Salata – kraljica vrtova

Što nikada ne smije nedostajati na stolu za ručak?

Salata, naravno. Šareni tanjuri hrskave salate definitivno su jedan od najzdravijih obroka, a još je ljepše ako je uzgajamo sami. Gredice sa salatama nisu toliko dosadne kako se može činiti na prvi pogled.

Postoji bezbroj vrsta salata, pa se zabavite kada stvarate gredice sa salatom! Uljepšajte svoje vrtove različitim vrstama, okusima, bojama i teksturama.

Pripremili smo vam kratki vodič za uzgoj domaće salate. Objasnit ćemo sve, od sjetve do jednostavnih trikova za izvrstan rast zelene kraljice zdravih vrtova.

Zbogom umjetnoj salati iz trgovina

Zelena salata je lisnato povrće koje je posebno osjetljivo na upijanje teških metala i kemikalija iz zemlje, koje se udobno smjeste u listove a vi ih na kraju pojedete u zdjelici svježe salate.

Kupljena salata uzgaja se od genetski modificiranog sjemena koje praktički ne vidi zemlju. U plastičnim staklenicima uz pomoć hidroponskog sustava kap po kap, gomile umjetnih gnojiva i agresivnih pesticida talože se u svaku biljku. Pa dobar vam tek!

Prije nego što dublje uđemo u istraživanje ovog nježnog povrća, treba napomenuti da je jedini način za uzgoj zdrave salate u organskom vrtu. Da biste uzgajali salatu, birajte samo bio sjeme ili ga uzgojite sami. Pripremite zemlju s organskim supstratima i pognojite ju prirodnim gnojivima.

Za salate se ne kaže “da ono što ne znate ne škodi”, jer se štetne kemikalije talože u našem tijelu tijekom godina i uzrok su mnogim bolestima. Zašto kupiti umjetno uzgojenu salatu kada je tako jednostavno i brzo uzgajati domaću?

Uzgoj salate nije nikakva muka

Zelena salata je jednostavna za uzgoj. Ne treba puno gnojiva i možete ju uzgajati duže od svega povrća, čak i zimi. Sjeme salate klija kada temperatura poraste iznad 5 °C. Idealna temperatura za zdrav rast je oko 15-20 °C, ali postoje vrste koje se dobro uspijevaju u vrućim ljetnim i u hladnijim mjesecima. Jeste li znali da postoje i autohtone hrvatske vrste salata? Nije ni čudo što je ovo jedno od najstarijih povrća u hrvatskim vrtovima!

Sjeme ili sadnice?

Salatu možete saditi na dva načina. Ako prvi puta u životu sijete salatu, predlažemo da testirate oba načina i vidjeti ćete koji vam više odgovara. Za sve ljubitelje mlade salate nije toliko važno kako se sije, pa ćete vjerojatno koristiti prvu metodu. Salate koje formiraju bujne glavice trebaju više prostora, pa je potrebno strateško organiziranje gredica sa salatama.

#1 Slobodni način sijanja

Organsko sjeme slobodno posipajte po ravnoj i razrahljenoj zemlji, dobro zalijte i vaš je posao gotov. Sjeme nije potrebno kopati i može se sijati izravno na pripremljen supstrat. Ovisno o prirodnim uvjetima (temperatura, sunce, hranjive tvari u supstratu), klice ćete primijetiti već za tjedan dana.

Loša strana ove metode je što ćete odjednom imati ogromnu količinu salate. Posađena salata gusto će rasti i morati ćete ju redovito rijediti, inače će preuzeti monopol nad ostalim povrćem i početi će cvjetati. Rješenje je koristiti drugu metodu ili jednostavno sijati salatu na manju površinu gredice, u vreće za sadnju ili visoke gredice.

#2 Strateški uzgoj sa presadnicama

Drugi način je, po domaće rečeno “flancanje” salate. To znači da ćete na gredicu zasaditi sadnicu. Rastresite organsko bio sjeme u veću posudu ili vreću za sadnju. To lako možete učiniti u stanu, jer će sjeme prije klijati na toplom. Kada salata naraste, odaberite samo najljepše i najveće mlade biljke. Presadite ih u zasebne posude ili kartonske ambalaže za sadnju – ambalaža za jaja su izvrsno rješenje. Kada su sadnice dovoljno velike (imaju recimo 5 listova), spremne su za presađivanje na vanjske gredice.

Sadite ih u redove s razmakom. Za razvoj bujnih glava salate trebati će vam i do 30 cm razmaka. Naravno, prilagodite omjer prostoru koji imate. Za uzgoj salate na balkonu smanjite udaljenost sadnje.

Kada je pravo vrijeme za sjetvu?

Uzgajajte sadnice u veljači, u toploj unutrašnjosti stana. Premjestite ih na gredice u ožujku. Ponovite sadnju sjemena ili sadnica 1- 2 puta mjesečno. Tako ćete imati svježu salatu cijelo vrijeme, u različitim fazama rasta. Sjeme salate klija izuzetno brzo, nakon otprilike dva tjedna. Salatu možete saditi od veljače do listopada, samo budite oprezni pri odabiru sorti.

Zelena salata voli umjerenu temperaturu. Ljeti je treba zalijevati i po mogućnosti zaštititi od izravne sunčeve svjetlosti. Najlakše ju je saditi u društvu nešto većeg povrća (izvrsno se slaže s voćkama) koje će joj pružiti hlad.

Zimske salate siju se na jesen kada je većina vaših gredica već prazna. Zimskoj salati treba malo više gnojiva, jer će tako lakše podnijeti stres hladnijih temperatura.

