Popusti
Trgovina
Zemlja za vrt
Kokosova vlakna
Dekorativna kora
Supstrati
Organska gnojiva
Organska gnojiva za travnjak
Organska gnojiva za vrt
Specijalna organska gnojiva
Tekuća organska gnojiva
Eko sjeme
Sjeme cvijeća
Sjeme povrća
Sjeme začinskog bilja
Zaštita i jačanje bilja
Jačanje biljaka
Zaštita bilja
Vreće za sadnju PLANTIN
Visoke gredice PlantINUzgoj i njega orhideja
Uzgoj orhideja
Orhideje, sa svojim raznolikim oblicima i veličinama, oduvijek su fascinirale zaljubljenike u botaniku. Većinom su zeljaste, ali neke preuzimaju oblik loza ili grmova, dok svoje korijene često šire po tlu ili kao epifiti na drugim biljkama. Od minijaturnih čuda poput cvjetova Pleurothallis do impozantnih Brassia cvjetova, orhideje predstavljaju pravo bogatstvo estetske raznolikosti.
Porodica Orchidaceae predstavljaju impresivan raspon od gotovo 1.000 rodova i više od 25.000 vrsta cvjetajućih biljaka orhideja, široko rasprostranjenih diljem svijeta. Pripadajući redu Asparagales, koji obuhvaća i porodice šparoga i perunika, orhideje se ističu svojom biološkom raznolikošću. Etimološki, naziv “orhideja” izveden je iz grčke riječi, referirajući se na oblik korijenskih gomolja koji podsjećaju na testis, posebno kod određenih vrsta roda Orchis. Ove višegodišnje biljke su kopnene ili epifitne, često pričvršćene za druge biljke, s karakterističnim spužvastim pokrivačem korijena, poznatim kao velamen, koji efikasno apsorbira vlagu iz okoliša.
Stanište i raznolikost orhideja
Orhideje, s preko 25.000 vrsta u gotovo 1.000 rodova, pružaju izniman uvid u raznolikost biljnog svijeta. Njihova staništa i ekološke prilagodbe predstavljaju ključni element u razumijevanju ove izuzetne porodice cvjetajućih biljaka.
Orhideje možemo pronaći na različitim nadmorskim visinama, od razine mora do impozantnih 4.600 metara. Najveći broj vrsta nalazi se u šumama tropskih regija, gdje oblaci dodiruju planine danju i noću. Ova okolina, prekrivena mahovinom i lišajevima, idealno je stanište za epifitne biljke poput članova obitelji Gesneriaceae i Araceae.
Orhideje nisu ograničene samo na tropske šume. One pokazuju nevjerojatnu ekološku toleranciju, živeći i u pustinjskim uvjetima. Na suhim područjima sjevernog Perua, primjerice, nekoliko vrsta orhideja raste epifitski na kaktusima, prilagođavajući se suhim uvjetima.
Orhideje također pokazuju prilagodbe na specifične uvjete, poput rasta na korijenima mangrova u dijelovima Srednje Amerike ili čak na golim stijenama u Jamajci. Ova ekološka raznolikost ima ključnu ulogu u razumijevanju očuvanja orhideja, posebno s obzirom na ugrožena staništa zbog ljudske aktivnosti.
Republika Hrvatska, sa svojih preko 170 vrsti orhideja, poznatih i pod nazivom Kaćun, svrstava se među pet europskih sredozemnih zemalja s najvećom zastupljenošću. Stanište oko 60 vrsta nalazi se u šumskim područjima Gorskog kotara, dok su druge prisutne u mediteranskim i submediteranskim biotopima.
Na stranici www.prirodoslovni.hr možete prošetati virtualnom izložbom „Orhideje Dalmacije“
Vrste orhideja
Najpopularnija vrsta orhideje koja dominira tržištem i osvaja srca ljubitelja biljaka je Phalaenopsis. Ova elegantna orhideja karakterizira se jednostavnošću održavanja, dugotrajnom cvatnjom te širokom paletom boja i oblika, što je čini prvim odabirom među orhidejama.
U moru raznolikosti orhideja i kaćuna, gdje brojne vrste mame svojom jedinstvenošću, fokusirat ćemo se na selekciju od 10 najzanimljivijih vrsta:
- Bambus orhideja- Dendrobium: Ova vrsta, nazvana po stabljici sličnoj bambusu, ističe se s više stabljika, na svakoj od kojih može narasti do 15 prekrasnih cvjetova.
