PUŽEVI STOP – sve ekološke metode

Puž-muž

Kaži roge van

Da ti kuću ne prodam!

Simpatična dječja pjesmica koju smo kao djeca recitirali puževima. No danas, puževi su noćna mora gotovo svakog vrtlara. Najveću štetu uzrokuju u vlažnom proljetnom i ljetnom razdoblju na listovima i plodovima. Naročito se vole pogostiti mladim listićima salate, špinata, paprike ili tikvica, no često nanose i štetu na ukasnim grmovima, cvijeću i grmovima bobičastog voća. Rezultat je urod slabije kvalitete, ali i količine. Zbog sluzi i otpada koju ostavljaju, često odumiru i cijele biljke.

Puževi su vrlo aktivni noću jer im odgovora noćni pad temperature i vlaga koja se javlja zbog isparavanja zemlje, pa mnogi vrtlari u predvečerje kreću u lov na puževe naoružani nožem ili naoštrenim štapom.

Međutim, puževi imaju i svoju dobru stranu, pa ih u organskom vrtu ne želimo istrijebiti, nego samo zaštititi biljke. Naime, gotovo polovica njihove prehrane čine biljni i životnjski otpad. Tako sudjeluju u stvaranju humusa. A jedu i alge, lišajeve i gljive. Puž vinogradnjak jede čak i jajašca puževa golaća (ali i znatno veće količine svježeg povrća i lišća od puževa golaća).

Prosječan puž, u samo jednom danu pojede 10 g biljne mase – polovinu vlastite težine.

Puževi se razmnožavaju polaganjem bijelih jajašaca krajem ljeta u udubine i napukline u zemlji. U jednoj hrpi, može ih biti 30-300 s ciljem da lakše prezime. Stoga, rano na proljeće preporuka je dobro prerahliti zemlju da ih se što više izloži niskim temperaturama i mrazu.

Budući da puževi imaju svoju ulogu u ekosustavu, nije poželjno da ih u potpunosti uništite, već da zaštitite biljke. Kada planirate svoj vrt ili gredicu, pokušajte uklopiti i biljke koje puževi ne vole, pa na taj način ciljano kreirate barijere za puževe.

Biljke koje ne privlače puževe su  tagetes (kadifice), neven, luk, češnjak, crvena djetelina i druge. Kažem pokušajte jer iako je to recept koji se generecijama prenosi, moji su rezultati sasvim suprotni. Možda su moji puževi razmaženi ili imaju specifičan apetit, ali u mom vrtu kadifice su im bile prve na jelovniku.

Smjernice u borbi protiv puževa u organskom vrtu

  • Nemojte zalijevati na večer.
  • Koristite tanak sloj malča jer malč zadržava vlagu i puževi ga koriste kao sklonište.
  • Organska dekorativna kora od komadića kokosa vam također može pomoći, jer se vlakna truse (rule) i lijepe puževima na stopalo pa im se tako onemogućava kretanje. Malčiranje Organskom dekorativnom korom također drži pod kontrolom i širenje korova, a štiti i od rasipanja zemlje prilikom jakih kiša. Kokosova vlakna su pH neutralna, pa neće zakiseliti tlo. Ona će se s vremenom razgraditi i unošenjem organske mase kompostirana organska kora učinit će tlo rahlijim te na taj način poboljšati vodno-zračni režim u tlu. Na taj način tlo u vašem vrtu trajno će se poboljšati.
  • Održavajte vrt urednim: svaka zaboravljena dašćica ili nepokošena trava iz perspektive puža je idealno skrovište.
  • Koristite dozreli kompost, jer nezreli samo potiče puževe na razmnožavanje.

Privucite što više prirodnih neprijatelja u svoj vrt: ježeva, ptica, žaba, sljepića, guštera. U zadnje vrijeme su popularne i patke kao saveznik, no imajte na umu da i one vole gricnuti nešto zeleno, ali i uništavaju gliste koje razrahljuju tlo.

