7 SAVJETA
ZA UZGOJ JAGODA

Mirisne, sočne, domaće…JAGODE

Od salata do kreme za torte, jagode možemo uklopiti u doručak, ručak, večeru, piće ili desert. Uz velike količine vitamina C, iz jedne zdjelice jagoda dobit ćete i 5% ili više dnevnih potreba mangana, vlakana, joda, folata(vitamin B9), bakra, kalija i biotina iz samo jedne šalice jagoda. Kako se jagode lako uzgajaju, a nove sorte će biti zadovoljne i s efektnim visećim košarama, pozivamo vas da se ove sezone okušate i sami u uzgoju.

  1. IZBOR SORTE

Jeste li znali da postoje stotine sorti jagoda?

Najopćenitija podjela je na mjesečarke i jednorotke, ali i one mogu biti rane, srednje i kasne. Za industrijsku proizvodnju češće se koriste jagode jednorotke koje dozrijevaju u svibnju i lipnju, dok su za jednostavnije i kućne nasade prikladnije mjesečarke. One troše svoju energiju na stvaranje plodova, pa se neće nekontrolirano širiti, a plod donose od svibnja do rujna.

Ova grmolika biljka u prosjeku živi četiri do šest godina, a njezin rast i razvoj ovise isključivo o načinu te kvaliteti uzgoja. Prve godine nakon sadnje daje najkvalitetniji prinos i najviše mladih vriježa. U drugoj godini slabi vegetativni prirast, a urod plodova je brojčano maksimalan, ali nešto slabije kakvoće.

  1. IDEALNO TLO ZA UZGOJ JAGODA

Za jagode su najpovoljniji položaji koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Za rane sorte najbolji su južni položaji, bez kasno-proljetnih mrazeva. Na njima je omogućeno sazrijevanje ploda desetak dana ranije u odnosu na sjeverne položaje. Sjeverne i istočne položaje treba koristiti za srednje rastuće, a sjeverne i ravničarske površine za kasne sorte jer one obično kasnije cvjetaju i nema opasnosti od kasnih mrazeva.

Jagoda je biljka plitkog korijena, pa joj odgovara rahlo plodno tlo slabo kisele do neutralne reakcije i dobro osvijetljeni položaj. 

U jako glinenom tlu dolazi do stanja prekomjerne vlažnosti, a ne voli ni vlažno zemljište s visokom razinom podzemnih voda. Na takvim terenima je najbolje jagode uzgajati na visokim gredicama.

Pripazite samo koji su nasadi bili ranije u tom tlu – jagode ne vole: papriku, rajčicu, krumpir, patlidžan, repu; odnosno sve kulture koje dovode do akumulacije nematoda i drugih štetočina korijena i uzročnika oboljenja korijena. Ne preporučuje se ni sadnja na mjesto gdje su ranije već bile jagode zbog akumulacije uzročnika oboljenja i štetočina i zbog toga što same jagode iscrpljuju tlo. Najbolji predusjevi za jagode su žitarice, mahunarke, dinja i lubenica.

Da biste pripremili zemljište za jagode sve što trebate učiniti je u potpunosti očistiti od korova zemljište, pripremiti zemlju na 30 cm dubine ili se poslužiti visokom gredicom. Ukoliko je zemlja izmorena ili niste sigurni u udio mikro- i makro-elemenata upotrijebite organsko gnojivo. Na tržištu postoji organsko gnojivo specijalizirano za jagode (može se koristiti i za ostalo bobičasto voće) koje će zemlju pripremiti za nasad jagoda. Budući da je gnojivo koncentrirano, potrošnja je 5 puta manja, a gnojivo djeluje brzo i dugo.

Sljedeći korak je sadnja. Jagode sadimo u razmacima 20-30 cm, u cik-cak formi ili redovima u jamice u koje smo prvo dodali 2-4 žličice Organske simbioze – mikoriznih gljivica koje s korijenom jagode stvaraju simbiotsku vezu koja dovodi do bržeg rasta korijena, bolje dostupnosti vode i hranjivih tvari u tlu.

SAVJET: Jagode su osjetljive na dubinu sadnje, pa pripazite da su posađene na dubinu na kojoj su rasle u rasadniku.

 

  1. ZAŠTITA JAGODA OD ŠTETNIKA

Puževi (golaći i oni s kućicama) obožavaju jagode kao i gusjenice. Najbolji način za zaštitu biljaka je malčiranje. Prekrivanje zemlje korom kokosa je posebno učinkovito, jer blokiranjem svjetlosti sprečava rast korova. Kokos kora održava fizičku strukturu tla jer sprečava da kiša sabije zemlju ili je odvuče s gredice; povećava toplinu i vlažnost tla, pa se povećava prinos jagoda za 20 – 30 %. Također se povećava kvaliteta uroda jer komadići kokosove kore sprječavaju truljenje ploda jer isti ne leži na zemlji; ubrzavaju sazrijevanje ploda za 3 – 4 dana, a zbog strukture kokosa i vlakana koja se lagano truse, puževima je onemogućeno puzanje.

