Početkom nove godine i sve dužim danima, mnogi vrtlari/ce uzbudljivo iščekuju vrijeme prve sjetve. Vlastite presadnice nije teško uzgojiti. To je idealni način da budete neovisni od ponude na tržištu koje ne nudi uvijek ono što želimo. Ovako točno znate što će vam narasti u vrtu, pogotovo ako skupljate i obnavljate domaće sjeme.
Silvija Kolar Fodor
Zaljubljenik u prirodu i nositelj edukacije o organskom vrtlarenju u okviru udruge "Biovrt - u skladu s prirodom". Njezine vrtlarske savjete i iskustva možete pratiti na www.biovrt.com
Sredinom veljače možemo započeti sa sjetvom paprika, feferona, patlidžana, peruanskih jagoda i celera, dok je početak ožujka pogodan za sjetvu rajčice i tomatilla u zatvorenom. Ove vrste porijeklom su iz toplijih predjela srednje i južne Amerike i trebaju duže razdoblje vegetacije da bi počele roditi. Zato ih trebamo prije uzgojiti u zatvorenom i kasnije ih presađujemo na otvoreno.
Ako nemate hladno klijalište ili staklenik, prozorske daske u vašem stambenom prostoru poslužiti će svrsi, pa čak i ako imate radijatore. Sve što vam treba za sjetvu u zatvorenom je malo zemlje, posudice i sjeme.

Odabir kvalitetne zemlje preduvjet je uspješnog klijanja i rasta. Možete pomiješati kvalitetan kompost ili organsku zemlju sa 1/3 zemlje s krtičnjaka, jer je bogata mikroorganizmima koji čine povoljne uvjete u zemlji za biljku.
Posude za sjetvu
Možete kupiti vreće za sadnju, posebne teglice i posude predviđene baš za uzgoj presadnica, napravljene od stiropora, plastike i kartona. Ja ipak više volim reciklirati nepotrebne stvari. Tako tokom cijele godine skupljam čašice jogurta i vrhnja te korištene teglice. Bitno je da posuda ima rupe na dnu da se u zemlji ne zadržava voda.
Na čašicama je obavezno napraviti rupu za otjecanje vode na dnu, da ne bi uslijed previše zalijevanja sjeme istrulilo ili se razvile gljivične bolesti.
Sjetva
Zemlju je potrebno napuniti do 2/3 posudice i zalijati prije sijanja. Nakon toga sjeme rasporedite po cijeloj površini i pazite da ne bude pregusto. U mini vrećicu za sadnju idealno je staviti 2-4 sjemenke. Kad rasporedite sjeme dodaje se tanki sloj zemlje, dovoljan samo da prekrije sjemenke i sve lagano utisnite prstima. Da bi osigurali optimalne uvjete za nicanje, a to su povoljna temperatura i vlaga, prekrijte posudice prozirnim najlonom i pričvrstite ga gumicom (kao nekad zimnicu).
Najlon je potrebno s vremena na vrijeme dizati ukoliko dolazi do pretjeranog nakupljanja vlage ili ga malo probušiti (npr čačkalicom). Kad biljke niknu najlon je potrebno potpuno maknuti. Računajte na različito vrijeme nicanja po vrstama – sjeme paprike klije i do 30 dana, sjeme rajčice najčešće 7 dana.
Ako vam dio nije niknuo, malo prokopajte prstima i provjerite stanje zemlje:
– ako je prevlažno sjeme može istruliti, stavite odmah nekamo na toplije da se sustrat prosuši
– ako je presuho sjeme neće početi nicati, lagano zalijte supstrat
– ako su se pojavili mali bijeli crvići u zemlji (ličinke šampinjonske mušice i sl), ponovite sjetvu u novi supstrat
Njega presadnica
Presadnicama morate obavezno osigurati dovoljno svjetlosti i optimalnu temperaturu između 16-20 stupnja. U slučaju da biljke nemaju dovoljno svjetlosti počinju se izduživati prema izvoru svjetlosti, a previše će rasti i ukoliko je pretoplo.
Sporiji rast je bolji od prebrzog i bujnog rasta koji može rezultirati slabljenjem i polijeganjem presadnica.
Ne pretjerujte s zalijevanjem: bolje da je zemlja više suha nego prevlažna, jer previše vlage pogoduje i štetnicima i bolestima kod uzgoja presadnica.
Problemi s bolestima i nametnicima:
Crna noga sadnica, padavičastost (Phoma lingam) – stabljike se posuše kod površine tla, polegnu i počnu sušiti. Pojavljuje se na mladim biljčicama tijekom sijanja u zatvorenim i nedovoljno prozračnim prostorima, te kod preguste sadnje i kod stalno prevlažnog supstrata.
Štitasti moljci – bijele mušice koje isisavaju biljne sokove na poleđini listova i tako uništavaju mlade biljke. Čim je biljčica izduženija i slabija, to će ju nametnici više napadati.
Ličinke šampinjonske mušice – mali bijeli «crvići» u zemlji koji uništavaju korijenje mladih presadnica. Pogoduje im vlažniji supstrat i prva “crta obrane” je održavati gornji sloj supstrata sušim. Također, ako primijetite te “crviće” u supstratu, presadite sve u novi supstrat, uz lagano ispiranje korijenje mlakom vodom.
Priprema za sadnju na otvoreno
Presadnice je potrebno postupno privikavati na vanjske uvjete. Svaki dan ih malo potapšajte, mašite im lepezom ili novinama. Time ih činite čvršćima i otpornijima. Osim toga, staklo filtrira štetne zrake, pa ih je potrebno mjesec dana prije presadnje na otvoreno iznositi svaki dan malo pomalo da se priviknu i na sunčeve zrake i ne dobe opekline kod presađivanja na otvoreno.
Presadnice presađujemo na otvoreno kad prestane opasnost od zadnjih proljetnog mraza.
Želim vam puno uspjeha sa uzgojem vlastitih sadnica!