- Noćni leptir- Phalaenopsis: Potječući iz Azije, ova orhideja podsjeća na raširena krila leptira i često se smatra najmirisnijom među mnogim vrstama.
- Majmunsko lice- Dracula simia: Postoje vrste orhideja koje svojim cvjetovima podsjećaju na lice malog majmuna, dolaze u raznim bojama i potječu iz Perua.
- Brodska orhideja- Cymbidium: Smatra se najstarijom kultiviranom orhidejom, lako je održavati i često se koristi kao simbol prijateljstva, posebno u azijskim školama.
- Leteća patka – Caleana major: Ova impresivna orhideja dolazi u plavoj, ljubičastoj i zelenoj, s cvjetovima koji podsjećaju na patke, a može se pronaći u Australiji.
- Zvjezdana orhideja – Epidendrum: Jedna je od najljepših orhideja zbog jarke boja i intenzivnog mirisa. Dok mnoge orhideje cvjetaju kratko u toplijim mjesecima, ova vrsta cvijeta cijele godine.
- Pčelina kokica – Ophrys apifera: Rasprostranjena na područjima Europe, Azije i Afrike, ova vrsta također raste u Hrvatskoj, gdje je ugrožena zbog sabiranja i gubitka staništa.
- Bijela čaplja – Habenaria radiata: Ova ugrožena vrsta raste na močvarama u Aziji, a njezina prekrasna cvjetna struktura može postati zaštićeni cvijet. Ove orhideje uzgajaju se u ograničenim količinama i iznimno su rijetke na tržištu.
- Cattleja : Poznata kao “kraljica orhideja”, ova vrsta može narasti u širokoj paleti boja i često se smatra najljepšom među orhidejama.
- Leptir orhideja – Odontoglossum: Dolazi iz oblačnih šuma na vrhovima planina Perua i Kolumbije, uspijeva na visokim nadmorskim visinama i niskim temperaturama, prepoznatljiva po posebnim šarama.
Zanimljivosti o orhidejama
Orhideje, za razliku od većine cvijeća, ne uzrokuju alergije.
Uzgoj orhideja
Mnoge orhideje predstavljaju izazov, ali i nagradu za uzgoj u unutarnjem okruženju. Kada vlasnik doma podlegne i nabavi svoju prvu orhideju ili je primi kao poklon, treba ispuniti nekoliko zahtjeva kako bi potaknuo biljku da ponovno procvjeta.
Za razliku od drugih uobičajenih sobnih biljaka poput paprati, filodendrona, palmi i švedskog bršljana, orhideje ne rastu u tlu. Najveća zabluda je da su orhideje teške za uzgoj, posebice bez staklenika. Iako postoje vrlo izbirljive orhideje među 20.000 vrsta i otprilike 100.000 hibrida, mnoge od njih su izdržljive i prilagodljive uvjetima običnog prozorskog okna u domu. S raznolikim opcijama na raspolaganju, moguće je sastaviti kolekciju koja će donositi egzotično cvjetanje tijekom cijele godine.
Jedna od ključnih razlika između orhideja i drugih sobnih biljaka jest to što orhideje ne rastu u tlu. Umjesto toga, u divljini se pričvršćuju za kore drveća i grane pomoću debelih korijena. Ovako priljubljene, orhideje apsorbiraju vlagu i hranjive tvari iz zraka, kiše i svega što kaplje niz drvo. Njihova prilagodba preživljavanju u uvjetima gdje kiša nije obilna očituje se u sposobnosti zadržavanja vode u debelim listovima, stabljikama i korijenu.
Pozicija i svjetlost potrebna orhidejama
Vaša orhideja treba prave uvjete svjetlosti kako bi procvjetala, stoga je odabir pravog mjesta u vašem domu ključna odluka. Osigurajte orhideji svijetlu, neizravnu svjetlost, po mogućnosti kroz prozor okrenut prema istoku ili jugu. Svjetlo s prozora okrenutog prema zapadu može biti preintenzivno, pogotovo ljeti, dok prozori okrenuti prema sjeveru ne dobiva dovoljno svjetlosti, posebno u sjevernim klimama tijekom zime. Pazite da biljka nije izložena izravnom suncu, jer je to može opeći. Također, pripazite da ne dodiruje hladno staklo zimi, jer bi listovi mogli smrznuti. Ako nemate dovoljno svjetla kroz prozore, razmislite o korištenju LED svjetla za rast.
