Jedna biljka, a toliko različitih riječi za nju u hrvatskom jeziku – rajčica, paradajz, pomidor. Mnogima je ovo omiljeno povrće, a pizzu bez nje ne možemo ni zamisliti. No, kako ćemo ju zvati često ovisi i o tome iz kojeg kraja dolazimo. Osim toga, iako je botanički voće, u kulinarskom svijetu se smatra povrćem. Koliko je ta biljka komplicirana jezično, toliko je i zahtjevna za uzgoj… ili nije? U ovom članku istražit ćemo sve aspekte uzgoja i njege ove rajske jabuke, te saznati što je potrebno da bi vaš vrt bio obogaćen ovim ukusnim plodovima.
Rajčica, voćka koja se već dugo uzgaja u Zapadnoj Europi, izazvala je čitav niz srodnih izraza i naziva. U njemačkom jeziku poznata je kao Paradiesapfel, što znači “rajska jabuka”, dok je u francuskom i talijanskom jeziku poznata kao pomme d’or, odnosno “zlatna jabuka”. S vremenom su ove nazive potisnuli anglizam “tomato” u većini jezika. Kada je rajčica stigla na hrvatski prostor, uočava se utjecaj oba smjera – Njemačke i Italije. Tako su nastali germanizam “paradajz” i talijanizam “pomidora”. Konačno, pristupilo se stvaranju vlastite riječi, ali na način da se preuzme izraz koji odražava osobinu iz jezika posrednika. Dakle, iako konkretna voćka nije ni rajska ni zlatna, nije nazvana “crvenka” ili slično. Umjesto toga, po uzoru na osobitost iz njemačkog jezika (Raj), stvoren je kalk – rajčica.
Rajčica, poznata i kao paradajz ili pomidor (Solanum lycopersicum), jednogodišnja je biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Potiče iz Južne Amerike, ali se danas uzgaja u toplijim područjima širom svijeta. Plodovi rajčice, koji se koriste svježi, kuhani, konzervirani ili prerađeni, izuzetno su popularni. Iako je botanički klasificirana kao voće, u trgovačkom i kulinarskom kontekstu rajčica se obično smatra povrćem.
Zanimljivost o rajčicama
„Rajčica je otkriće koje je za povijest gastronomije jednako revolucionarno kao što je Francuska revolucija za povijest društvene svijesti”, izjavio je talijanski pisac Luciano De Crescenzo, čija strast prema rajčicama odražava i strast mnogih drugih Talijana, koji ne mogu zamisliti život bez ovog voća.
Vrste rajčica
Različite vrste rajčica mogu varirati po visini biljke, obliku ploda i okusu.
Visoke vrste rajčica mogu narasti i preko 2 metra, te im je stoga potreban čvrst oslonac.
Srednje visoke rajčice rastu do 1,5 metra i također zahtijevaju potporanj.
Niske vrste su one koje rastu do 1 metra, prikladne su za sadnju u teglama i manjim vrtovima te obično ne zahtijevaju oslonac. Njihov grmoliki rast smanjuje potrebu za trganjem zaperaka, što olakšava brigu o biljci.
Što se tiče veličine ploda, postoje različite vrste koje nude različite karakteristike:
- Cherry rajčice su vrlo sitnog i dekorativnog ploda, često korištene u salatama, pečenju i jelima od tjestenine. A mogu se i sušiti.
- “Klasične” rajčice obično su veličine jabuke, ali težina i veličina ploda mogu varirati ovisno o vrsti. Koriste se u raznim jelima, od salata i umaka do kuhanja i pečenja.
- Šljivari su rajčice ovalnog oblika, mesnate strukture s malo sjemenki, idealne za sušenje, umake, juhe i variva.
U posljednjih nekoliko desetljeća, brojne sorte rajčica nastale su u biotehnološkim laboratorijima, donoseći nove boje, oblike, mirise, okuse te čak i antioksidante. Jedna od najnovijih sorti je rajčica “Indigo Rose”, stvorena u laboratorijima Sveučilišta Oregon. Ova plavo-ljubičasta rajčica reklamira se kao “rajčica protiv raka”, obogaćena antioksidantima.