10 zapovijedi salate

Salate su nježno i skromno povrće za uzgoj. Idealne su za početnike organskog vrtlarenja. Istina je da u vrtu neće trebati posebne čarobne rituale, ali ipak trebaju određenu njegu. Pročitajte 10 zapovjedi koja salata traži od vas. Ne bojte se ničega, salata nema velika očekivanja.

  1. Salate obožavaju rahla i vlažna tla. Preporučujemo upotrebu supstrata s kokosovim vlaknima, koji ravnomjerno umješate u gornji sloj zemlje ili izravno u supstrat posadite salatu.
  2. Za zdrav rast zemlja ne smije biti previše pognojena. Potrebno je svake sezone dodavati organske tvari u zemlju. Učinite to s kompostom ili kvalitetnim organskim gnojivima.
  3. Zelena salata sama će vam reći kada je žedna. Listovi koji se uvijaju znače da je potrebno zalijevanje. Salatu možete zalijevati bilo kada, čak i po najgoroj vrućini. Korijeni salate dosežu samo 4 cm dubine, pa je treba češće zalijevati.
  1. Da biste spriječili isparavanje vlage u vrućim i suhim ljetnim mjesecima, pokrijte zemlju između glavica salate organskom dekorativnom korom s kokosovimi komadićima.
  1. Salati ne odgovara blizina peršina pa ju ne sadite u njegovoj blizini.
  2. Dobri susjedi salate su: luk, vlasac, poriluk, blitva, repa, kupus, mrkva, celer, metvica, kelj, jagode, pastrnjak, batat, špinat, šparoge i crna rotkva.
  3. Najveći štetnici salate su puževi. Riješite ih se posipanjem organske dekorativne kore oko gredica sa salatom.
  4. Truljenje salate često uzrokuju uši korijena. Previše pognojena tla okidač su pojave ušiju, zato budite oprezni s upotrebom gnojiva. Ne prskajte salatu herbicidima ili pesticidima, radije koristite prirodnu zaštitu za jačanje biljaka i istražite razloge zašto su se uši uopće pojavile.
  5. Sjeme salate ne traje dugo, pa je pametno svake sezone kupovati nove ili svake godine pokupiti svježe sjeme.
  1. Glavnate salate režete, rozetaste salate rađe optrgavajte. Salata se reže odmah iznad prvog prstena – lišća u rozeti. Slijedite pravilo da ostavite barem trećinu lišća, iako znamo da se ponekad teško suzdržati.

Salate u hrvatskim vrtovima

Hrvati su pomalo posebni što se tiče uzgoja salata. Salate svih vrsta često se siju posvuda, čekajući da malo naraste, a zatim se reže škarama ili nožićem – to je rana proljetna mlada salata. Vjerojatno se i vi slažete s trijumfalnom kombinacijom mlade salate s kuhanim jajima?

Iako nismo izbirljivi u pogledu vrste salate, neke od njih izuzetno su popularne među hratskim vrtlarima. U osnovi se salate dijele na mekolisne i krhkolisne prema strukturi lišća, a u pogledu rasta na glavate in rozetaste. Rozete ne čine glavice, već rastu u obliku rozete, tako da imaju listove okrenute prema van.

Glavate salate

Kao što i samo ime govori, salate tvore čvrste i kompaktne glavice. U principu su nezahtjevne za rast. Najpoznatije vrste glavatih salata su:

  • Ljubljanska ledenka, slovenska autohtona sorta salate, ukusna krhkolisna salata kristalka, koja dobro podnosi ljetnu vrućinu i ne cvjeta brzo.
  • Posavka je domaća zimska sorta krhkih listova. Primjerna je za sijanje od rujna do listopada, uspijeva i zimi ako je dobro zaštitite od mraza.
  • Majska kraljica je ukusna mekolisna salata puterica, koja se sadi u rano proljeće. Odlično uspijeva na sunčanim područjima. Voli vlažno tlo obogaćeno hranjivim tvarima.
  • Bistra dobro prezimljava. Formira snažnu veliku glavicu. Krhkolisna sorta s valovitim i crvenkastim rubom lista.

Rozetaste salate

Primjerene su za uzgoj tijekom cijele godine – ovisno o sorti. Obično imaju valovit rub i svijetlo zelene su boje.

  • Salati hrastov list potreban je sunčan položaj, bogato i vlažno tlo. Crvenkaste je boje i izuzetno je svježeg okusa. Može se jesti kao salata za rezanje ili ju pustiti da stvara veće listove. Odgovara joj malo više mjesta jer će zbog toga kasnije cvjetati.
  • Gentile (Gentilena, Gentila) salata je postala toliko popularna da se koristi kao sinonim za rozetaste salate. Ima izuzetno valovit rub, punog je okusa i savršeno podnosi temperaturni stres. Najpoznatija Gentile salata je Kristalka.

Zdjelice pune zdrave i hrskave salate

Zelena salata vrijedan je izvor vitamina, minerala i antioksidansa. Zbog lakog pristupa postala je prilično obezvrijeđena. Pogotovo kad se na tržištu pojave jeftine glavice salate iz Španjolske i Italije, natopljene umjetnim stimulansima i pesticidima te upitne hranjive vrijednosti.

Sve u vezi sa salatom je lako, njenim uzgojem, njegom, pa čak i okusom. Ne treba sebi otežavati život i kupiti salatu koja je prešla toliko kilometara, kada je lako možete uzgojiti i na balkonu. Sve što trebate je kvalitetno organsko sjeme, vreća za sadnju od filca, super organski supstrat i bogate hranjive tvari. Uz povremeno zalijevanje, salata će poludjeti od radosti, a ovu ćete kraljicu vrta uvijek imati na dohvat ruke.

Sve za uzgoj salate možete pronaći u HomeOgarden webshop-u

 

Ostali savjeti
Contact Us

We're not around right now. But you can send us an email and we'll get back to you, asap.

0