U vrijeme kada sam odlučio uzgajati čili papričice, mikorizu nisam poznavao. Tek mi je kasnije poznanik ponudio da probam dodati u zemlju pri presađivanju proizvod Organska mikoriza. Uvjeravao me da probam testirati proizvod tako da mogu uspoređivati dvije posađene biljke (jednu bez i jednu s mikorizom). Vrlo sam brzo uvidio što sam zapravo propuštao sve te godine, ponajviše kilograme čilija. Da pojasnim…
Riječ Mikoriza sastavljena je od grčke riječi Miko = gljiva i riza = korijen. Radi se o suživotu gljivica i biljaka. Gljive pospješuju razvoj organskih spojeva u zemlji u spojeve prihvatljive za rast biljke. Gljivice biljkama dovode dušik i fosfor te neke od vitamina. One ujedno osiguravaju da u sušnom razdoblju biljka prima dovoljno vode. Iz druge perspektive, biljke gljivicama daju organske spojeve, ugljikohidrate, koji im trebaju za rast i razvoj. Navedeni sustav odličan je primjer simbioze i suživota biljke i gljivica koji se prirodno razvija u kopnenim ekosustavima i dokazano je jedan od najboljih načina za razvoj i zdravlje biljke. Mreža podzemnih vlakana gljivica povezuje se s korijenom biljke i djeluje kao produžetak samog korijenskog sustava biljke. Tako se korijenski sustav povećava te umrežava i do 1000 puta. Micelij gljive ima veliku mogućnost crpiti vodu i hranjive tvari iz zemlje te time osigurava poboljšane uvjete za sam razvoj biljke. Mikorizne gljivice ostaju povezane s korijenom biljke cijeli njen životni ciklus. Tako možemo reći da je mikoriza živi organizam koji podupire biljku kroz cijelo razdoblje života.
Razlika između sadnica s dodatkom mikorize velika je i primjetna. Čašica sa zemljom u kojoj je mikoriza pokazuje isprepletenu mrežu korijena koja je toliko aktivna i živa da pri presađivanju početkom svibnja čili sadnica skoro nema više zemlje, već cijelu hrpu žila korijena. Ubrzo sam otkrio da je mikoriza neosporivo bitna za uspješan razvoj, cvjetanje i život biljke. Jedino je tako biljka dovoljno moćna i zdrava te mi osigurava bogat urod plodova.
Sadnja i njega:
Zadnje presađivanje sadnica počinjem u siječnju, kada se zemlja već ugrije i kada više nema jutarnje rose koja bi sadnice uništila. Osobno, većinom čili papričice uzgajam na balkonu u loncima različitih veličina (6 – 12 litara), nekoliko manjih sorata u koritima, a nekoliko ih posadim u rasadnik. U rasadniku koristim HomeOgarden Organsku zemlju većih pakiranja, no pomiješam ju s vrtnom zemljom iz tla. To napravim tako da svake godine rastopim dvije do tri Organske zemlje te ju grabljama pomiješam sa zemljom iz tla. Pokazalo se da tako pripremljena zemlja dugo drži vlagu u sebi i tako dulje i bolje opskrbljuje moje plodove potrebnom vodom. Čak i za najtoplijih dana, usred ljeta, zalijevanje ograničavam na svaka tri do četiri dana jer biljke nemaju potrebu za više vode.
Dognojavanje:
Kada ugledam prvi cvijet biljke čili paprike, počinjem dognojavati gnojivom za rajčice i plodovke. Koristim gnojivo HomeOgarden koje mi jamči obilan plod sve dok vanjska temperatura ne padne ispod 5 stupnjeva celzija. Kod gnojenja čilija ovisni smo i o vanjskim uvjetima kao što su temperatura, vlaga, količina sunca i prisutnost raznih štetočina. Protiv toga se borim tako da svoje biljke i plodove istuširam koncentriranom tekućinom Štetočine STOP. Ako se unatoč tome i pojavi koja gusjenica i lisna uš, odstranim ih ručno našpricavanjem mješavinom dječjeg sapuna i vode.
Želim vam uspješnu sadnju i neka vam plodovi bogato rode.
Vasja Ličen, ČILIČEN