Domaći ekološki uzgoj biljaka postaje sve jednostavniji zahvaljujući novim izborima organskih gnojiva i pojačivačima koji djeluju brzo te imaju neposredan utjecaj na biljke te pritom povećavaju rast, cvat i formiranje plodova. 

U prošlosti smo većinom vrtlarili kod kuće na način da smo biljkama dodavali umjetna, odnosno kemijska gnojiva koja su većinom zakiselila zemlju te imala agresivan utjecaj na razvoj biljaka. Krajnji rezultat toga bila su neplodna tla i brzo uzgojene biljke s neukusnim i nezdravim plodovima.

Ako na tla gledate kao na živi organizam, s lakoćom možete vidjeti zašto je od velike važnosti koju vrstu gnojiva koristite. Umjetna odnosno kemijska gnojiva u stvarnosti „ubijaju“ tla dok organska gnojiva poboljšavaju tla te čuvaju zemlju plodnom.

Umjetna, odnosno kemijska gnojiva uništavaju strukturu i rahlost tla. Sadrže kiseline u koje ubrajamo sumpornu i klorovodikovu kiselinu. Te kiseline rastope dijelove tla, odnosno masu tla koja drži skupa strukturu tla koja je odgovorna za rast. Kada je takva masa uništena, nastane stisnuta površina koja sprječava ulazak kišnice i vlage u tla.

Umjetna gnojiva utječu na mikroorganizme koji žive u tlu. Kiselost kemijskih, odnosno umjetnih gnojiva šteti zemlji čime dolazi do promjena vrsta mikroorganizama koji žive u tlu. Ti mikroorganizmi su korisni jer biljkama daju prirodnu otpornost na bolesti. Kiselost utječe na njihov umiranje. Kemijska gnojiva se ispiru u podzemne vode jer ih biljke ne mogu u cijelosti apsorbirati. Zbog svoje kiselosti ubijaju gliste koje su od iznimne važnosti da bi tlo bilo zdravo.

Gliste ćete rijetko primijetiti u tlu koje je bilo gnojeno kemijskim gnojivima. Bez tih čudesnih bića zemlja trpi zbog nedostatka prozračivanja i izlučivanja prirodnih gnojiva.

Kemijska gnojiva potiču nastanak bolesti na biljkama. Zbog brzog djelovanja imaju visoki sadržaj dušika u usporedbi s organskim gnojivima koja polako djeluju. Kada je u usporedbi s fosforom (P) previše dušika (N), biljke su osjetljivije na brojne bolesti. Visoka količina umjetnog dušika te nedostatak mikro hranjivih tvari su povezani s gljivičnim i bakterijskim bolestima na biljkama.

Voće i povrće koje gnoje umjetnim gnojivima imaju nižu hranjivu vrijednost i lošiji okus. Glede okusa će se većina složiti da se ne mogu usporediti okusi organsko i kemijski uzgojenog voća i povrća.

Kemijska gnojiva jamče kratkotrajne rezultate, ali dugoročno štete tlu, podzemnim vodama i našem zdravlju.

Danas je većina svjesna da se uništavanje zemlje ne može nastaviti. Sve više i više nas se vraća ekološkom načinu vrtlarenja te sve više nas je usredotočeno na poboljšanje naše zemlje za uzgoj zdravog proizvoda. Kod organskog odnosno ekološkog načina hranjenja biljaka možemo odmah vidjeti rezultate. Korijen brže raste, nicanje sjemena je više, biljke postaju jače, cvijet cvate duže, biljke imaju više i ukusnije plodove.

Kvalitetna organska gnojiva nove generacije nisu opasna za okoliš, čovjeka ili kućne ljubimce. I kod korištenja, unatoč brzom djelovanju, ne uzrokuju oštećenja na biljkama jer nisu agresivna kao umjetna gnojiva.

Organska gnojiva koristimo u tvrdom i tekućem stanju. Gnojiva u tvrdom stanju najbolja su u obliku što manjih paleta (da se što prije otope) koje se koriste za osnovno gnojenje ili još bolje u obliku mikrogranula koje su prije svega primjerene za dodatno gnojenje biljaka u razdoblju rasta. Opća organska gnojiva se koriste za početno osnovno gnojenje; bolja gnojiva sadrže prirodne stimulatore, poput mikorize i leonardita. Namjenska gnojiva za određene biljne vrste (jagode, borovnice, voćke, biljke koje donose plodove i druge biljke) napravljena su na osnovi prirodnih algi, najbolja su u obliku mikrogranula jer ih možemo vrlo jednostavno potrošiti te razmjerno brzo dođu do korijena.

Vrlo jednostavna i primjerena za gnojenje i dodatno gnojenje jesu organska tekuća gnojiva koja se načelno dijele prema svrsi korištenja, odnosno glede na razvojnu fazu biljke, odnosno biljne vrste kod koje želimo više zelene mase, cvjetova ili plodova. Pravilo je da biljke u ranoj fazi rasta trebaju više hranjivih tvari za brži rast poput dušika (N), za cvat više fosfora (P) te za oblikovanje plodova više kalija (K) te fosfora (P). Zato ih jednom riječju nazivamo organsko gnojivo za list, cvijet i plod. Organskim sistemom „list, cvijet i plod“ možemo općenito gnojiti biljke tijekom cijelog razdoblja rasta, odnosno glede na razvojnu fazu biljke.

Tekuće gnojivo za cvat pak možemo koristiti za sve biljke koje cvjetaju, tekuće gnojivo za list za sve zelene biljke te za plod za sve biljke koje stvaraju plod i to više puta u razdoblju vegetacije od ožujka do rujna. Mogu se koristiti i u zimskom razdoblju, ali koncentracija mora biti upola manja.

Organska tekuća gnojiva koja sadrže prirodne proteine omogućavaju brzo i vrlo učinkovito djelovanje gnojiva. Proteini su ključna hrana za biljke koje prihvaćaju jednostavno i u bilo kojem trenutku, čak i u razdoblju suše. Proteini pozitivno utječu na brojne procese u biljkama jer omogućavaju brzi rast ili cvat te obilan plod. Biljkama daju moć i energiju na u potpunosti prirodan način. Djeluju brzo (već u roku 24 sata!), njihovo korištenje je vrlo malo (prosječno 25 ml na 5 l vode). Dodajemo ih jednostavno prilikom zalijevanja.

Uz to možemo dodati još i prirodne pripravke protiv bolesti, štetnika ili za otpornost određenih biljaka itd. koje se načelno ne smiju miješati s umjetnim, odnosno kemijskim gnojivima jer inače gube na učinkovitosti.

Dakle, zašto bismo izabrali organska gnojiva umjesto umjetnih odnosno kemijskih? Jer ćemo se na taj način pobrinuti za sebe i za zdrav domaći urod te osigurati svojoj obitelji  ukusne i obilne plodove!

Marko Hočevar

Ostali savjeti
0