PAPRIKA

– savjeti za organski uzgoj

Bez obzira jeste li ljubitelj slatkastih okusa ili ljutih, sigurno se u vašoj kuhinji nalazi i paprika. Svježa sadrži veliku količinu vitamina C i A, a mljevena daje poseban okus mesnim i povrtnim jelima. Zašto ne biste sami uzgojili vlastitu papriku?

Paprika je u Europu stigla iz Amerike gdje se kao autohtona višegodišnja biljka uzgaja u južnim dijelovima Sjeverne i Centralne Amerike, te u svojoj pradomovini Južnoj Americi. Kod nas uzgoj paprike kao višegodišnje biljke na otvorenim gredicama nije moguć zbog razlike u klimi.

 

SJETVA

Sjeme paprike ima relativno dugo razdoblje klijanja (5-30 dana, ovisno o sorti). Najbrže niče na temperaturi 25-30 °C i traži izrazito rastresit supstrat/zemlju. Zbog toga je naša preporuka HomeOgarden Organska zemlja – supstrat od kokosovih vlakana čija je najveća prednost upravo ta potrebna rahlost i sposobnost zadržavanja vlage potrebne za klijanje.

Zemljom napunite 2/3 teglice ili čašice od jogurta, zalijte prije sijanja (ne zaboravite na rupice za otjecanje viška vode), stavite 2-3 sjemenke i prekrijte tankim slojem zemlje. I to je sve.

Da biste svojim sijancima osigurali optimalne količine vlage i temperature, teglicu prekrijte plastičnom folijom ili vrećicom koju ćete učvrstiti gumicom i stavite na toplo mjesto, kao što je prozorska daska. Zrak je također bitan faktor kod nicanja mladih biljčica stoga na foliji možete probušiti nekoliko sitnih rupica ili svakih nekoliko dana maknuti foliju na sat-dva.

SADNJA

Koristili sadnice iz vlastitog uzgoja ili kupljene presadnice za papriku odaberite sunčan položaj u vrtu ili je pak možete zasaditi u dovoljno veliku teglu ili vreću za sadnju i držati na sunčanom balkonu ili prozorskoj dasci.

Budući da je paprika u svim fazama razvoja osjetljiva na hladnoću (ne podnosi temperature ispod 10 °C, a ispod 15 °C staje s razvojem), sadimo je 2-3 tjedna nakon rajčice i ostalog povrća. Ovo vrijeme možete iskoristiti kako biste ojačali mladu biljku: za vrijeme toplih sunčanih dana iznesite je van da upije što više zraka sunca (preporuka – ne direktno na najjače sunce nego postepeno da izbjegnete opekline na listovima) te da se navikne na drugačije uvjete (npr. strujanje zraka, temperaturne razlike). Tako ćete umanjiti stres prilikom presađivanja.

Najbolje rezultate daju tamno-zelene zdepaste sadnice visine između 13 i 20 cm koje su razvile 6-9 zrelih listova i bogato razgranat korijen. Da bi dosegle tu veličinu, najčešće im treba između 50 i 65 dana.

SAVJET: Ukoliko vaše presadnice već imaju cvjetove ili možda već i male plodove, njih svakako treba ukloniti kako bi biljka usmjerila energiju u stvaranje korijena.

Korijen paprike je vretenast, razgranat, ali ne ide duboko u zemlju i prilično je slabe usisne moći. Dužina korijena odrasle biljke ovisi o sorti, ali uglavnom dug je 50-70 cm. Pomognite svojim biljčicama kako bi se što prije ukorijenile i prilagodile na novo tlo dodavanjem Organske simbioze – mikoriznih gljivica koje ovom fantastičnom suradnjom biljku opskrbljuju raznim hranjivim tvarima, mineralima i dodatnom vodom. Rezultat ovog spoja je 4-5 puta veći korijenski doseg biljke, a sama biljka zbog veće količine vode i hranjivih tvari je i do dva puta razvijenija nego što bi inače bila. Plodovi su znatno sočniji, a i biljka je zdravija i otpornija na vanjske stresove.

