PRVI KORACI DO
PRIRODNOG ORGANSKOG VRTA

Sve se više ljudi odlučuje za vrtlarenje iz jednostavnog razloga jer ne vjerujemo povrću koje kupujemo u trgovinama. Savršen izgled koji traje tjednima, plastičan okus koji nema nimalo sličnosti s okusima koje pamtimo iz djetinjstva, znaci su da je voće i povrće koje kupujemo proizvedeno industrijski. Tako proizvedena hrana najčešće je puna ostataka pesticida, teških metala i obično nije svježa, a zbog dugog razdoblja transporta dolazi do drastičnog pada vitaminske i uporabne vrijednosti. Puno bolje rješenje je izbor lokalnih proizvoda na ekološkim gospodarstvima, odnosno kod provjerenih proizvođača sigurne hrane.

Još bolja opcija je da u vrtu ili u bližoj okolici napravite svoj organski vrt. Savršeno bi bilo da površina koju planiramo obrađivati nije previše zagađena agrokemikalijama ili umjetnim gnojivima. No, najčešće za takva industrijska poljoprivredna zemljišta vrijedi da se očiste nakon tri godine održivog organskog vrtlarenja koji temelji na organskim prirodnim gnojivima i prirodnom jačanju biljaka.

DOBAR PLAN = POLOVICA POSLA

U idealnoj situaciji radovi u vrtu započinju u jesen čišćenjem površine budućeg organskog vrta. Za manje površine poslužit će i obična lopata, grablje i malo razgibavanja. Zimi kada priroda miruje, napravite plan vrta. Razmislite što volite jesti koje začine koristite kojim se voćem volite zasladiti.

Je li vam privlačnija posuda za kompost sakrivena iza živice ili za nju imate dovoljno mjesta u vrtnoj kućici među alatima?

Kod planiranja rasporeda biljaka ne zaboravite na dobrosusjedske odnose

Slično kao i ljudi, i biljke cijene dobre susjede. Iako se u literaturi mogu pronaći mnoge tablice dobrih i loših susjeda u biljnom svijetu, one su često kontradiktorne. Osnovno pravilo je da se ne mogu zajedno saditi biljke iz iste porodice. One trebaju iste hranjive tvari tako da će vrlo brzo doći do pomanjkanja npr. kalija, a dušik i fosfor će ostati djelomično ili većinom neiskorišteni; a napadaju ih i isti štetnici i bolesti.

Na velikim poljoprivrednim površinama taj se problem rješava plodoredom, a u organskom vrtu koji je najčešće manje površine radije kombiniramo različite biljke. Tako je već u vrtovima naših baka česta bila kombinacija mrkve i luka, ili kukuruza, graha i tikve.

SAVJET: Biljke koje razvijaju prve listove odignute od površine zemlje trebaju uz sebe imati niske biljke koje će štiti korijen od pretjeranog isušivanja. Tako da uz rajčicu možete posijati peršin ili dragoljub.

Češnjak najviše vole jagode jer ih štiti od grinja i breskve (kovrčavost lista); češnjak općenito štiti vrt od gljivičnih bolesti, plijesni i truleži.

Blitva se slaže sa svim povrćem pa je slobodno posadite na prazna mjesta na gredici.

Kadulju posadite uz kupus da ga zaštiti od puževa golaća i kupusnog bijelca.

Bosiljak je dobar susjed krastavcima i rajčicama, jer ih štiti od pepelnice te utječe na obilan rast plodova. Svojim mirisom odbija lisne uši, grinje i komarce, pa ga je dobro zasaditi na rubove povrtnjaka.

Matičnjak posađen ispod voćaka jača njihovu otpornost i poboljšava aromu plodova. Posađen ispod breskve, sprečava kovrčanje lista. Cvjetovi matičnjaka u vrt privlače korisne insekte poput bubamara i pčela.

