju. Gljiva Botryosphaeria dothidea širi se kišom, vjetrom i insektima. Za zaštitu maslina, osim suzbijanja maslinine muhe, preporučuje se korištenje fungicida na bazi bakra.

Rak masline (Pseudomonas syringae)

Rak masline uzrokuje bakterija koja zarazi stabla preko rana i ozljeda. Simptomi uključuju okrugle izrasline, tj. kvrge svijetlo-smeđe do smeđe boje, koje mogu narasti od nekoliko milimetara do 3-5 centimetara. Kako kvrge pucaju, nastaju rak rane na stablu. Vrste maslina poput Bjelice i Ascolane su otpornije, a zaražene dijelove treba spaliti ili odrezati. Preporučuje se i primjena fungicida na bazi bakrenog oksiklorida.

Ostali najčešći štetnici i bolesti masline

Za detaljan pregled ostalih štetnika maslina, uključujući maslininu crvenu grinju (Oligonychus latipes), maslininu pipu (Rhynchites cribripennis), maslinin usni moljac (Argyresthia conjugella), maslininu zlaticu (Aphididae sp.), siva plijesan masline (Botrytis cinerea) i pepelnicu masline (Sphaerotheca oleagina), te dodatne informacije o njihovom suzbijanju, možete pogledato u brošuri Savjetodavne službe RH: Brošura o zaštiti maslina.

Masline u posudama

Masline se mogu uspješno uzgajati i u teglama, što ih čini idealnim za balkone i terase. Važno je osigurati dovoljno velike tegle ili vreće za sadnju tj. povišene gredice i kvalitetno tlo, te redovito zalijevanje i gnojidbu.

Uzgoj Patuljaste Masline

Patuljasta maslina, često dostupna u rasadnicima ili trgovinama s biljem, obično se nabavlja kao nekoliko godina stara biljka u maloj posudi. Da bi se postigao zdrav rast i lijep izgled, potrebno je pružiti odgovarajuću njegu i uvjete.

Posude: Za uspješan uzgoj patuljaste masline, preporučujemo korištenje PlantIN vreća za sadnju tj. visoke gredice od kvalitetnog materijala. Biljke zasađene u ovim vrećama za sadnju ne možete previše zaliti, jer višak vode slobodno otječe iz njih, čime se sprečava truljenje korijena. Dostupne u veličinama od 378 l i 567 l, ove visoke gredice pružaju dovoljno prostora za zdrav razvoj korijenskog sustava. Time se omogućuje da stablo masline, ma koliko patuljasto bilo, kvalitetno raste i razvija se.

Smještaj: Patuljasta maslina najbolje uspijeva okrenuta prema jugu, daleko od izvora umjetne topline i zaštićena od vjetra. U ljetnim mjesecima, biljku je korisno premjestiti na balkon ili terasu kako bi dobila dovoljno sunčeve svjetlosti i svježeg zraka. Zimi, postavite je na hladnije mjesto s puno svjetlosti, idealno između 5°C i 15°C. Izbjegavajte velike temperaturne promjene i previše topline koja može oštetiti biljku.

Tlo i Presadnja: Ako želite povećati veličinu masline, presadite je u veću posudu ili vreću za sadnju početkom proljeća, koristeći mješavinu treseta, pijeska i humusa. Određeni supstrati za kaktuse također su dobri. Na dno posude stavite kamenčiće za drenažu kako biste spriječili stagnaciju vode, što može uzrokovati truljenje korijena.

Zalijevanje: Patuljasta maslina ne voli previše vode. Zalijevajte kada se gornji sloj tla (oko 5 cm) osuši. Tijekom ljeta, zalijevanje može biti učestalije (jednom tjedno) ali u malim količinama kako bi se izbjeglo oštećenje korijena. Uvijek uklonite višak vode iz tanjurića kako bi se spriječilo truljenje.

Rezidba: Za održavanje željenog oblika i veličine, obavite rezidbu nakon cvatnje ili sredinom ljeta. Uklonite glavni izboj i suhe ili grane koje se preklapaju, ostavljajući četiri glavne grane koje će oblikovati stablo.