  • Puževi vole svašta pojesti, pa im napravite okupljalište/hranilište na rubu vrta ili na stazi.

Sirova palenta ih jako privlači, pa im biljke na vrtu više nisu zanimljive. Radije će krenuti u smjeru palente. Ona će se u njihovom probavnom sustavu napuhnuti, pa će izgubiti apetit za biljke, a i jednostavno ćete ih sakupiti.

Banana – strateški postavite kore od banana u večernjim satima i u jutro ćete ispod banane naći mnoštvo puževa koje je onda lako odstraniti.

Pivo – ukopajte boce sa malo piva tako da rub grlića boce bude u razini zemlje. Miris piva će ih privuči, a nakon što se napiju, napuhnut će se pa neće moći izači kroz otvor te će se utopiti.

 

Iako vam se sredstvo na prvi pogled čini prirodno, razmislite na koji način će djelovati na druge aspekte vašeg vrta:

Sol posipana oko gredica je jako učinkovita metoda, no zaslanjivanje tla jako narušava biološku ravnotežu vrta. Sol ubija život u tlu i uništava plodnost zemljišta.

Drveni pepeo i vapno povećavaju lužnatost tla.

Talog od kave zakiseljuje zemlju.

Vapno i sol posipani po pužu će jadnička u potpunosti dehidrirati i on umire u najgorim mukama, a šteta koju ste nanijeli svom vrtu je nemjerljiva. Ova priručna sredsta za dehidraciju djeluju samo do prve kiše.

 

Kako puževi imaju iznimno dobar osjećaj za orijentaciju i razvijene receptore okusa i mirisa, puževe učinkovito odbijaju biljke zalijane sredstvom Puževi STOP. To je organsko, ekološki certificirano sredstvo za odbijanje puževa koje djeluje na homeopatskim principima. Stoga je bitno strogo se držati uputa za korištenje.

Glavna karakteristika i prednost homeopatskih pripravaka je da ne djeluju neposredno na uzročnike bolesti ili štetnike, već jačaju biljku. Kažemo da djeluju integrirano, s time da ne djeluju kemijskom reakcijom već energijom. Aktivna osnova ili supstanca (neke su također opasne) je toliko razrijeđena da je gotovo nemjerljiva i stoga ne utječe na okoliš ili na uništavanje ekosustava.

Biljka koju smo zalili homeopatskim pripravkom će ojačati svoj energetski naboj. U praksi, uzročnici bolesti i štetnici napadaju manje otporne biljke. Važno je znati da pojedine biljke različito reagiraju na homeopatske pripravke, ovisno o tome u kakvom su stanju. Općenito, na homeopatske pripravke najbolje reagiraju mlade biljke.

Prije upotrebe, potrebno je dobro promućkati bočicu. Razrijediti sredstvo vodom u preporučenom omjeru i pripravak koristiti zalijevanjem odmah nakon sadnje.

Može vam se učiniti da nakon prve primjene puževa ima više, ali to je samo iz razloga jer su izašli iz svojih skrovišta.

Pripravak Puževi STOP upotrijebite ponovo za  3, 7 i 14 dana nakon sadnje jer na taj način sredstvo se nakuplja (energija koja djeluje na puževe) u dostatnoj količini da bi djelovalo dugoročno.

Sredstvo je u potpunosti sigurno za ljude, životinje i biljke, te za razliku od agrokemijskih sredstava kod kojih je karenca najčešće 3 tjedna, biljke tretirane sredstvom Puževi STOP su spremne za konzumaciju odmah. Da biste spriječili nove (tek izlegle) puževe u njihovom pohodu na vaš vrt, zalijevajte biljke svakih 14 dana.

 

Činjenica jest da puževi rade ogromne štete u vrtovima i cvjetnjacima, no to nije razlog da narušavamo biološku ravnotežu. Usmjerimo puževe da nađu svoje mjesto pod suncem što dalje od naših gredica.

Ostali savjeti
0