Tlo i supstrati za orhideje
Orhideje preferiraju specifične supstrate za orhideje ili smjese kore drva, treseta i perlita. Važno je osigurati dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje vode u korijenu. Osim toga, orhideje nisu uobičajene u tlu, pa je presađivanje u tlo jedan od načina da ih oštetite. Stoga, odabir pravilnog supstrata ključan je za uspješan uzgoj orhideja.
Zalijevanje orhideja
Iako su orhideje tropske biljke, ne vole biti potpuno natopljene vodom. Obično nije nedostatak zalijevanja koji ubija orhideju, već pretjerano zalijevanje. Orhideju zalijte obilno , a zatim je ne zalijevajte ponovno dok supstrat ne bude gotovo suh. Ako niste sigurni treba li zalijevanje, provucite prst kroz supstrat, koji je obično mješavina kore drva. Ako je tlo vlažno, pričekajte još dan ili dva prije ponovnog provjeravanja. Obično je potrebno zalijevati ih svakih 7 do 10 dana. Također, pazite da ispraznite višak vode u posudi jer orhideje ne vole vlažne korijene, i nemojte zalijevati krunu ili vrh biljke.
Pravilno zalijevanje orhideja:
- Prvo kako to ne raditi: Orhideje ne stavljamo pod mlaz vode jer ona jednostavno prođe kroz supstrat.
- Uzmemo posudu veću od one u kojoj je posađena orhideja.
- U posudu ulijemo vode i ako je vrijeme za dognojavanje dodamo preporučenu količinu gnojiva za orhideje i pomiješamo vodu kako bi se ono pravilno rasporedi po posudi.
- Stavimo orhideju u vodu i ostavimo je da se natopi barem 20-ak minuta (možete ju ostaviti i nekoliko sati u slučaju da je jako dehidrirana, neće im naškoditi).
- Zatim izvadimo orhideje i pustimo ih da se procijede pa ih vratimo na njihovo mjesto.
Trik za zalijevanje
Ništa ne može ubiti orhideju brže od toga da ostane u posudi natopljenoj vodom, jer nedostatak kisika uzrokuje gušenje i truljenje korijena.
Temperatura potrebna orhideji
Razlika između orhideja i mnogih sobnih biljaka leži u njihovim prirodnim uvjetima, gdje orhideje doživljavaju značajnu temperaturnu razliku između dana i noći. Manipulacija temperaturom u domu, s padom od najmanje 10 Celzijevih stupnjeva noću, potiče orhideje da lakše formiraju cvjetne pupoljke, čime se potiče bujnije cvjetanje. Orhideje se klasificiraju prema preferencijama za toplije, srednje ili hladnije uvjete, s obzirom na najnižu temperaturu koju preferiraju tijekom zimskih noći. Primjerice, orhideje poput phalaenopsisa ne podnose temperature ispod 15,5 Celzijevih stupnjeva, dok one koje vole hladnije uvjete, kao cymbidiumi i odontoglossumi, bolje uspijevaju pri noćnim temperaturama od 10 Celzijevih stupnjeva. Obratno, većina orhideja loše reagira na temperature iznad 32 Celzijeva stupnja.
Zanimljivosti o orhidejama
Aroma orhideja vrlo je raznolika: od najnježnijih aroma s primjesama meda i vanilije do mirisa pokvarenog mesa.
Prihrana i gnojenje orhideja
Gnojenje orhideja ne zahtijeva obilne doze gnojiva. Da biste održavali zdrave biljke i redovito uživali u cvjetanju, preporučuje se tjedno gnojenje prirodnim organskim gnojivom. Važno je naglasiti da je poželjno koristiti tekuća organska gnojiva, posebice jer orhideje često borave u unutarnjim prostorima, gdje kemijski preparati mogu utjecati na kvalitetu zraka. Organska gnojiva doprinose očuvanju zdravlja biljaka, čineći ih otpornijima u unutarnjem okruženju.
