PREKRASAN TRAVNJAK BEZ MAHOVINE
na kojem će Vam zavidjeti svi susjedi

Proljeće, period do sredine travnja je najbolje vrijeme za sjetvu trave. Na to se odlučujemo ako imamo travnjak pun korova ili trava jednostavno loše raste jer se kroz godine uništila i naravno ako želimo dodatno ozeleniti dio dvorišta.

Najčešće, travnjak je mješavina različitih trava kao što su ljulj – poznatiji kao engleska trava koja je viša rastom i najčešće je njen udio u mješavini sjemena trave najveći; vlasulja koje nadopunjavaju visoki rast i konzistenciju travnjaka, a imaju dublje korijenje pa lakše preživljavaju sušu i teške uvjete i vlasnjača – trava patuljastog rasta koje lijepo popunjavaju prostor među višim ljuljevima i vlasuljama. Kvalitetna mješavina sjemena trave je tako sastavljena iz većeg dijela ljulja i vlasulja, i manjeg dijela vlasnjača.

Za sjenovite položaje biramo mješavinu s većim udjelom vlasulja koje se lakše prilagođavaju na teške uvjete rasta i općenito imaju stabilniji i dublji korijenski sustav. Na sjenovitim položajima se često pojavljuje mahovina. Mahovine se teško možemo riješiti upotrebom zelene galice (željezo(II) sulfat, FeSO4) koji istovremeno oštećuje travu.

Većina kemijskih  sredstava protiv mahovine je opasna, osim ako upotrebljavamo kombinaciju organskog gnojiva i bakterija koje će odstraniti mahovinu na prirodan način.  Aktivne bakterije u gnojivu pretvaraju odumrlu mahovinu u hrano za travu. Ovo gnojivo ne uzrokuje spaljenu travu ni rane na vlatima. Koristiti se može tokom cijele sezone rasta od ranog proljeća do kasne jeseni. Najbolje je posuti ga na pokošenu travu prije kiše ili zalijevanja. Mahovinu nije potrebno odstranjivati, jer će je bakterije same preraditi u hranu za travnjak. Te vrste bakterija kao gnojivo nisu opasne za djecu i životinje.

Za pripremu zemljišta za travnjak koristimo organska gnojila s prirodnim stimulatorima rasta kao što su npr. leonardit i mikoriza, koji omogućavaju travi bolju apsorpciju hrane iz zemlje i dugoročno je krijepe. Gnojiva koristimo kod prekopavanja, tj. u pripremi zemlje i umiješamo ih u zemlju.

Koristeći organska gnojiva, moguća je istovremena sjetva jer ona ne smanjuju klijavost kao mineralna dušična gnojiva koja se vrlo brzo ispiru u podzemne vode.

Ako se pojave prazni prostori u travi, potrebno je travu dosijati koristeći sjeme koje će brzo niknuti i popuniti praznine. Prvo travu dobro pokosimo i oplijevimo sav veći korov. Na sve praznine i mjesta gdje smo iščupali korov, prvo dodamo tanki sloj zemlje (da izbjegnemo kopanje, jer bismo time također oštetili  zdravu i lijepu travu). Na zemlju možemo posipati malo mikorize – to je gljiva u prahu, koja omogućava brzo ukorjenjivanje posijane trave, dodamo sjeme – najbolje mješavine engleskog ljulja i preko sjemena vrlo tanki sloj zemlje – organske zemlje iz kokosovih vlakana, koja omogućavaju da sjeme brzo proklije. Površine gdje smo dosijali travu dobro utabamo nogama (za veće površine koristite valjak) da se sjeme i zemlja dobro sljube. Zalijte, ili još bolje planirajte sjetvu prije kiše.

Trava sijana po ovim uputama, s odgovarajućim sjemenom dobre klijavosti, će već u tjedan dana izviriti na površinu, te je potrebno prihraniti je organskim gnojivom. Organsko gnojivo potresemo po cijelom travnjaku i ponovimo kroz sezonu rasta. Na taj način pomažemo travi da se oporavi od česte košnje koja ju iscrpljuje jer joj košnjom oduzimamo hranjive tvari.

NAŠ SAVJET: Travu gnojenu organskim gnojivom možemo bez straha odložiti na kompost jer ona ne sadrži ostatke umjetnih gnojiva.

Gnojivo sadrži aktivni magnezij koji povećava djelovanje klorofila – čini travu zelenom. Kvalitetna organska gnojiva ne sadrže umjetna gnojiva, ni alergene soli, pa su primjerena za upotrebu na travnjacima gdje hodaju kućni ljubimci i igraju se djeca. Bitno je upotrebljavati organska gnojiva kroz cijelu sezonu rasta da biljka ne bi unijela previše topljivih hranjiva odjednom i da trava jednakomjerno raste.

Uživajmo na prirodnom organskom travnjaku i učinimo ga središnjim mjestom za druženje cijele obitelji.

Ostali savjeti
0