Zanimljivost o stvaranju novih sorti rajčica
Stvaranje različitih sorti rajčica u laboratorijima započelo je s ciljem prilagodbe plodova kako bi dulje zadržali svježinu tijekom transporta.
Postoji širok raspon vrsta rajčica, uključujući Jabučar, Hektor F1, Zelenu zebru, Fenomen F1, Bobcat F1, San Marzano, Runner F1, Chocolate Stripes, Matina, Viva F1, Sungold, Amerigo, Verandu, Marmande, Gardeners Delight, Matias F1, Baby Boomer, Rally F1, Brandywine i Amati.
Unatoč modernim inovacijama, još uvijek postoje sorte rajčica koje svoju slavu duguju isključivo svom izvanrednom okusu i sposobnosti da obogate jela u kojima se koriste.
- San Marzano rajčice, nazvane po mjestu San Marzano sul Sarno u okolici Napulja, ističu se duguljastim oblikom i mesnatim središtem bez mnogo sjemenki. Ove rajčice su posebno pogodne za pripremu umaka, a njihov karakteristični okus potječe iz blizine mora i minimalnih atmosferskih varijacija tijekom godine.
- Cherry rajčice su sitne, jarko crvene boje, ali ima i žutih i rastu u grozdovima. Njihov izraženi miris i okus čine ih idealnim dodatkom u salatama ili kao prilog pečenoj ribi i mesu. Postoje različite varijacije sitnih rajčica, poput “pacchina” i “piccadillyja”, te se mogu koristiti na razne načine, uključujući i gratiniranje ili karameliziranje u pećnici.
- Zelene rajčice, koje se razlikuju od nezrelih rajčica, imaju trpkast i kiselkast okus te čvrsto meso gotovo bez sjemenki. Njihova upotreba je raznolika, od prženja do pripreme marmelada ili chutneya. Meksički “tomatillosi”, također dio ove kategorije, često se koriste u pripremi umaka.
- Beefsteak rajčice su velike, s tankom kožicom i mesnatim središtem s malo sjemenki. Ove rajčice su idealne za konzumaciju sirove u salatama.
- Domaće rajčice su obično velike, sočne i mesnate, s mogućim zelenkastim nijansama oko stabljike. Njihov bogati okus dolazi do izražaja u raznim jelima, poput umaka ili punjenih rajčica.
Bez obzira na odabranu sortu, sve ove vrste rajčica pružaju različite okuse i mogućnosti kulinarske upotrebe. Međutim, briga i njega o biljkama su iste za sve vrste rajčica, uključujući redovito zalijevanje, uklanjanje korova, osiguravanje potpore biljkama i zaštitu od štetnika i bolesti.
1. Sjeme rajčice i sjetva rajčice
Sjeme rajčice
Poplava izbora sjemena rajčice mislima nas vodi u trgovinu slatkiša. Ne možemo se odlučiti koju odabrati po boji ploda, visini i obliku rasta: cherry rajčica, grapolo rajčica Matina, pelati S. Marzano 2 i mesna sorta rajčica Marmande.
Često se izbjegava uzgoj iz sjemena, jer se vjeruje da je to prezahtijevan posao. Ali je izuzetno zadovoljavajući, čak i na prozorskoj dasci.
Sjetva rajčice
Treba se pridržavati sljedećih savjeta – u fazi klijanja nije potrebno sjeme držati na svijetlom mjestu, ali je važna temperatura najmanje do 26°C. Tjedan dana nakon klijanja, biljku premjestite na svijetlo mjesto gdje temperatura ne prelazi 20°C. Nakon što narastu tri lista, možete smanjiti temperaturu na 14 ° C. Takve će sadnice biti kvalitetne, jače od onih koje bi rasle na visokim temperaturama.
Za uzgoj domaće rajčice potrebno je: ekološko sjeme, posudice ili vreće za sadnju za uzgoj presadnica, kvalitetna zemlja za vrt, prskalica, plastična folija i pločice za označavanje.