Presađivanje i posude za orhideje
Da Vas odmah na početku ohrabrimo: presađivanje orhideja je vrlo jednostavan poduhvat koji smiruje!
Orhideje nije potrebno često presađivati. Orhideje često dolaze u plastičnim posudama s rupama, smještenom unutar većeg ukrasnog lonca. Možete ih ostaviti u istom loncu godinama jer im zapravo odgovara da budu stisnute. No, ako želite potaknuti rast biljke, presadite je u posudu koja je otprilike 1 do 2 centimetra veća u promjeru i uvijek koristite tlo prilagođeno orhidejama. Imajte na umu da biljka možda neće cvjetati godinu dana dok se prilagođava svom novom domu.
Nekoliko je situacija u kojima je orhideje nužno presaditi:
- Korijenje orhideje značajno prelazi posudu.
- Supstrat je star više od 2 godine.
- Orhideji trune korijenje i počinje venuti.
- Orhideja je posađena u krivom supstratu.
U slučaju da Vaša orhideja treba presađivanje pokušajte ju presađivati u razdobljima:
- Mirovanja orhideje – nema rasta novih cvjetnih grana.
- Nedugo nakon otpadanja cvjetova.
- U fazi početka rasta listova.
Sada kada smo jasno odredili osnovna pravila o tajmingu presadnje , možemo objasniti i kako!
Presađivanje orhideja je vrlo jednostavan i zabavan način opuštanja pa svakako to učinite kada imate dovoljno vremena kako ne bi oštetili korijen biljke u žurbi.
Presadnja orhideja po fazama:
- Natopimo orhideju u vodi kako bi lakše odstranili stari supstrat bez da oštetimo korijen
- Pripremimo novi supstrat za orhideje za vrijeme natapanja orhideje i posudu u koju ćemo odbaciti stari te novu posudu za presadnju biljke
- Izvadimo biljku iz vode i ocijedimo
- Odstranimo sav stari supstrat – koliko god je moguće
- Pripremimo novu posudu
- Položimo biljku u novu posudu i lagano dodajemo u nju supstrat za orhideje
- Kako bi supstrat za orhideje popunio cijelu posudu i između korijenja možemo lagano protresti posudu nekoliko puta te koristiti drvenu olovku da si potpomognemo.
Njega listova orhideja
Listovi su kao i kod svake biljke tvornica energije. Zbog toga je dobro osigurati toj tvornici prave uvjete rada kako bi biljka bila sretna i zadovoljna.
- Vlažnost zraka: Orhideje preferiraju visoku vlažnost zraka, pa je korisno postaviti posudice s vodom na radijatore tijekom suhih razdoblja, posebno zimi.
- Prskanje listova i zračnih korijena: Povremeno prskanje listova i zračnih korijena orhideja može biti korisno, ali treba paziti da se ne zadržava višak vlage u sredini biljke, kako bi se izbjeglo truljenje.
- Izbjegavajte koru od banana: Za sjaj listova, treba izbjegavati korištenje kore od banana jer može povećati rizik od bolesti i oboljenja, pružajući idealno okruženje za njihov razvoj.
- Disanje biljke: Izbjegavajte sintetičke sprejeve koji ograničavaju disanje listova i mogu zagađivati zrak u prostoru gdje se biljka nalazi. Dopustite biljci da slobodno diše.
- Čišćenje prašine: Ako primijetite prašinu na listovima, preporučuje se brisanje ili tuširanje orhideja kako biste poboljšali disanje biljke.
Njega korijena orhideja
Korijen orhideja je onaj najosjetljiviji dio i najčešći razlog zašto nam orhideje ne uspiju. Dobro je uputiti posebnu pažnju na ovaj dio.
7 koraka za njegu korijena orhideja
- Posuda za orhideje bi trebala biti prozirna kako bi znali kakvog je zdravlja korijen. Isto tako ona bi trebala imati dovoljno rupa kako bi zrak strujao između korijenja jer ih to čini zdravima.
- Korijen je sklon truljenju zato orhideje zalijevamo tek kada im korijen potpuno pobijeli i supstrat se osuši. One imaju dovoljne zalihe vode u listovima ili pseudo lukovicama (eng. „pseudobulbs“) koje predstavljaju zadebljanje stabljike – recimo kod porodice oncidiuma. Zbog toga ne treba paničariti ako zakasnite dan ili dva sa zalijevanjem jer su one već spremne za crne dane.
