BALKONSKI

VRT

BALKONSKI VRT

Imati povrtnjak u gradu nikada nije bilo popularnije. Vrtlarenje više nije rezervirano samo za vrtlare s “gruntom”, nego i za urbane stanovnike koji su ukrasne biljke na svojim balkonima zamijenili  teglama punim začinskog bilja i crvenih plodova ljutih papričica. Zdrava, svježe ubrana i ukusna hrana iz vlastitog balkonskog povrtnjaka može se naći i na vašem tanjuru pa čak i ako se radi o balkonu s tek nekoliko tegli.

Mini rajčice u konzervi, baby mrkve u kašetama ili hrskave rotkvice u žardinjerama – sve su to primjeri kako se uz malo kreativnosti na balkonima može uzgojiti hrana za vlastite potrebe.  Vertikalni vrtovi dobro će poslužiti urbanim vrtlarima malih balkona. Osim uštede prostora, povećan je i kapacitet samoga vrta pa je moguće posaditi dvostruko više biljaka. Slatke jagode u košari, bosiljak i drugi začini u visećim “torbama” dodatno će estetski oplemeniti balkon.

Osunčani balkoni savršeni su za uzgajanje povrća

Veličina samoga prostora namijenjenog vrtu nije važna. Na bogatu berbu voća i povrća ponajviše će utjecati sama pozicija vrta/balkona u odnosu na Sunce. Za uspješan uzgoj većine povrtnih kultura i bobičastog voća potrebno je biljke dnevno izložiti suncu najmanje 6 sati. Na balkonima koji se nalaze u sjeni dobro će rasti lisnato povrće poput salate, blitve, rikole, pa čak i začinska teglica s vlascem i peršinom, biljke koje su inače osjetljivije na visoke temperature i ljetnu žegu.

Zato je važno dobro se informirati o biljkama i njihovim potrebama prilikom planiranja balkonske gredice. Ne zaboravite uračunati i odlazak na godišnji odmor pa, sukladno tome, uzgajajte jestivo bilje koje će dozrijeti na vrijeme, kad ima nekoga kod kuće.

Vrt na balkonu stvoren za početnike

Iako samo vrtlarstvo zahtijeva mnogo znanja, urbano vrtlarenje idealno je za početnike jer se biljkama svakodnevno pruža najbolja njega, a i male su šanse za pojavu bolesti i nametnika.

Povrće poput krastavca ili paprike čak i bolje uspijeva u posudama nego na gredicama, no treba ih posaditi u dovoljno velike posude kako bi biljke pravilno razvile korijenov sustav. Za uzgoj povrća optimalne su tegle od 25 litara. Začinsko bilje može se uzgajati i u manjim posudama, dok salatno povrće sitnih listova može rasti u posudama dubokim svega 8 cm. Biljčice poput potočarke, rukole, matovilca, tušta ili maslačka imaju plitko korijenje, brzo dozrijevaju, a i pogodne su za višekratno rezanje.

Povrtnjaci na balkonima stvoreni su za eksperimentiranje. Posude u kojima se uzgaja povrće mogu se reciklirati od svakodnevnih predmeta iz kućanstva poput starih limenki, plastičnih boca, kašeta, drvenih sanduka. Sve ovisi o vašoj kreativnosti i snalažljivosti.

Za uzgajanje balkonskog povrća koristite kvalitetan supstrat nadopunjen hranjivima kako bi biljke imale dovoljno energije za rast i razvoj. To je posebno važno za uzgoj rajčica i drugog plodovitog povrća koje već četiri tjedna nakon sadnje treba početi prihranjivati organskim gnojivom.

Trikovi za uspješan balkonski vrt

  1. Reciklirajte. Drvene sanduke izradite od reciklirane drvene građe, a za manje posude možete iskoristiti plastične boce ili konzerve.
  2. Sadite jestivo cvijeće tijekom cijele godine. Cvjetovi i listovi borača i dragoljuba koriste se u salatama, dok su cvjetovi vlasca i češnjaka ukusni u krumpir salati.
  3. Uzgajajte sorte prilagođene za uzgoj u posudama, primjerice ljute čili papričice, patuljasta sorta krastavca Salad Bush ili lisnate salate poput hrastovog lista. Plodovi tih sorti nešto su sitniji, a stabljika je niža i kompaktnija.

Andreja Čoh urbana je vrtlarka, uzgajateljica povrća i drugih biljaka na krovu zgrade u kojoj živi u Zagrebu. Koristi se isključivo tehnikama organskog uzgoja, a savjetuje na http://www.urbanavrtlarka.com

HomeOgarden preporuke

ŽELITE PRIMATI  HOMEOGARDEN NOVOSTI?



Ostali savjeti