2. Uzgoj rajčice – uzgoj presadnica
Kad biljke dovoljno narastu vrijeme je za presađivanje. Presađivanjem potičemo rast korijenovog sistema. Pravo vrijeme za ovaj zadatak je kada počnu rasti prvi pravi listovi. Koristite kokosova vlakna za vrt ili kvalitetan supstrat i mikorizu.
Za bolju otpornost biljaka, kada dosegnu visinu oko 8cm, preporučujemo da ih počnete prskati prirodnim pripravkom leonardita.
Prskajte ih 2-3 tjedna sve do presađivanja na otvoreno.
Za pikiranje je potrebno: male posude, supstrat, kantica za zalijevanje.

3. Sadnja rajčice
Sadnja rajčica obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova, pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica (što se postiže za 40-60 dana od nicanja).
Preporučujemo da se potpornji postave odmah prilikom sadnje kako ne bi oštetili korijenski sustav biljke. Kao potporanj za uzgoj rajčica na okućnicama se najčešće koriste drveni kolci, dok su u plastenicima i staklenicima najpraktičniji plastificirani konopci obješeni o krovnu konstrukciju. U vrtnim centrima se mogu nabaviti i spiralni potpornji za rajčice izrađeni od metala uz koje se biljka lako vodi u vis, a bambusovi štapovi su odličan izbor i mogu se također koristiti godinama.
Vrijeme sadnje zavisi od regije. Tako u toplijim južnijim krajevima sadnja počinje već krajem ožujka za rani uzgoj na otvorenom, a u hladnijim krajevima sadnja počinje sredinom travnja do početka svibnja. No, najsigurnije je saditi na otvoreno polovicom svibnja.
Trik za uzgoj rajčice
Za ljubitelje vrtlarstva bez vrta, rajčice mogu biti savršen izbor za balkon ili terasu. Presadnice rajčice mogu se direktno saditi u vreće sa supstratom, a za svaku je dovoljna vreća od 45 litara. Redovita dopuna supstrata, kao i dognojavanje, osigurava bogatu opskrbu hranjivim tvarima, ključnu za uspješan rast biljaka.
Zemljište za sadnju rajčice
Rajčice uspijevaju na svim vrstama vrtnog tla, koje mora biti bogato hranjivim tvarima. Potrebno joj je dobro drenirano tlo na sunčanom položaju. Ne odgovaraju joj jaka alkalna tla. Tlo treba biti dobro pripremljeno i bogato hranjivim tvarima organskog gnojiva za vrt s mikorizom.
Najbolja temperatura za uzgoj rajčice
Rajčice najbolje uspijevaju na temperaturi od 21 do 24°C. Ne uspijevaju dobro na temperaturama iznad 27°C i ispod 16°C, izuzev nekih sorti. Sadimo ju na položaje zaštićene od vjetra.

Razmak sadnje rajčice
Razmak između biljaka treba biti od 50-70 cm, a između redova 50-100 cm. Biljke moraju imati razvijena 4 para pravih listova.
Dobri/loši susjedi rajčice
Na uspješan uzgoj rajčice utječu njeni dobri susjedi: niski grah, bosiljak, luk, cvjetača, poriluk, češnjak, rotkvica, radič, motovilac, zelena salata, dragoljub.
Rajčice ne vole grašak, krumpir, patlidžan, krastavce.
Činjenice o rajčicama #1Rajčice nisu povrće već voće.Činjenice o rajčicama #2Plod rajčice sadrži od 93 do 95% vode.Činjenice o rajčicama #3Rajčice pohranjene u hladnjaku mogu promijeniti okus.
Previous slide
Next slide
Potrebe za svjetlosti prilikom uzgoja rajčice
Rajčica za svoj rast i razvoj zahtijeva obilje svjetlosti. U uvjetima jeseni i zime, uzgoj rajčice u zaštićenim prostorima može biti izazovan. Za cvjetanje i zametanje plodova potrebno je osigurati 8-10 sati svjetla. Rajčice su biljke koje ne vole rasti u hladu, no ne podnose baš niti prejako sunce. Zasjena mrežama u ljetnim mjesecima je poželjna kako plodovi ne bi dobili opekline od sve jačeg sunca, ali osunčana pozicija je neophodna.