- Zemlja za orhideje mora biti prozračna i dopuštati korijenu da diše. U slučaju da je raspadnuta i „gnjecava“ potrebno je presaditi orhideje. Novi supstrat za orhideje treba imati jasne komade koji se neće odmah raspasti. Profesionalni uzgajivači često koriste onaj od kokosa jer odlično zadržava vlagu, a i orhideje u tropima rastu upravo na palmama pa kokos predstavlja i njihovo prirodno stanište.
- Korijen koji izlazi iz posude je normalna pojava. Možete ga povremeno pošpricati vodom.
- U slučaju truljenja veće količine korijenja, presadite biljku, odstranite trulo korijenje i koristite preparat za sprječavanje gljivičnih bolesti na biljkama . Ako su vam biljke sklone truljenju koristite ga preventivno i smanjite zalijevanje.
- Budite oprezni sa kemijskim gnojivima. Naime, kako zalijevamo duže vrijeme naše orhideje, pH supstrata za orhideje počinje s vremenom padati – postaje kiseo. Kemijska gnojiva uzrokuju nakupljanje soli na supstratu i korijenu koja mogu biti smrtonosna za biljke.
- Zašto? Zbog toga što kada padne pH supstrata navedene soli postanu topljive i zatim ih biljka može apsorbirati, međutim te soli značajno štete korijenu i čest su razlog umiranja biljke. Zato preporučujem prirodno organsko gnojivo za orhideje jer on neće naštetiti korijenu i ne uzrokuje nakupljanje soli. Osim toga kemikalije neće isparavati u vaš životni prostor.
Štetnici i Bolesti orhideja
Unatoč popularnosti orhideja kao unutarnjih biljaka, važno je napomenuti da im, kao i ostalim biljkama, više odgovara život na svježem zraku izvan prostora naših domova. Tipično unutarnje okruženje često može biti presuho za orhideje, a dodatni izazov predstavlja smještaj iznad radijatora, što rezultira smanjenom otpornošću biljaka. Baš poput ljudi, biljke također posjeduju svoj “imunološki sustav”, te brze promjene unutarnjih i vanjskih faktora mogu uzrokovati stres, smanjujući njihovu otpornost.
Štetnici na orhidejama
Štitaste uši na orhidejama
Štitaste uši čine štetu sišući grane, izboje, lišće i korijen i nalazimo ih na licu i naličju listova, u korijenu lista, te na drvenastim dijelovima biljke. Mlade štitaste uši su vrlo pokretne, a starije su nepomične ispod čvrstog štita priljepljenog uz površinu na kojoj se nalaze. Tokom razvoja mogu nekoliko puta ostati bez oklopa te (poput zmija) odbacuju stari koji im više nije potreban. Boja im varira prema vrsti od kremastih, žućkasto smeđe do tamno smeđe. Struganjem se teško skidaju a da ne uništite biljku.
Štitaste uši izvrgnute su napadu mnogih prirodnih neprijatelja. Od njihovih predatora najvažniji su božje ovčice, zlatooke i stjenice, pa prekontrolirajte orhideje ako primijetite bubamare na ili oko njih.
Ovi nametnici su vrlo otporne štetočine, karakterizira ih tvrd štit – oklop.
Jako su podložne zarazi gotovo sve vrste fikusa, sobne paprati, palme, ukrasni citrusi i oleander, na kojima nalazimo najčešće štitastu uš bršljana, na oleanderu i štitastu uš oleandra, a na bromeliji štitastu uš bromeliji. Zaraze su vrlo česte na višegodišnjim lončanicama, tijekom zime, koje u jesen unosimo u kuću na zimovanje, a tek u proljeće nalazimo štitiće na biljci.
Štitastih se uši teško riješiti zato što jajašca ostaju neko vrijeme ispod oklopa zrele ženke nakon što ih snese i ugine. Ukoliko se ne riješite tih jajašaca mehaničkim putem, morati ćete pričekati da se ličinke razviju, pa ponoviti postupak.
Vunaste uši na orhidejama
Vunaste uši pripadaju skupini štitastih uši. Razlika je da im tijelo pokrivaju bijele vunaste, točnije praškaste voštane nakupine. Najčešće ih nalazimo u pazušcima grančica u nakupinama.