Period Mirovanja: Tijekom zime, patuljasta maslina ulazi u period mirovanja. Održavajte je na što hladnijem mjestu s minimalnim zalijevanjem – dovoljno je zalijevati jednom u dva tjedna. U mediteranskim klimatskim područjima može izdržati zimu vani uz zaštitu od vjetra, dok u kontinentalnim područjima treba dodatnu zaštitu da bi se spriječilo smrzavanje.

Pravilnim smještajem, pravilnim zalijevanjem i rezidbom, patuljasta maslina može prosperirati i pružiti vam užitak u svojoj kompaktnoj veličini i mediteranskom šarmu.

Maslina u medicini, kozmetici i kulinarstvu

Maslina je od davnina poznata kao dragocjena biljka koja se koristi u različitim područjima života. Njen značaj nadmašuje samo kulinarske užitke; maslina ima i važnu ulogu u medicini i kozmetici. Njezini plodovi i ulje bogati su hranjivim tvarima i aktivnim spojem koji donose brojne zdravstvene prednosti, dok se u kozmetici cijene zbog svojih blagotvornih učinaka na kožu i kosu. U kulinarstvu, maslina nije samo sastojak, već i ključni element u stvaranju okusa koji čini razliku u mnogim jelima.

Maslina u medicini

Maslina i maslinovo ulje poznati su po svojim izuzetnim zdravstvenim koristima. Bogati su mononezasićenim mastima, antioksidansima i polifenolima, koji igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja. Maslinovo ulje može pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti zahvaljujući svom povoljnom učinku na razine kolesterola i krvni tlak. Osim toga, zbog svojih protuupalnih svojstava, pomaže u smanjenju simptoma artritisa i drugih upalnih stanja. Redovita konzumacija maslinovog ulja može podržati zdravlje probavnog sustava i pružiti antikancerogena svojstva zahvaljujući prisutnosti polifenola poput oleuropeina i hidroxitirosola.

Maslina u kozmetici

U kozmetici, maslinovo ulje je cijenjeno zbog svojih hidratantnih, hranjivih i antioksidativnih svojstava. Ekstrakti masline koriste se u brojnim proizvodima za njegu kože i kose. Maslinovo ulje pomaže u održavanju vlažnosti kože, smanjuje pojavu bora i poboljšava elastičnost. Zahvaljujući bogatstvu vitamina E, štiti kožu od slobodnih radikala i smanjuje znakove starenja. U njezi kose, maslinovo ulje pomaže u jačanju kose, smanjenju isušivanja i poticanju njenog prirodnog sjaja. Kozmetički proizvodi poput maski, krema i ulja često uključuju maslinu kao ključni sastojak zbog njenih blagotvornih učinaka na zdravlje i izgled.

Maslina u kulinarstvu

Maslina je neizostavan sastojak u mnogim kuhinjama širom svijeta, posebno u mediteranskoj prehrani. Njezini plodovi i ulje dodaju poseban okus jelima, od salata i umaka do marinada i glavnih jela. Maslinovo ulje ne samo da poboljšava okus hrane, već i doprinosi zdravlju zbog svojih hranjivih tvari. U kulinarstvu, osim što se koristi u pripremi jela, maslina se može koristiti i kao dodatak u obliku pašteta, namaza i kao ukras. Ako tražite inspiraciju za recepte s maslinama, možete posjetiti zanimljive recepte koji nude odlične ideje za korištenje maslina u kuhinji.

Maslina je neprocjenjiva biljka koja svojim brojnim primjenama doprinosi zdravlju, ljepoti i užitku u hrani. Bez obzira na to kako je koristite—bilo da je uključujete u svoj prehrambeni režim, kozmetičke tretmane ili kulinarske kreacije—maslina nudi nebrojene koristi koje su utemeljene na stoljetnoj tradiciji i znanstvenim istraživanjima. A sad ju možete uzgajati bez straha i na terasi gdje god da se nalazili.