Zalijevanje rajčica
Zalijevanje rajčice važno je od formiranja plodova, tijekom berbe, pa sve do završetka uzgoja. Preporučena količina vode iznosi 25-30 litara po kvadratnom metru . U ljetnim mjesecima u uzgoju na otvorenom, tjedno je potrebno dodati 40-50 litara vode po kvadratnom metru.
Idealni sustav navodnjavanja je kap po kap ili korištenje perforiranih plastičnih cijevi koje, ovisno o pritisku crpke, doziraju vodu pokraj biljke.
Najbolje je zalijevati rano ujutro jer su tlo i biljke tada najhladniji, što je posebno važno u ljetnim mjesecima. Ova praksa je jednako važna i za uzgoj rajčice u zaštićenom prostoru.
Uzgoj rajčice u posudama i vrećama za sadnju
Presadnice rajčice presađujemo na otvoreno oko 8 tjedana nakon sjetve, a to je najsigurnije odraditi nakon 15. svibnja, kada prođe opasnost od mraza i nakon što ledeni sveci odrade svoj posao.
Rajčice se sade u prostrane posude i vrtne gredice. Sada je vrijeme da se presadnice oblikuju (uklonite zaperke/pinciranje; odstranite vrhove; gnojite organskim gnojivom plodovito povrće i rajčice; privežite potporanj bambusovim štapovima, da vjetar ne lomi ili savija stabljiku ispod težine ploda; organskom dekorativom korom pokrijte zemlju ispod rajčica, održavajte vlagu).
Hidroponski uzgoj rajčice
U hidroponskom uzgoju rajčica se uzgajaju bez tla, koristeći kokosova vlakna kao supstrat. Presadnice se prvo proizvode u čepovima kamene vune, a zatim se presađuju u kontejnere ispunjene kokosovim vlaknima. Kokosova vlakna pružaju potporu biljkama i omogućuju im da razviju snažan korijenov sustav. Osim toga, kokosova vlakna dobro zadržavaju vodu te su prozračna, što osigurava optimalne uvjete za rast i razvoj rajčica. No vrlo je bitna hranjiva otopina prilagođena potrebama biljaka periodički, a koja se dovodi do korijena pomoću sustava kapanja, što osigurava adekvatnu prihranu biljaka.
Njega rajčica
Pinciranje (zakidanje zaperaka): Rajčice rastu s mladim izbojcima, tzv. zapercima, koji se razvijaju u pazušcima listova. Redovito pinciranje, odnosno uklanjanje zaperaka dok su još mali (obično manji od 5 do 8 cm), važno je za sprečavanje prekomjernog razvoja biljke i osiguravanje bolje prozračenosti nasada. To smanjuje rizik od gljivičnih bolesti te osigurava ravnomjerniji razvoj plodova.
Dekaptacija (zakidanje vrhova): Nakon što biljka razvije od 4 do 6 cvjetnih grančica ili etaža, obavlja se dekaptacija, tj. uklanjanje vrhova biljke. Ovaj postupak pomaže u ubrzanju zriobe plodova.
Skidanje donjeg lišća: Uklanjanje starih i uvijenih donjih listova započinje nakon što prvi plodovi sazriju ili postignu određenu veličinu. Ovo je važno za poboljšanje prozračenosti nasada, posebno u plastenicima i staklenicima. Nakon skidanja lišća, česta je praksa provođenje prskanjem fungicidima radi zaštite biljaka od mogućih bolesti. No, možete odabrati i ekološku metodu koja uključuje korištenje ekoloških preparata za jačanje i otpornost rajčice.
Oplodnja: Ukoliko nema oplodnje cvjetova na rajčicama, neće biti ni plodova. Ukoliko sadite rajčice na otvoreno, vjerojatno nećete imati problema s oplodnjom cvjetova, no problem može nastati u plastenicima i staklenicima. U nedostatku oprašivača i vjetra u plastenicima, oplodnja se može obaviti mehanički. Polen se oslobađa vibracijom ili potresanjem biljaka, obično u prijepodnevnim satima kada je relativna vlaga zraka niža.