Vunaste uši su čitavog života pokretne. Žućkasti listovi i oslabljen rast krajnja su posljedica koju možete vidjeti na vašim orhidejama nakon napada ovih nametnika. Ove životinje prekrivaju se ljepljivim tvorevinama koje izgledaju kao male pahuljice vate, a koje nastaju od njihovog izmeta.
Osim na orhidejama, privlačno stanište za vunaste uši su i biljke poput krotona, afričkih ljubica, asparagusa, šilja (cyperus), begonija, poinsetija (Božićna zvijezda), klivije (clivia) i sl. Potkraj zime često se neugodno iznenadimo njihovim nakupinama na prezimjelim lončanicama.
U slučaju pojave vunastih ili štitastih ušiju orhideju je potrebno iznimno pažljivo mehanički očistiti (maramice, vata, štapići za uši, kist, pinceta i sl.), obavezno presaditi u Organsku zemlju za orhideje (posebno kod vunastih ušiju, jer one polažu jajašca u zemlju/koru/supstrat) i preporučamo korištenje homeopatskog sredstva za zaštitu biljaka Tvrdokrilci STOP 4 puta u roku od 14 dana. Pripravak se koristi zalijevanjem na dane 1, 3, 7, 14 ako je najezda već nastupila, ili preventivno jednom mjesečno. Za svaki slučaj možete maknuti sve zaražene biljke u izolaciju u drugu prostoriju, te po potrebi ponoviti ciklus primjene sredstva ako se u međuvremenu izlegla nova generacija.
Crveni pauk na orhidejama
Crveni pauk i ostale grinje su sitne opake štetočine koje se golim okom gotovo ne mogu uočiti. Crveni pauk je grinja gotovo prozirnog tijela koja se mijenja ovisno o biljci kojom se hrani.
Dugačak je oko 0,5 mm, a boje variraju između crvene, zeleno žute, žute i narančaste. Ukoliko su uvjeti gdje se jajašca paukova nalaze ekstremno suhi, potrebno im je samo tjedan dana da sazre iz jajašca u zrelog nametnika. Nalaze se na naličju lista gdje se hrane sokovima iz stanica biljke te uzrokuju pojavu žućkastih ili srebrnastih pjega.
Trik crveni pauk na orhidejama
Kako je samog nametnika teško uočiti golim okom, prebrišite maramicom donju stranu listova na kojima sumnjate na infestaciju. Crveni trag koji ostaje na maramici, znak je crvenog pauka.Pogoduje mu smanjena vlažnost zraka jer uz manje napora stiže do sokova iz stanica listova jer mora odstranjivati manje vode iz biljnih sokova u listovima. Jačanjem napada ovih nametnika i povećanjem broja paukova, pjege se šire uzrokujući sušenje i otpadanje listova.Životni ciklus od jajašca do odrasle jedinke je od 7 do 10 dana. Jajašca izgledaju kao male bijele točkice. Ženka proizvede više od 100 jajašaca.Crveni pauk se uglavnom pojavljuje na orhidejama s relativno mekanim listovima (Dendrobium, Phalaenopsis).
U borbi protiv crvenog pauka morate povećati vlagu zraka: redovitim prskanjem listove orhideja vodom, brisanjem listova ili tuširanjem. Stavite biljku u kupaonicu i uz redovito parenje prilikom tuširanja crveni paukovi mogu i nestati nakon nekog vremena. Možete i orhideje dobro poprskati i na nekoliko dana prekriti s prozirnom plastičnom vrećicom. Isto tako crvenog pauka možete spriječiti prskanjem gdje umjesto vode koristite pripravak od koprive.
Trik protiv bolesti orhideja
Obratite pažnju i na prisutnost nametnika i insekata, jer su oni najčešći prenositelj bolesti među biljkama u zatvorenom prostoru.
Bolesti orhideja
Gljivična oboljenja kod orhideja
Gljivična oboljenja su uglavnom izazvana hladnim i vlažnim uvjetima. Zagušenje biljaka može biti uzrokovano različitim organizmima.
Napad bolesti vidljiv je na mladicama no vrlo često bolest uništava cijelu biljku u vrlo kratkom periodu. Sve počinje sa listovima, novim izdancima korijena i listova koji počinju po sebi dobivati purpurno do purpurno smeđe dijelove orubljene žutim marginama koji se mogu lako odstraniti.
