Žičnjaci u vrtu – kako ih otjerati?

dejan |12 ožujka, 2026| Savjeti

Početna » Savjeti » Žičnjaci u vrtu – kako ih otjerati?

Žičnjaci su uz voluharice najveća napast svakog vrta. Borba s ovim podzemnim štetnicima nije učinkovita u jednoj sezoni, ali ekološkim mjerama možete učiniti mnogo kako biste smanjili štetu.

Žičnjaci

Žičnjaci (Agriotes ustulatus) su ličinke kornjaša kliktavaca iz roda Agriotes. Kliktavci su izduženog, pomalo spljoštenog oblika, suženi prema stražnjem dijelu tijela, najčešće tamnije (smeđe ili crne) boje, a neke vrste mogu biti i metalno zelene, plave, žute ili crvene. U prosjeku su dugi od 7 do 11 mm. Njihov razvoj traje od tri do šest godina. Odrasli kornjaši nisu štetni jer se hrane peludom i lišćem biljaka. Najveću štetu na povrću uzrokuju njihove ličinke. Ličinke struna su izdužene, crvolike i cilindrične, slamnasto žute do crvenkaste boje. Glava im je mala, imaju tri para prsnih nogu i dugi stražnji dio tijela sastavljen od jasno vidljivih kolutića. Tijelo im je hitinizirano i podsjeća na komadić gitarske žice.

Životni ciklus žičnjaka

Žičnjaci (ličinke kornjaša kliktavaca) imaju relativno dug životni ciklus koji može trajati od 3 do 5 godina, što im omogućuje da dugo uzrokuju štetu u vrtu.

Faza jaja: U proljeće ženke kornjaša kliktavaca polažu jaja u vlažno i rahlo tlo. Tijekom jednog ljeta mogu položiti nekoliko stotina jaja. Nakon nekoliko tjedana iz njih se izlegu ličinke – žičnjaka.
Ličinka (žičnjaka): Ovo je najštetnija faza. Žičnjaci su žućkasto-smeđe, čvrste i mogu preživjeti u tlu više godina. Hrane se mladim korijenjem biljaka, sjemenom i gomoljima – zato ih najčešće primjećujemo kod krumpira, mrkve, salate i drugog povrća.
Kukuljica: Nakon nekoliko godina hranjenja ličinke se zakukulje. Ova faza traje nekoliko tjedana i odvija se pod zemljom.
Odrasli kornjaš (kliktavac): Iz kukuljice se razvije odrasli kornjaš – kliktavac. On uglavnom nije štetan, ali može odskočiti uz karakterističan „klik“ kada ga okrenemo na leđa (po tome je dobio ime). Odrasli kornjaši zatim ponovno polažu jaja i ciklus počinje iznova.

Trik za hvatanje žičnjaka – prirodne zamke koje zaista djeluju

Žičnjaci, ličinke kornjaša kliktavaca, među najtvrdokornijim su štetnicima u vrtnoj zemlji. Budući da mogu živjeti pod površinom i nekoliko godina, često ih primijetimo tek kada biljke počnu venuti. Dobra vijest je da ih možemo uhvatiti jednostavnim zamkama koje možemo pripremiti kod kuće. Jedna od najučinkovitijih metoda je zamka s krumpirom. Krumpir ili mrkvu prerežemo na polovicu, nataknemo na štapić i zakopamo nekoliko centimetara duboko u zemlju. Nakon dva do tri dana zamke iskopamo –žičnjaci će se skupiti u unutrašnjosti jer ih privlače miris i škrob. Skupljamo ih ručno i postupak ponovimo na novoj lokaciji.

Žičnjaci – prehrana

Najveću štetu na biljkama uzrokuju žičnjaci u višim razvojnim stadijima. Čak i ako ličinke ne vidite, njihovu prisutnost primijetit ćete po venuću biljaka jer grizu podzemne dijelove biljaka, zavlače se u korijen mrkve i cikle, pregrizu korijenov vrat salate ili ulaze u gomolje krumpira. Biljke na kojima žičnjaci uzrokuju najveću štetu izlučuju ugljikov dioksid koji ih privlači. Privlači ih i vlaga. U gomoljima i korijenju traže vodu pa su posebno opasne za povrće u sušnim godinama. Obje ove osobine možemo iskoristiti prilikom postavljanja mamaca, što predstavlja važan dio borbe protiv njih.