Malčiranje: Kod uzgoja rajčica, malčiranje tla može biti korisna praksa. Malčiranje tla, odnosno pokrivanje tla slojem materijala poput slame, suhe trave, kokosovom korom ili kompostom, pomaže u očuvanju vlažnosti tla, sprječava rast korova te smanjuje eroziju tla. Također, malčiranje može smanjiti mogućnost pojave bolesti tako što sprječava prskanje zemlje na donje dijelove biljaka, što može biti posebno korisno za rajčice koje su osjetljive na određene bolesti poput plamenjače ili pepelnice.
Berba rajčice
Vrijeme berbe ovisi o vrsti rajčice – neke donose plod već početkom srpnja, dok druge plodove daju do rujna, a ovisno o klimatskim uvjetima, nerijetko se berba i produžuje. Rajčice se beru čim sazriju te se mogu konzumirati svježe ili zamrznute.
Zreli plod rajčice može biti crvene, crveno-narančaste i žute boje.
Trešnjolike (cherry) rajčice, zbog svojih sitnih plodova, imaju veću koncentraciju suhih i topljivih tvari, čak i više od 10%, što rezultira većom nutritivnom vrijednošću. Osim toga, imaju povoljniji omjer šećera i kiselina, što ih čini aromatičnijima i slađima. Brže dozrijevaju od krupnih, izuzetno su rodne, često otpornije na bolesti i dugo daju plodove u jesen.
Skladištenje rajčica
Kako bi pravilno skladištili rajčica bitno je znati da na sobnoj temperaturi nastavlja proces dozrijevanja koji je započeo još dok je bila dio biljke u vrtu, a da hladnoća zaustavlja rad enzima koji su zaslužni za dozrijevanje. No rajčice ne bi trebale biti u hladnjaku jer se dozrijevanjem na sobnoj temperaturi razvija punoća okusa, ali i boja koja dolazi od jakih antioksidansa dobrih za zdravlje cijelog organizma.
U organskim vrtovima nedozrele rajčice možete pobrati i iskoristiti ih na različite načine. Ovi plodovi, ubrani prije mraza i neoštećeni, mogu se skladištiti kako bi naknadno dozorili, omogućavajući produženje njihove upotrebe. Uobičajena praksa je pakiranje tih plodova u drvene gajbice ili kartonske kutije u tamnu i suhu prostoriju.
4. Gnojidba rajčice i prihranjivanje rajčice
Tijekom rasta, rajčicama je potrebno više dušika. Kasnije, u vrijeme cvatnje i zametanja prvih plodova potrebno im je više kalija. Možete odabrati organska gnojiva na bazi životinjskog podrijetla, a novost na tržištu su organska gnojiva od 100% biljnih ostataka. Gnojivo od koprive i gaveza možete pripremiti i kod kuće. Jako je važno prihranjivati biljke organskim tekućim gnojivima, posebno u velikim posudama ili visokim gredicama, gdje je prostor ograničen.
5. Bolesti rajčice i štetnici rajčice
Bolesti rajčice
S rajčicama imamo puno manje problema ako uzgajamo zdrave i otporne presadnice koje smo posadili u pravo vrijeme i nisu prerasle. Važno je redovito pregledavati biljke. Ako primijetite malu promjenu, odmah poduzmite mjere.
Prilikom sadnje presadnica rajčice u gredice ili posude, zalijevajte pripravkom koji podiže otpornost biljke i njime sprječava nastanak krumpirove plijesni. Vjerojatno ste sredinom ljeta primijetili da su plodovi rajčice pri dnu crni. To je vršna trulež, poremećaj uzrokovan pomanjkanjem kalcija u tlu.

Štetnici rajčica
Od štetnika najviše štete prouzrokuju štitasti moljac, krumpirova zlatica i lisni miner.