Ukoliko Vam je biljka iznimno vrijedna, odsijecite sve zaražene dijelove tako da sterilizirate oštricu nakon svakog odrezanog lista. Orezane dijelove posipajte cimetom (cimet je prirodni fungicid). Ukoliko imate sastojke, fungicid se može napraviti i od preslice (200g preslice namakane u 10 litara vode jedan dan). Ukoliko bolest nije izliječena, potrebno je uništiti biljku jer se ova bolest brzo širi.
- Nepravilni cvjetovi
Hladni i vlažni uvjeti pomažu gljivici Botrytis koja napada cvjetove orhideja tako da oni postaju nepravilnog oblika ili posuti crnim točkicama. Poboljšanje prozračivanja može eliminirati ovaj problem. Ova bakterija se širi izlučevinama afida na gornjim listovima te će te se ove gljivice riješiti kada se riješite i insekata koji ju proširuju.
- Mrlje i točke na listovima
Gljivice poput Cercospora, Septoria i Phyllosticta uzrokuju točke na listovima orhideja Cattleya, Dendrobium, Oncidium i Vanda. Točkice su hrapave na opip a ukoliko je biljka jako zaražena, to može dovesti i do umiranja orhideje. Odstranite oštećene listove i osigurajte što veći protok zraka.
- Crno truljenje
Crno truljenje je posebno agresivna infekcija koja napada Cattleye, a uzrokuje ju gljivica Phytophthora. Novi izdanci najednom potpuno pocrne a truljenje se brzo širi i na ostatak biljke. Na ovu bolest su posebice osjetljive orhideje koje su preživjele toplinski stres, a prenosi se tijekom vlažnog vremena. Oboljenje se prenosi i vodom. Presadite orhideju u sterilan supstrat i pažljivije zalijevajte te ukoliko je moguće smanjite vlagu u zraku. Naša preporuka je kokos kora – dehidrirani supstrat iz kokos komadića posebno namijenjen za orhideje.
- Suho truljenje
Suho truljenje je uzrokovano gljivicama Fusarium i Rhizoctonia a napada Dendrobiume i Vande. Bolest se očituje tako da listovi Vande počnu otpadati a pseudolukovice Dendrobiuma postanu porozne i šupljikave te ostanu bez boje na nekim mjestima. Za ovu bolest se ne preporučuju fungicidi jer se smatra da je oboljenje rezultat lošeg uzgoja.
Bakterijska i virusna oboljenja orhideja
- Bakterijske bolesti
Truljenje je posljedica infekcija i bakterija koji se razvijaju u toplim i vlažnim uvjetima. Infekcije se moraju suzbijati kako se ne bi proširile na ostatak biljke. Najjednostavniji način borbe protiv truljenja je da se oštećeni dijelovi jednostavno odrežu od zdravog dijela biljke. Tretirajte rez cimetom. Koristite sterilizirani nož ili škare. Kao sterilizator možete koristiti alkohol ili hidrogen peroksid, no sječivo možete uspješno sterilizirati i nad otvorenom vatrom.
- Virusna oboljenja
Najčešća virusna oboljenja se pokazuju na promjenama boje listova koji mogu dobiti žute ili smeđe mrlje po sebi. Virusi mogu osakatiti, promijeniti izgled i oslabiti Vašu biljku. Simptomi virusa: Deformirano lišće i cvjetovi, diskoloracija cvjetova. Poneke inficirane biljke ne pokazuju nikakve simptome.
Pri tome pazite i na insekte koji mogu prenositi viruse. No virusi se ne smiju zamijeniti s nedostatkom nekih mikroelemenata u prihrani orhideja. Nema dobrih sredstava protiv virusa, no neke se biljke pokazuju otpornijima od drugih u odnosu na virusna oboljenja. Prisustvo virusa se utvrđuje u laboratorijima.
Suzbijanje: u nedostatku lijekova za virusna oboljenja, biljke je nažalost potrebno uništiti (najbolje spaljivanjem).
Ostale bolesti i najčešći problemi kod uzgoja orhideja
- Uvijanje listova
Ponekad pseudo lukovice kreiraju uvijene listove što može biti posljedica neredovitog zalijevanja i dohranjivanja. Zbog toga biljka nije u stanju normalno se razvijati te stvara naizgled nezdrave listove. Postoje teorije da je to i posljedica genetskih manjkavosti no ona nije potvrđena.