Za davanje kvalitetnih plodova, paprika traži minimalno kiselo, kvalitetno, pripremljeno i dobro drenirano tlo koje ravnomjerno tijekom dana zadržava vlagu. Budući da paprika iz tla iznosi velike količine dušika, fosfora i kalija, potrebna je i pojačana gnojidba tla prije sadnje. Najjednostavnije je to napraviti upotrebom Organskih rajčica i plodovitog povrća – 100 % organskog gnojiva pH vrijednosti 6-7 obogaćenog prirodnim algama i organskim kalcijem te magnezijem. Ovo koncentrirano gnojivo dolazi u obliku mikrogranula te djeluje na biljku  brzo i dugotrajno, i pospješuje stvaranje humusa. Dovoljno je prilikom sadnje dodati 1-2 šake gnojiva (50-100 g) ovisno o veličini sadnice. Može se koristiti tijekom cijele godine, pod uvjetom da tlo nije smrznuto: za dognojavanje u svibnju-lipnju dovoljno je količinu smanjiti na pola, rasporediti iznad korijena i lagano zaliti; jesenskom gnojidbom nakon zadnjeg pobiranja plodova, gnojimo istom količinom kao i na proljeće čime vraćamo oduzete hranjive tvari u tlo, te pomažemo da se zemlja lakše oporavi tijekom zime. Gnojiva s prevelikim udjelom dušika uzrokovat će hiperprodukciju lisne mase i manjak plodova.

Da bi se održala ujednačenost vlage i temperature tokom dana, preporučujemo upotrebu dekorativne kore, pogotovo za vrijeme velikih vrućina. Malčiranje Organskom dekorativnom korom drži se pod kontrolom i širenje korova, a štiti i od rasipanja zemlje prilikom jakih kiša. Kokosova vlakna su pH neutralna, pa neće zakiseliti tlo. Ona će se s vremenom razgraditi te će unošenjem organske mase kompostirana organska kora učiniti tlo rahlijim te na taj način poboljšati vodno-zračni režim u tlu. Na taj način tlo u vašem vrtu trajno će se poboljšati.

POSTIZANJE BOGATOG URODA

Kad paprike uđu u fazu cvatnje, preporuča se upotreba gnojiva topivog u vodi kako bismo postigli veću brojnost plodova i njihovu kvalitetu. Jako je jednostavno zamijeniti umjetno gnojivo organskim iz sistema ”list, cvijet, plod” budući da imaju optimalan udio kalija i fosfora koji su potrebni za oblikovanje plodova. Organski PLOD Original može se koristiti za sve biljke koje stvaraju plod i to više puta u razdoblju vegetacije od ožujka do rujna.

Organska tekuća gnojiva koja sadrže prirodne proteine omogućavaju brzo i vrlo učinkovito djelovanje gnojiva. Proteini su ključna hrana za biljke koje prihvaćaju jednostavno i u bilo kojem trenutku, čak i u razdoblju suše. Proteini pozitivno utječu na brojne procese u biljkama jer omogućavaju brzi rast i cvat te obilno stvaranje plodova. Biljkama daju moć i energiju na u potpunosti prirodan način. Djeluju brzo (već u roku 24 sata!), njihovo korištenje je vrlo malo (prosječno 25 ml na 5 l vode). Dodajemo ih jednostavno prilikom zalijevanja.

PREVENTIVNA ZAŠTITA OD NAMETNIKA I BOLESTI

Iako se paprika smatra jednostavnom za uzgoj, zadnjih nekoliko godina nepredvidive promjene temperaturnih ekstrema i sunčano-kišnih razdoblja, kao i neadekvatna priprema tla dovodi da biljke postaju sve sklonije najezdama nametnika i bolesti (lisne uši, trips, vršna trulež, peronospora…).

I dok kemijska gnojiva potiču nastanak bolesti na biljkama (visoka količina umjetnog dušika te nedostatak mikro hranjivih tvari su povezani s gljivičnim i bakterijskim bolestima na biljkama), kvalitetna organska gnojiva nove generacije nisu opasna za okoliš, čovjeka ili kućne ljubimce; i kod korištenja, unatoč brzom djelovanju, ne uzrokuju oštećenja na biljkama jer nisu agresivna kao umjetna gnojiva.

Uz organska tekuća gnojiva možemo dodati još i prirodne pojačivače protiv bolesti, štetnika ili za otpornost određenih biljaka koji se načelno ne smiju miješati s umjetnim, odnosno kemijskim gnojivima jer inače gube na učinkovitosti.

BERBA PLODOVA

Paprika je jedna od rijetkih vrsta biljaka koje se mogu ubrati za konzumaciju prije nego u potpunosti dozrije. Velike mesnate babure mogu se konzumirati zelene, žute i crvene. Svaka je ukusna, ali se ipak okusom razlikuju: što je crvenija, ova vrsta će biti slađa okusom.

Kod ljutih papričica, boja ploda nije povezana s ljutinom, jer taj specifičan okus proizlazi iz sjemenki.

Ukoliko paprike planirate sušiti, bolje je brati samo u potpunosti dozrele plodove.

Želimo vam da ove godine zaista pokušate uzgojiti vlastite sadnice i obdarite svoju obitelj sa srećom koju donosi svaki plod zdrave hrane. Nema veće sreće nego osjetiti okuse djetinjstva! A ukus svježe paprike iz vrta se zasigurno ubraja u jedan od skoro zaboravljenih okusa.

Ostali savjeti
0