Međutim, još uvijek se pojavljuju problemi s rajčicama koji nisu pogubni za biljke, to su:
- uvijanje listova – zbog previsokih temperatura kako bi se spriječio djelomični gubitak vode;
- raspucani plodovi – brz rast i dugotrajno razdoblje suše s naknadnim jakim pljuskom;
- plodovi oko peteljke su tvrdi, nezreli i zeleni – nedostatak kalija i vlage u vrućim ljetnim danima.
Za suzbijanje tvrdokornih bolesti na rajčicama možemo se boriti i domaćim sprejom od kadulje.
Za pripremu pripravka potrebno je do 15 g sušene kadulje i 1 l vode. Listove kadulje prelijte kipućom vodom. Pričekajte da se mješavina čaja ohladi pa ocijedite i navečer prskajte biljke. Prskajte najmanje 3 puta za redom u razmaku od 4 dana.
Česti izazovi u uzgoju rajčica
Najčešći problemi u uzgoju rajčice nisu uvijek uzrokovani klasičnim bolestima ili štetnicima poput plamenjače, crnih mrlja na plodovima ili lisnih ušiju, već često proizlaze iz naših vlastitih postupaka tijekom uzgoja.
Nepravilno zalijevanje je čest problem koji može negativno utjecati na rast rajčice. Opadanje cvjetova ili tek zametnutih plodova često je posljedica pretjeranog i prečestog zalijevanja biljke. S druge strane, pretjerano zalijevanje uslijed velikih suša također može rezultirati “cvjetanjem” ploda, pri čemu se plodovi na donjoj strani počinju razdvajati.
Iako je rajčica tropska biljka, ne podnosi previše jaku sunčevu svjetlost i visoke temperature. Izravne sunčeve zrake mogu oštetiti lišće i plodove. Pokazatelj takvog oštećenja može biti zreo plod s tvrdim zelenim dijelom uz peteljku. Ovom problemu možete doskočiti pravodobnim dodavanjem uravnoteženih tekućih organskih gnojiva s formulacijom za stvaranje zdravih plodova ili upotrebom peletiranog organskog gnojiva Organske rajčice i plodovito povrće. Gnojivo je obogaćeno mikroelementima i mineralima, magnezijem i kalcijem. Uz prirodne alge, vaše rajčice će ispuniti vrt ogromnim plodovima.
Kontrola štetnika također je važna preventivna mjera. Sadnjom kadifa i nevena u blizini možete privući korisne kukce koji će pomoći u kontroli štetnika. Ekološki preparati za jačanje i zaštitu također su dobar odabir kojim omogućujete preventivnu zaštitu pred štetnicima.
Ako primijetite da lišće na rajčici počinje žutjeti, to može ukazivati na nedostatak magnezija, posebno ako je biljka još mlada. Također, ako se lišće počne savijati, a nema prisutnosti štetnika, to može biti reakcija na prevelike temperaturne razlike između dana i noći, kada se biljka štiti od gubitka vlage putem lista. Preventivno je najbolje djelovati kako biste osigurali zdrave i otporne biljke. Ekološki preparat Otpornost rajčice pruža biljkama potrebnu podršku protiv vrućine, suše i bolesti. Bez umjetnih dodataka, ovo sredstvo djeluje i kurativno, ojačavajući biljke pred bolestima.
Pročitajte više u članku : Bolesti rajčice: Najčešće bolesti rajčice i kako se od njih zaštititi (homeogarden.com)
Rajčica u medicini, kozmetici i kulinarstvu
Medicinska korist rajčice
Rajčica, s obiljem likopena, karotena i drugih fitonutrijenata, iznimno je korisna za zdravlje. Likopen, snažan antioksidans, ima ključnu ulogu u prevenciji karcinoma, posebno prostate i dojke, te štiti stanice od oksidativnog stresa. Osim toga, karotenoidi poput beta-karotena su esencijalni za zdravlje očiju, pridonoseći prevenciji makularne degeneracije i drugih očnih bolesti.