- Suhe smeđe točke
Male izolirane smeđe točke koje se mogu pojaviti na starim listovima mogu biti posljedica prirodnog starenja lišća, ali i ostalih oštećenja kao što su sunčeve opekotine, pregrijavanje ili pothlađivanje biljke. Ukoliko držite orhideje na prozorskoj dasci, pazite da sunčeve zrake ne sprže lišće(već i zimsko sunce kroz prozorsko staklo može uzrokovati jake opekline).
- Sušenje vrhova listova
Sušenje vrhova listova može pokazivati gljivično oboljenje, no najčešće znači da postoji problem sa zalijevanjem kojeg treba korigirati.
- Orhideja ne cvjeta
Kada orhideja ne cvjeta, to može biti uzrokovano nedovoljnim svjetlom, nedovoljnom dužinom dana te previsokom ili preniskom temperaturom u odnosu na poželjnu. Da potaknete orhideje na cvjetanje osigurajte im razliku između noćne i dnevne temperature od 10-15°C.
- Otpadanje listova
Neke orhideje su vrlo osjetljive na minerale u vodi. Npr. Masdevallia i Promenea to pokazuju diskoloracijom listova i otpadanjem listova. U tom slučaju prestanite dohranjivati orhideju i zalijevajte ju samo kišnicom. Pregledajte nove listove i korijenje te ukoliko oni izgledaju normalno možete početi dohranjivati orhideje no dobro ih isperite kišnicom nakon toga. Ukoliko počnu žutjeti i otpadati listovi na Phalaenopsisima, vrlo vjerojatno je korijenje trulo.
- Otpadanje pupova
Ovo je problem koji se često dešava u obliku opadanje cvjetnih pupova nakon što oni požute. Uzrokovan je preniskim noćnim temperaturama, te dimom ili ispušnim plinovima. Kako biste riješili ovaj problem morate osigurati adekvatne uvjete orhidejama.
Homeopatsko sredstvo Bolesti STOP se koristi prije pojave bolesti. Bazira se na koncentratu fungi complex 1, a najučinkovitije djeluje ako ga primjenjujemo kao vodenu otopinu zalijevanjem, tj. kod orhideja potapanjem. Jednostavno je za upotrebu i u potpunosti sigurno za ljude i okoliš. Bolesti STOP su prirodni ekstrakt koji jača biljke, povećava njihovu otpornost protiv bolesti. Najbolji sastojci iz prirode za vaše biljke!
Biljka na koju ne utječu mikroorganizmi iz okoliša nema prilike stvoriti ni ojačati svoju otpornost. Ona energiju koja je u originalnu namijenjena za izgradnju imunosti koristi za porast biljne mase i druge procese, no u trenutku kada dođe u kontakt s novim patogenom iz okoliša, tek tada počinje s izgradnjom imuniteta. Tada je nažalost prekasno i najčešće patogen/bolest pobjeđuje. Konvencionalni proizvođači upotrebom pesticida uzrokuju da biljka postaje „lijena“ te ne stvara vlastitu otpornost.
Budući da biljka ne raspoznaje korisne od patogenih mikroorganizama, ona reagira jednako na njihovu prisutnost, te počinje razvoj i jačanje otpornosti na bolesti. Zalijevanjem navedenim kompleksima biljku na prirodan način stimuliramo da stekne prirodnu otpornost. A ako biljkama dodamo i dovoljno hranjivih tvari, djelujemo direktno na izgradnju čvrste stanične stijenke i membrane otporne na prodor patogena. Sve zajedno čini biljku jačom i otpornijom na patogene.
U zaključku, orhideje nisu samo prekrasan ukras naših domova; one su i čarobni podsjetnik na snalažljivost i eleganciju prirode. Njihova nevjerojatna prilagodljivost i raznolikost čine ih posebno privlačnima, dok nam oplemenjuju životni prostor svojom sofisticiranom ljepotom. Kroz njihovu brigu i pažnju, otkrivamo da i najdelikatniji cvjetovi posjeduju izniman unutarnji sjaj.
Savjeti
Pingback: Presađivanje orhideja je lako! - Homeogarden