Sadnjom različitih vrsta cvijeća u vrt ćete privući i različite vrste oprašivača i mnoge korisne kukce.

Kombinacija je bezbroj, ali i niz drugih čimbenika kao što su klima, tip tla, struktura tla, pH tla, ali i okolni svijet. Svi ti čimbenici mogu utjecati na sklad vrtnih kultura pa ćete najbolje dugoročne rezultate imati ako pažljivo promatrate nastale promjene.

Prednosti miješanih usjeva nisu samo u dobrim međusobnim utjecajima. S njima prije svega bolje iskorištavate gredice i urod je uvijek vrlo obilan.

I s prvim naznakama proljeća krenite s radovima

U proljeće zemlju je potrebno još jednom dobro prorahliti. Za adekvatnu obradu tla u vrtu, zemlja mora biti primjereno suha. Previše vlažna zemlja se previše nabije pa se biljke teže ukorjenjuju. Dubina do koje ćete zemlju prekopati ovisi o prodornosti i veličini korijena, no za većinu povrtnih kultura 50 centimetara je sasvim dovoljno.

Ako niste zadovoljni kvalitetom tla, dodajte Organsku zemlju – supstrat od kokosovih vlakana. Kokosova vlakna su specifične strukture i pomiješana s vrtnom zemljom poboljšavaju vodno-zračni režim tla i zadržavaju vlagu u zemlji. Kako kokosova vlakna nemaju bitnu hranjivu vrijednost za biljke, zemlju je potrebno nahraniti. Da, dobro ste pročitali nahraniti, jer je zapuštena zemlja iscrpljena zemlja, a iscrpljena zemlja ne može pružiti dovoljnu količinu hranjiva biljkama.

Upotrebom Organskog vrta, koncentriranog 100 % organskog gnojiva koje dolazi u obliku peleta povećat ćete stvaranje humusa koji je ključan za rodnost zemlje. Ova jedinstvena kombinacija organskog gnojiva i prirodnih poboljšivača, osigurava zdrav domaći urod. Koristite ga na svim vrstama voća i povrća gdje želimo na prirodan način, bez kemijskih gnojiva poboljšati njihov rast i povećanje prinosa. Visoko kvalitetno organsko gnojivo zbog dodanih prirodnih poboljšivača mikorize i leonardita omogućava 5 puta manju potrošnju od standardnih organskih gnojiva.

Na prozorskim daskama, u zimskim vrtovima ili grijanim staklenicima organskih vrtlara krajem zime započinje sjetva sjemena prikupljenog na jesen. Ono je prirodno prilagođeno okolišu u kojem je biljka rasla prethodne godine, i sigurni ste da sjeme nije kemijski tretirano.

SAVJET: Ako sjeme kupujete, birajte sjeme proizvedeno ekološkim uzgojem, ako je moguće autohtone sorte određenog područja. Isto vrijedi za ekološke sadnice svih povrtnih kultura ukoliko ste zaboravili uzgojiti vlastite sadnice iz sjemena.

Sjeme ili sadnice prije sadnje ili sjetve namočite u prirodne pripravke za jačanje i povećavanje otpornosti da bi biljke bile zdrave, a urod bogat. Tako se povećava energija klijanja sjemena, ali i razvoj korijena nakon sadnje je brži. Koristite organsku zemlju s kokosovim vlaknima da bi biljke lakše i brže niknule.

Kokosova vlakna su idealan medij za sjetvu i sadnju zbog svoje prirodne rahlosti i zadržavanja vlage.

Prije sadnje ili sjetve važna je kvalitetna gnojidba. Kako svaka biljna vrsta ima drugačiji plod, drugačije su i njihove potrebe za hranjivim tvarima, mikro- i makro-elementima pa prilagodite odabir organskog gnojiva vrsti koju mislite uzgajati. Možete upotrijebiti domaći kompost ili organska gnojiva koja imaju dodan leonardit – prirodni poboljšivač rasta ili mikorizu – mikoriza jača korijenski sustav kako bi osigurali plodnost tla, brzi prirodni početni rast i na taj način stvorili domaći organski vrt.