Kora kokosa je pH neutralna za razliku od kora bora, pa tako izbjegavate pretjerano zakiseljavanje tla.

 

  1. NAVODNJAVANJE JAGODA

Uslijed nedostatka vlage u tlu, korijenski sistem se nedovoljno razvija u površinskom dijelu tla, sadnica se ne grana, pa se posljedično smanjuje bujnost i rodnost, a plodovi ostaju sitni i nekvalitetni.

Idealno navodnjavanje jagoda je sistemom kap-po-kap. Površinski sloj zemlje se brzo isušuje, pa zbog plitkog korijena zemlju treba neprekidno održavati jednakomjerno vlažnom. Jagodama je potrebno navodnjavanje početkom cvjetanja, tijekom zrenja i po završetku svih berbi. S obzirom da se jagoda sadi u vrlo gusti sklop i ima veliku lisnu masu, tlo neophodno mora sadržavati 75-80% vlage. U intenzivnoj fazi rasta naglasak treba staviti na ishranu dušikom i kalijem, a u fazi zametanja plodova i zriobe na fosfor i kalij. To možete riješiti organskim tekućim gnojivima koja možete lako dodati u sistem. Ili prilikom klasičnog jutarnjeg zalijevanja kod manjih nasada. Ovakvim navodnjavanjem, sprečava se trulež plodova do koje dolazi kada se plodovi moče.

  1. UKLANJANJE VRIJEŽA

Ovo je za svakog vrtlara hobista najbolniji dio brige o jagodama, ali zaista nužan ako želite dobiti čvrstu, jaku i zdravu biljku te dobro ukorijenjenu i plodan urod sljedeće godine bude u punoj rodnosti.

Obavezno morate odstranjivati sve izdanke/vriježe koji će se pojavljivati poslije sadnje. Ne uradimo li to, vriježe i cvjetovi ili poneki plod jako će iscrpiti biljku te nam takva biljka više neće ni uz najbolju njegu biti sposobna pružiti maksimum.

Nasad jagoda nam može dati prinos od oko 2 kg/m2 premda taj urod može biti i veći, poglavito kod mjesečarki.

  1. RAZMNOŽAVANJE JAGODA

Jagode se mogu razmnožavati sjemenom, cijepljenjem, dijeljenjem grmova i vriježama.

Sjeme posijano u organsku zemlju s dodatkom kokosovih vlakana počinje klijati nakon 8 – 11 dana.

Grmovi se dijele kod sorata krupnijeg ploda i mjesečarki koje ne daju vriježe.

Razmnožavanje vriježama je najrašireniji način razmnožavanja jagoda. U pravilu, na svakom članku vriježe razvijaju se adventivni pupovi koji daju novu biljku, sadnicu.

Jagode se mogu saditi tokom cijele godine. Vrijeme sadnje jagode ovisi o klimatskim i vremenskim uvjetima, od izbora i nabave sadnog materijala, pripreme zemljišta, kao i od načina uzgoja. O vremenu sadnje zavisi i kvantiteta i kvaliteta rodnosti jagode, ali je najbolje pravilo – što ranije to bolje. Biološka nula za jagodu počinje na temperaturama ispod 7ºC i u roku od 25 do 30 dana jagoda završava period fiziološkog mirovanja i počinje normalan vegetativni i reproduktivni ciklus. Sadnja jagode u proljeće traje od kada prođe opasnost od niskih temperatura i mraza. Izborom odgovarajućeg načina sadnje jagode u proljeće, načina obrade tla i izbora sortimenta, možete ostvariti odlične rezultate.

Dobri susjedi za jagode su češnjak, koji jagode štiti od štetočina i uzročnika oboljenja i kopar, koji poboljšava okus plodova jagode.

  1. UMJESTO ZAKLJUČKA, NAJBITNIJA ČINJENCA O JAGODAMA

Jagode trebaju sunce – puno sunca! Što više sunca vaše biljke dobiju, veća će jagoda biti. Nemojte se brinuti o tome da će se spaliti, osim ako temperature ne dosegnu više od 35°C (na pretjeranim vrućinama bilo bi dobro zasjeniti nasad). Samo zadržite tlo vlažnim i nahranjenim, i biljke će napredovati unatoč stalnom suncu.

Ostali savjeti
0