Zamke za žičnjake

Strunama u proljeće postavite mamce prije sadnje odnosno sjetve povrća, ali ne prerano dok je tlo još hladno i dok su žičnjaci duboko u zemlji. Mamci su najučinkovitiji u travnju, svibnju i rujnu kada se ličinke najintenzivnije hrane. Broj struna smanjuju proso, heljda i lan, dok ga povećavaju lucerna, žitarice i djetelina.

Postoji i pripravak od vapnenog dušika, čiji naziv podsjeća na žičnjake, u obliku praha i sitnih granula. Dio gnojiva u dodiru s vodom prelazi u plin koji negativno djeluje na tlo i štetnike u njemu.

Protiv struna mogu se koristiti i entomopatogene gljive i nematode. Izraz entomopatogen koristi se za korisne organizme koji uništavaju štetnike, a čovjeku ne štete. Njima se prskaju listovi ili tlo u odgovarajućoj razvojnoj fazi štetnika – u fazi ličinke.

Trik za hvatanje žičnjaka - prirodne zamke koje djeluju

Vrlo dobro djeluje i sjetva „žrtvenih biljaka“ poput ječma ili kukuruza. Žičnjaci se prvo premjeste na te biljke, pa ih nakon nekoliko tjedana nježno izvadimo iz tla i s njima uklonimo i ličinke iz zemlje. Tako na vrijeme smanjimo populaciju prije nego napadnu glavni usjev. Možemo koristiti i mamac od slame ili sijena. U mokru slamu sakrijemo komadiće mrkve ili krumpira i prekrijemo zemljom. Kada traže hranu, žičnjaci se uvuku u mamac koji zatim jednostavno uklonimo. Zamke je najbolje postavljati u proljeće i rano ljeto kada su ličinke najaktivnije i najgladnije. Uz malo strpljenja i dosljednosti možemo znatno smanjiti štetu bez uporabe kemikalija – potpuno prirodno.

Žičnjacima se možete suprotstaviti preventivno zalijevanjem salate, mrkve i krumpira sredstvom Žičnjaci STOP. Proizvod je bez karence i učinkovito smanjuje ili sprječava prisutnost žičnjaka na krumpiru, salati, mrkvi… Žičnjak prolazi pokraj korijenja i gomolja domaćina, ali ih zbog specifičnog mirisa ne prepoznaje kao krumpir, mrkvu ili salatu. Tako ne oštećuje gomolje i korijenje. Ako ste u vrtu primijetili žičnjaci, tlo oko biljaka nekoliko puta u najvećoj vrućini prekopajte kako biste ih uznemirili i izložili suncu, čiju toplinu ne podnose.

novo

Žičnjaci STOP 750ml

9,99 €

Na zalihi

Dodaj u košaricu

Koristite organski koru u vrtu na gredicama koji sprječava ženke kornjaša kliktavaca da polažu jaja u tlo. Najviše problema sa žičnjacima možete imati ako za gnojidbu povrtnjaka koristite stajski gnoj.

U tlo tik ispod površine zakopajte oguljeni, prerezani krumpir ili jabuke. Ujutro ili navečer komadiće iskopajte i uništite. Još je uspješnije hvatanje s proklijalim gomoljima krumpira u koje se žičnjaci zavlače.

Obavezno se pridržavajte plodoreda jer tako sprječavate pojavu ovog štetnika.

Među prirodne neprijatelje žičnjaka spadaju ptice, krastače i krtice.

Trik protiv žičnjaka

Posijte sjeme biljaka poput nevena, kapucinke i kadifice jer miris tih biljaka odbija žičnjake. Osim toga, uništavaju ih i plinovi koje izlučuju kupusnjače. Među njima je i bijela gorušica koju u travnju ili sredinom kolovoza možete posijati za zelenu gnojidbu. Zelenu masu zatim plitko ukopajte u tlo i obilno zalijte.

Žičnjaci su uporan i skriven neprijatelj povrća, ali ih redovitim promatranjem tla, pravilnom kombinacijom preventivnih mjera i uporabom prirodnih zamki možemo uspješno ograničiti. Ključ je u ranom djelovanju – već u proljeće postavite mamce, pobrinite se za zdravo i prozračno tlo te u vrt privucite prirodne saveznike poput ptica i korisnih životinja u tlu. Ako smo dosljedni, populaciju struna možemo značajno smanjiti i bez uporabe kemikalija.