Proljeće je također vrijeme za sadnju voćaka, trajnica i bobičastog voća. Kod trajnica je uvijek dobro pripremiti dovoljno velike rupe za sadnju i u njih pomiješati organsku zemlju i dobro ih pognojiti. Sve trajnice u početku rasta trebaju više hranjiva jer ih ugrađuju u vlastiti sustav tako da imaju rezervu za dulje vremena. Možemo upotrijebiti ista gnojiva kao i za organski vrt koja sadržavaju leonardit, ali i specijalizirana organska gnojiva s dodatkom prirodnih algi.

Prilikom sadnje nemojte zaboraviti na voluharice, zato biljke zalijte prirodnim pripravkom na bazi ricinusova ulja i recite voluharicama stop prije nego napadnu korijenje mladih voćki. Pripravcima na bazi ricinusova ulja možemo otjerati voluharice iz vrta i travnjaka.

Kompostiranje

Iako sam naziv zvuči malo komplicirano, to je jednostavan proces koji se svakodnevno događa u prirodi od početka svijeta. Sve organske tvari će jednoga dana umrijeti i razložiti se na osnovne sastavne tvari. Bez ljudske intervencije, to je dugotrajan proces. No, kako čovjek svakim danom proizvodi sve više otpada, možemo i malo pomoći prirodi da se taj proces ubrza. Sav organski otpad iz vrta i kućanstva (otkos trave, ostatci od obrezivanja, suho lišće, korovi, neiskorišteno povrće i ostalo) možemo kompostirati.

Organske otpatke počnite slagati na tlo u vrtu. Na dno stavite grublji materijal, poput grana ili debljih komada drveta, pa nastavite s polaganjem sve sitnijeg materijala. Taj sloj će omogućiti bolje kruženje zraka i bolji protok vode. Na to položite različite organske otpatke iz kuhinje (nikakvu plastiku) i vrta, poput listova, pokošene trave i kartona (bez natpisa).

SAVJET: Povremeno je dobro dodati i listove gaveza koji potiču fermentaciju i razvoj viših temperatura.

Među otpatke se preporuča nasuti tanak sloj zemlje ili starijeg komposta te malo gnojiva (odlično rješenje je organsko gnojivo u peletima s dodatkom mikoriznih gljiva i leonardita). Razgradnjom se hrpa smanjuje negdje do četvrtine svoje prve visine.

Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja jesu zrak, vlaga i toplina. Kompostna hrpa mora biti prozračna, kako bi se spriječilo vrenje. Količina vlage ovisit će o vrsti otpada te o vremenskim uvjetima. Toplinu proizvode mikroorganizmi prerađujući „hranu“ – ugljik i dušik iz razgrađenog bio otpada.

Omjer ugljika i dušika bi u kompostnoj hrpi trebao biti otprilike 3 : 1 u korist ugljika. Zeleni otpad sadrži više dušika. Ukoliko vam nedostaje smeđi otpad možete dodati i kokosova vlakna.

Upotrebom dobivenog komposta kod sljedeće sadnje, ponovo vraćamo u prirodu sve što smo koristili i ciklus održivog organskog vrtlarenja je spreman za novi početak.

 

Kaže se da je svaki početak težak, ali većina opisanih poslova radi se jednom. Sljedeće proljeće zemlja na vašim gredicama će već biti rahla i obogaćena humusom. Imat ćete vlastiti kompost, kao i kompostište na kojem ćete samo nastaviti proces. Imat ćete vlastito sjeme za uzgoj sadnica i bolji uvid u rast i širenje biljaka. Sve što vas čeka je odabrati novo sjeme plodova u kojima želite uživati i samo jedna nova avantura u vlastitom organskom vrtu!

Ostali savjeti
0