Konzumacija rajčica poboljšava probavu hrane, potiče izlučivanje želučanih sokova i crijevnu peristaltiku, što je korisno kod problema poput nedostatka želučanih sokova ili gušterače. Također, rajčica je blag diuretik. Pomaže u uklanjanju viška ureje iz tijela i potiče zdravlje bubrega. Čisti stanice i poboljšava cjelokupno zdravlje organizma, a ima i protuupalna svojstva, što je korisno kod bolesti poput reumatoidnog artritisa. Dijetalna vlakna rajčice pomažu u regulaciji probave i smanjenju rizika od bolesti poput divertikulitisa.
Osim toga, rajčica je pokazala blagotvoran učinak na kardiovaskularno zdravlje. Fitonutrijenti u rajčici pomažu u snižavanju razine LDL kolesterola, regulaciji krvnog tlaka i poboljšanju elastičnosti krvnih žila, smanjujući tako rizik od srčanih bolesti.
Rajčica također pokazuje obećavajuće rezultate u podršci zdravlju kože, zahvaljujući svojim antioksidativnim svojstvima koja pomažu u zaštiti kože od oštećenja uzrokovanih UV zračenjem i slobodnim radikalima.
Oprez: Iako su koristi rajčice za zdravlje brojne, prekomjerna konzumacija može uzrokovati gastrointestinalne smetnje poput proljeva, stoga je važno konzumirati ju umjereno.
Rajčica u kozmetici
Imate li viška domaćih rajčica? Iskoristite ih za njegu kože, posebno ako imate masnu i problematičnu kožu. Rajčice su izvrsne zaštitnice vaše kože te se mogu koristiti kao fantastične ljetne maske, u borbi protiv akni, mitesera, lučenja viška sebuma, pa čak i kod opeklina od sunca!
Protiv Opeklina od Sunca: Izmiksajte jednu svježu rajčicu i malo skute pa njome namažite dijelove kože koji su crveni od sunca. Ostavite da djeluje 25 minuta pa isperite hladnom vodom. Rajčice će rashladiti kožu, a skuta je opskrbiti proteinima, čineći je zaglađenom i podatnom.
Još kozmetičkih recepata možete pronaći ovdje: Rajčica u kućnim beauty tretmanima
Rajčica i kulinarstvo
Rajčica je pravo čudo u kuhinji! Njezina svestranost donosi jedinstvenu dimenziju okusa u različita jela. Sušene rajčice, posebno one iz domaćeg vrta, donose nevjerojatan umami okus koji pobuđuje nepce.
Rajčice se mogu sušiti kod kuće s minimalnim potrebama za sastojcima i nekoliko jednostavnih koraka:
Potrebno: Rajčice (najčešće se koristi šljivar, cherry ili pelat), svježi češnjak, svježi bosiljak, ružmarin (može biti svjež ili sušen), djevičansko maslinovo ulje, sol, papar, lovorov list, svježa majčina dušica, teglice.
Priprema:
- Zagrijte pećnicu na 100°C.
- Operite i osušite rajčice, zatim ih prerežite na četvrtine. Pazite da su slične veličine za ravnomjerno sušenje.
- U posudu za pečenje stavite masni papir za pečenje i posložite rajčice jednu do druge.
- Između rajčica posložite svježi neoguljeni češnjak, posolite, popaprite i lagano poprskajte maslinovim uljem.
- Stavite posudu za pečenje u pećnicu i sušite rajčice oko 3-4 sata.
- Ugasite pećnicu i ostavite rajčice u zatvorenoj pećnici da se postepeno hlade.
- Operite, osušite i sterilizirajte teglice u pećnici na 100°C.
- U sterilizirane teglice slažite sušene rajčice, pečeni češnjak, ružmarin, svježi bosiljak, lovorov list i svježu majčinu dušicu.
- Prelijte maslinovim uljem do vrha rajčica.
- Zatvorite teglice i čuvajte u hladnjaku.
Uživajte u svojim domaćim sušenim rajčicama koje će dodati bogatstvo okusa vašim jelima!

Uzgoj rajčica donosi izazove, ali i izvanredne nagrade. Njihova nutritivna vrijednost i širok spektar primjena u medicini, kozmetici i kulinarstvu čine ih nezaobilaznim dijelom svakog organskog vrta.
“Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana!” (Hipokrat)