Popusti
Trgovina
Zemlja za vrt
Kokosova vlakna
Dekorativna kora
Supstrati
Organska gnojiva
Organska gnojiva za travnjak
Organska gnojiva za vrt
Specijalna organska gnojiva
Tekuća organska gnojiva
Eko sjeme
Sjeme cvijeća
Sjeme povrća
Sjeme začinskog bilja
Zaštita i jačanje bilja
Jačanje biljaka
Zaštita bilja
Vreće za sadnju PLANTIN
Visoke gredice PlantINRučak bez salate?
Svima nam je poznata činjenica da zdrav nutritivno izbalansiran ručak mora sadržavati i vlakna. Budući da je preporučljiv izvor vlakana u prehrani zeleno lisnato povrće, salata je logičan izbor. Brzo se priprema i slaže se sa svim glavnim jelima domaće kuhinje.
Salata je zdrava, a najbolja je ona iz vlastitog ili bakinog vrta. No, znate li zašto?
Svježe ubrana organski uzgojena salata iznimno je bogata vitaminima, fitonutrijentima i folnom kiselinom. Zdjelica zelene salate ima više vitamina C nego srednje velika naranča i snažan je antioksidant koji pomaže imunološkom sustavu u zaštiti od bolesti. Salata sadrži puno vode, a jedna glavica salate zadovoljava 16 % dnevne potrebe organizma za tekućinom.
U bijelim dijelovima salate nalaze se bjelančevine – 18 % proteina – približna količina koja se nalazi u jednom jogurtu. Uz to u listovima se nalazi osam važnih aminokiselina za metabolizam.
Sljedeći sastojak je folna kiselina koja je jedan od vitamina B-kompleksa i važna je pogotovo za trudnice. Folna kiselina sprečava nepravilnosti kod razvoja leđne moždine embrija čime omogućava pravilan razvoj živčanog sustava. Zelena salata sadrži velike količine folne kiseline koja bi trebala biti uključena u svakodnevnu prehranu budućih mama.
Nemojmo zaboraviti minerale – među njima kalcij, željezo, kalij, magnezij, mangan i bakar. Kalij uravnotežava količinu tekućina u organizmu, kontrolira krvni tlak i otkucaje srca. Mangan je potreban za antioksidaciju stanica, bakar je potreban za stvaranje crvenih krvnih tijela, željezo je važno za nastajanje hemoglobina i sprečava anemiju.
Kao i svo zeleno povrće, salata je također bogata vlaknima i odlična je za sve koji imaju problema s probavom. Salata je idealna za sve koji imaju problema s viškom kilograma i probleme s kolesterolom. Ima malo kalorija i sprečava skupljanje loših masnoća u krvi.
Salatu jedemo cijele godine – u proljeće sijemo zelenu salatu i endiviju, po ljeti različite sorte radića, u jesen matovilac koji beremo u zimi kao i radić.
Sa salatama možemo učiniti naš vrt posebnim i raznobojnim jer se možemo odlučiti za zelene, bijele ili crvene vrste, ovisno koje više volimo. Samo domaća organski uzgojena salata sadrži u sebi sve vitamine i minerale. No, salata stajanjem gubi nutritivne sastojke pa je važno što prije nakon berbe pripremiti je i pojesti.
Za uzgoj salate potrebno je plodno, rastresito humusno tlo pH vrijednosti 6-7 koje dobro zadržava vlagu. Budući da je salata osjetljiva na visoku koncentraciju soli koje su osnova mineralnih gnojiva, tlo bi trebalo biti bogato organskom tvari. Treba istaknuti da salata pogotovo neće rasti u zemlji koja je zasićena herbicidima.
Prije nego posijemo ili posadimo salatu poželjno je dodati organsko gnojivo, nikako ne upotrebljavamo umjetna gnojiva ili agrokemikalije. Organska gnojiva trebaju sadržavati prirodne poboljšivače rasta za zdrav rast kao što su leonardit i mikoriza, za brz razvoj sustava korijenja.
Ako sadimo salatu, mlade sadnice možemo zaliti prirodnim pripravcima za jačanje lisnatog povrća da što prije ojačaju i narastu. Ako imamo tešku zemlju, sadnicama dodajemo malo organske zemlje ili je rastresemo po površini gdje smo posijali salatu. Zemlja ne bi smjela sadržavati umjetna gnojiva.
Na optimalnoj temperaturi (15°- 20 °C) posijano sjeme salate će niknuti za 2-4 dana, a maksimalan rast na otvorenim gredicama će dosegnuti nakon 45-55 dana.
Temperatura zraka viša od 20 ºC u fazi rasta, osobito ako je suho tlo, nepovoljno će se odraziti na količinu i kakvoću prinosa. Salata koja raste na suhom tlu, vrlo brzo formira sjeme te više nije prikladna za jelo. No, salatu jačamo na prirodan organski način prirodnim sredstvima za jačanje lisnatog povrća koja omogućavaju salati zdrav i dobar rast čak i kad su noćne temperature niže, i u slabijim uvjetima za rast (bilo zbog tla ili vremenskih prilika). Tako će i berba nastupiti ranije.
Kada su biljke veće možemo ih organski dognojiti tekućim gnojivima koja sadrže npr., leonardit koji na organski način povećava lisnu masu.
Ne zaboravite također da salatu vole jesti i puževi i voluharice, zato možete zaštititi biljke bez agrokemikalija prirodnim pripravcima protiv puževa ili voluharica. Oba pripravka odvraćaju štetnike na način da biljke zalijemo sredstvom prije nego se štetočine pojave.
Mini salate ili mikrosalate su specifične sorte, predviđene za uzgoj u posudama poput začinskog bilja. Matovilac, rikola i potočarka su najčešće u hobističkom uzgoju na balkonu. Prednost mikrosalata je što se ne beru, već se više puta u sezoni šišaju škaricama.
Bez obzira koja je vaša omiljena salata, upotpunit će svaki obrok. Dobar tek!
Savjeti